EPIDEMIJA koronavirusa započela je u Kini, koja je uvela stroge i opsežne zdravstvene mjere kako bi zaustavila širenje zaraze, za što je dobila pohvale iz znanstvenih krugova.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pohvalila je brze i agresivne mjere Kine, a ugledni hrvatski znanstvenik Igor Rudan istaknuo je da je Kina postupila humano i provela mjere kojima je i žrtvovala sebe.

Lancet: Kina je provela najagilniji napor u povijesti za zaustavljanje bolesti

Lancet, jedan od najprestižnijih i najutjecajnijih medicinskih časopisa na svijetu, objavio je članak na temu globalnih napora za zaustavljanje epidemije znakovitog naslova "COVID-19: Premalo, prekasno?".

>> Vrhunski medicinski časopis: Svijet je reagirao preslabo i prekasno

U članku se kritizira nekoordinirani i neusklađeni odgovor europskih vlada na koronavirus, što je u frapantnom kontrastu prema energičnim javnozdravstvenim mjerama koje je provela Kina nakon izbijanja epidemije koje je WHO u izvještaju o svojoj zajedničkoj misiji s kineskim službama opisao kao vjerojatno "najambiciozniji, najagilniji i najagresivniji napor za stavljanje epidemije pod kontrolu u povijesti". 

Izgleda da je Kina svojim mjerama uspjela izbjeći značajan broj slučajeva zaraze i smrti iako su ti napori imali teške posljedice za njeno gospodarstvo, piše Lancet. I zaista, evidencija pokazuje da je broj slučajeva gotovo potpuno prestao rasti u Kini, ne računajući Hong Kong: 29. veljače ukupni broj zaraženih iznosio je 79.824, a 8. ožujka 80.735, ni tisuću više. Broj novih slučajeva počeo je padati još početkom veljače i sad je na razini početka epidemije. 

Liberalna demokracija na udaru sumnje

Situacija poput stavljanja cijele Italije u karantenu s njenih 60 milijuna stanovnika nesvakidašnji je događaj, nešto poput depresivne verzije spuštanja na Mjesec naših generacija. To izaziva propitivanje cijele paradigme unutar koje postojimo kao pojedinci i društvo te, naravno, vladajućeg političkog poretka, koji ima izazov pokazati da zna upravljati krizom na dobrobit građana.

Ovakve situacije mogu izazvati i dubinsko nepovjerenje u vladajući poredak ako on ne uspije odgovoriti na probleme koje je izazvala epidemija. Liberalna demokracija je ionako već godinama pod paljbom, kapitalizam se od globalne financijske krize 2008. godine nije doista oporavio, a svoj uspon doživljavaju autoritarni lideri.

Prilika za autoritarne režime

Filozof i publicist Karlo Jurak za Index je komentirao da će se koronavirus reflektirati na percepciju političkog i ekonomskog sustava u kojem živimo.

“Kina je s jedne strane postupila vrlo ozbiljno i odgovorno, dok s druge strane ne treba smetnuti s uma da u autoritarnijim sustavima ovakve situacije dolaze, kako bi se reklo, 'ko kec na desetku'. Primjerice, što je sada s protestima u Hong Kongu o kojima smo slušali zadnjih mjeseci dosta često?” podsjeća Jurak.

KP ili EU?

Kritičari liberalne demokracije zato sada imaju priliku istaknuti da je korporacijsko-etatistički sustav Komunističke partije Kine ispao superioran u odnosu na kaotične demokratske vlade Europske unije, čiji se ministri zdravstva na izvanrednom sastanku svađaju o zabrani izvoza zdravstvene opreme iz pojedinih članica.

“Vrlo lako možemo zamisliti situaciju u brojnim zemljama da izvanredno stanje zbog koronavirusa može poslužiti za anesteziranje antivladinih prosvjeda, i to ne samo u očigledno autoritarnim režimima već i u zemljama s razvijenom liberalnom demokracijom kao što je Francuska”, ističe Jurak.

Kina se iskazala i u tehnologiji koju je upotrijebila u borbi protiv koronavirusa. U Wuhanu, glavnom centru početka zaraze, otvoren je novi bolnički odjel u kojem rade samo roboti. Kreiran je kako bi se medicinsko osoblje zaštitilo od zaraze koronavirusom. 

Oko 200 pacijenata sa simptomima zaraze virusom COVID-19 dovedeno je 7. ožujka u novi odjel, koji se nalazi u prenamijenjenom sportskom centru u Wuhanu. Roboti tamo pacijentima daju hranu, piće i lijekove te održavaju objekt čistim. Neki imaju humanoidnu glavu, ruke i gornji dio trupa te donji dio na kotačima, dok drugi u cijelosti nalikuju na robotiziranu kutiju. Roboti se kreću samostalno, no njima upravlja osoblje koje se nalazi izvan zatvorenog odjela.

