Je li kazna Horvatinčiću pravedna? Pitali smo stručnjake

Je li kazna Horvatinčiću pravedna? Pitali smo stručnjake
Foto: Pixsell/Hrvoje Jelavic

TOMISLAV Horvatinčić je danas, osam godina nakon nesreće u kojoj je gliserom usmrtio talijanski bračni par Salpietro, nepravomoćno osuđen na 4 godine i 10 mjeseci zatvora.

Osim bezuvjetne zatvorske kazne, Horvatinčiću je izrečena i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima na pet godina, a postane li presuda pravomoćna, morat će platiti i 190 tisuća kuna sudskih troškova. On se nije pojavio na izricanju. I ova presuda, kao i prošle dvije, izazvala je podijeljene reakcije javnosti.

 

 

Smrt talijanskog para i oslobođenje zbog sinkope

Francesco i Marinella Salpietro su 16. kolovoza 2011. jedrilicom plovili primoštenskim akvatorijem, kod otočića Maslovnik. Na njih je svojim gliserom naletio Horvatinčić, a od siline udarca jedrilica se raspolovila. Talijanski supružnici na mjestu su ostali mrtvi. 

Suđenje Horvatinčiću je započelo 2012. godine. U studenome 2015. osuđen je uvjetno na godinu i osam mjeseci zatvora, a pogibija dvoje Talijana okvalificirana je kao njegov nehat. Nakon žalbi na presudu započelo je drugo suđenje. 

Kontroverznu oslobađajuću drugu presudu objavila je sutkinja Maja Šupe u listopadu 2017. Šupe ga je u potpunosti oslobodila krivnje za nesreću prihvaćajući njegovu obranu i iskaz njegove partnerice da je u trenutku nesreće imao sinkopu (privremeni gubitak svijesti), a tako je na sebe navukla bijes gotovo cijele Hrvatske. 

Skica nesreće kao vrlo važan dokaz

Ovo je treća prvostupanjska presuda. Kao vrlo važan dokaz na posljednjem suđenju pokazana je skica nesreće koju je napravio upravo Tomislav Horvatinčić.

"Skica nesreće koja je bila sačinjena ukazuje na to da nije izgubio svijest neposredno prije sudara. Ni na kasnijem zdravstvenom pregledu nije spominjao sinkopu", kazao je, između ostalog, u obrazloženju presude Horvatinčiću sudac Ivan Jurišić.

"Vijeće stoga nije prihvatilo da je prije sudara izgubio svijest. Mogao je shvatiti čin i ostvariti svoju volju. Bila je i dobra vidljivost", dodao je sudac.

Riječ je o skici koju je na sam dan nesreće načinio sam Tomislav Horvatinčić, a koja je iz sudskih spisa na prvim dvama suđenjima bila izdvojena kao nevaljani dokaz. Skica je nastala oko 15:15 sati tog dana, 16. kolovoza 2011. godine. Nesreća se dogodila tog dana oko 11 sati ujutro. Na koncu se skica pokazala ključnom u procjeni je li Horvatinčić doista doživio sinkopu, na kojoj se u velikoj mjeri temeljila njegova obrana.

 

Dva mjeseca ga dijele od pritvora

Proces protiv Horvatinčića traje već osam godina. Današnja presuda izazvala je ogorčenje dijela javnosti, posebno ako se uzme u obzir kazna koju je dobio. Naime, Horvatinčiću je izrečena kazna od četiri godine i deset mjeseci. Da je dobio kaznu od pet godina, morao bi čekati odluku o pravomoćnosti presude u pritvoru. Ovako ostaje na slobodi.

Razgovarali smo s prometnim i pravnim stručnjakom. Obojici smo postavili jednako pitanje: Smatraju li da je kazna Horvatinčiću pravedna?

Što kaže prometni stručnjak?