Suradnja između kompanije za robotiku i bolnice

Radi se o probnom projektu ostvarenom u suradnji između kompanije koja se bavi robotikom CloudMinds, mobilnog operatera China Mobile i bolnice Wuchang u Wuhanu. Ravnatelj te bolnice Liu Zhiming umro je prošlog mjeseca zbog zaraze koronavirusom.

>> VIDEO Novi bolnički odjel za zaražene u Kini: O pacijentima brinu samo roboti

>> VIDEO Pogledajte kako se gradila bolnica u Kini, sve je bilo gotovo u 10 dana

Tu je i poznata priča o tome kako su Kinezi u roku od desetak dana sagradili cijelu bolnicu u Wuhanu. Gradnja je počela 24. siječnja, a početkom ožujka su primljeni prvi pacijenti.

Nova bolnica se prostire na oko 25.000 kvadratnih metara i ima 1000 kreveta. Bolnica Huoshenshan sagrađena je po uzoru na bolnicu u Pekingu podignutu 2003. godine za pacijente pogođene SARS-om (teški akutni respiratorni sindrom). Više od 7500 radnika sudjelovalo je u gradnji.

Kina već provodi ekonomske mjere da ublaži pad izazvan koronavirusom

Kina već provodi i planira ekonomske mjere koje bi trebale spasiti gospodarstvo od pada koji je koronavirus već izazvao. 

Kineska ekonomija je prošle godine rasla 6,1 posto (što je inače najniža stopa rasta u proteklih tridesetak godina), a ove godine se nalazi u situaciji da je pojava koronavirusa posve paralizirala njihov industrijski i uslužni sektor. Stoga kineske vlasti najavljuju posebne ekonomske mjere za spas gospodarstva koje će biti precizno usmjerene prema ugroženim sektorima. Ne očekuje se stimulativni paket poput onog koji je donesen zbog svjetske financijske krize 2008. jer vlasti smatraju da se krizi koju je izazvao virus vidi jasan kraj.

Narodna banka Kine je u veljači već smanjila kamate za financiranje tvrtki, a ministarstvo financija je ubrzalo donošenje odobrenja za lokalne vlasti, koje se sada mogu više zaduživati (do čak 290 milijardi juana) kako bi mogle provoditi javne investicije u infrastrukturnim projektima, što bi trebalo stimulirati gospodarski rast.

Europska unija, pak, nema još nikakve konkretne planove za poticanje gospodarskog rasta koji je ugrožen zbog koronavirusa, nego se o tome zasad tek razgovara među ministarstvima financija država članica. Najraniji datum kada bi se mogle predstaviti neke konkretne mjere je 16. ožujka, kada se sastaju ministri financija Eurogrupe, iako nema nikakvih garancija da će do tada biti razrađen ikakav konkretan plan.

>> Svjetske vlade pripremaju ekonomske mjere zbog koronavirusa, što čeka Hrvatska?

Suspenzija građanskih prava

Talijanska vlada je u svojim konačno rigoroznim mjerama za borbu protiv širenja koronavirusa uključila i suspendiranje nekih građanskih sloboda, poput slobode javnog okupljanja, što se u Europi tolerira samo kao privremeno sredstvo u ekstremnoj situaciji, dok se kineske vlasti uopće ne moraju pitati o tome kako će građani reagirati ako privremeno ukinu slobodu okupljanja jer su navikli na autoritarna pravila vladajućeg režima.

Kada je riječ o pitanju slobode, tu je nedvojbeno u prednosti Europska unija, no kriza s koronavirusom će nam pokazati je li Europljanima važnija sloboda ili sigurnost. 

Nasuprot tome, imamo nesiguran i neusklađen odgovor vlada Europske unije, u kojoj nije bilo zajedničkih mjera ni odgovarajuće koordinacije, što je zasigurno i pomoglo da se koronavirus ovoliko proširi po Europi. 

Da je EU reagirala kao Kina, možda ne bismo bili u ovoj situaciji, pitanje je koje se legitimno postavlja čak i ako ne agitirate za revoluciju protiv liberalne demokracije i kapitalizma. Glavni razlog za to je što nema nikakve garancije da se u budućnosti neće pojaviti još virusa koji će ugrožavati ljudsku rasu te ih treba dočekati spremno.

Što vi mislite, odgovorite nam u anketi!
 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.