Evo što nam je rekao prometni stručnjak i predstojnik Zavoda za prometno planiranje Marko Ševrović:

"Ovdje je najveći problem što se kaznena djela u prometu najčešće ne događaju s bilo kakvom namjerom. Događaju se iz čistog nemara i nepažnje. Tu treba voditi računa radi li se o recidivu, odnosno o nečemu što se opetovano ponavlja ili o nečemu što se dogodilo prvi put. 

Rekao bih da je to okolnost koju s prometne strane moramo uzeti u obzir. Činjenica je da se u prometu vrlo često teške nesreće dogode zbog nepažnje. Jednostavno, mi mislimo da se ne mogu dogoditi nama, da se nesreće događaju nekom drugom i onda se nesreće dogode. I tu kazna treba biti primjerena", smatra Ševrović. 

"Za isti tip nesreće trebalo bi manje kazniti osobu kojoj se to dogodilo prvi put u odnosu na osobu koja je to ponovila nekoliko puta", dodaje. 

"Doživotni zatvor"

"Kod Horvatinčića znamo da je recidivist. Mislim da prejako kažnjavamo ljude koji prvi put nešto naprave, a preslabo kažnjavamo ljude koji opetovano rade iste greške. On je više puta nakon nesreće uhvaćen u prometnom prekršaju i platio je istu kaznu kao onaj tko je taj prekršaj napravio prvi put. 

Ne radimo razliku između ponavljanja djela, to je ogroman problem. Ljude koji ponove isti prekršaj, ista kaznena djela, treba izolirati, isključiti. Ako ga se uhvati opet u vožnji, doživotni zatvor. Takva osoba nije u stanju upravljati. Mogu razumjeti da mu se dogodilo jedanput ili dvaput, ali ovo je već sad postalo... Isto tako ne mogu razumjeti ljude koji sami ne shvate što rade. Mislim da nove izmjene Zakona o prometu idu u tom smjeru, da se recidiviste kažnjava puno oštrije", rekao je prometni stručnjak. 

 

Što kaže pravnik?

Također, obratili smo se i doktoru pravnih znanosti i profesoru s Pravnog fakulteta u Zagrebu Josipu Kregaru.

Jesu li četiri godine i deset mjeseci adekvatna kazna za recidivista koji je u prometu ubio nekoliko ljudi?

"Reći ću da mislim da nije i da je svaka kazna zakašnjela zbog toga što je postupak uspješno odugovlačen. Tako da sada, nakon toliko godina, efekt kazne neće biti onakav kakav bi trebao biti da bi svatko pomislio da treba biti pažljiv kod upravljanja tako jakim gliserom. Da postoje i drugi ljudi i ako ne bude pažljiv, da će biti kažnjen. Ovdje to više ne vrijedi. Ovdje se radi o tome da je prošlo već dosta vremena. Već su naznake toga da će se naći način da se izbjegne odlazak na izdržavanje kazne i da će se zato sve prepustiti prirodi i, reći ću, dragom Bogu. A to nikako nije zadatak hrvatskog pravosuđa", smatra Kregar. 

Mislite li da je hrvatsko pravosuđe podbacilo u ovom slučaju?

"Apsolutno. Sve hrvatske institucije, uključujući pravosuđe. Ono je došlo na kraju. Primijetio sam da su stručnjaci za pomorsko pravo dali sasvim opravdano i objektivno mišljenje na kojima se, uostalom, temelje sudske presude. Što se toga tiče, hrvatsko pravosuđe sebi ovaj slučaj mora upisati u minus", rekao nam je pravnik. 

Kako komentirate argument sinkope?

"Nije pravosuđe jedina sfera u kojoj je došlo do erozije profesionalnih kriterija. Sinkopa je nešto čime bi se četiri petine svih optuženih za djela na mah moglo izvlačiti. Recimo, narodski rečeno, čovjek kojemu je pao mrak na oči. Pa čujte, to se prilično često, što bi naš premijer rekao, može desiti. To se može desiti svakome. I onda nitko nije odgovoran ni kažnjen. Tu su medicinski stručnjaci, mislim, prilično fleksibilno tumačili svoju struku", rekao je Josip Kregar u razgovoru za Index. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara