Je li odzvonilo muškarcima u politici?

Je li odzvonilo muškarcima u politici?

Foto: FAH

BRITANSKI premijer David Cameron je nakon odluke o Brexitu najavio ostavku u listopadu, a nedavno je postalo izvjesno da će ga na mjestu vođe Konzervativne stranke, pa tako i na premijerskom položaju, naslijediti žena.

Britaniju će u Brexit voditi Theresa May ili Andrea Leadsom, jedine preostale kandidatkinje u utrci za čelno mjesto vladajuće britanske stranke, i, nada se konzervativni dio britanske javnosti, nastavljačice tradicije neprežaljene Željezne lady, Margaret Tacher. 

Istovremeno, Britaniji sa sjevera prijeti još jedna moćna žena. Nicole Sturgeon, škotska premijerka i čelnica Škotske nacionalne stranke namjerava sazvati novi referendum o neovisnosti te britanske pokrajine. Očito, o budućnosti Britanije odlučivat će žene.

Sve je već rečeno o Angeli Merkel, njemačkoj kancelarki i stupu Nove Europe. Između Hillary Clinton i mjesta najmoćnijeg ljudskog bića stoji još samo Donald Trump. Na Dalekom istoku, Aung San Suu Kyi vodi Myanmar/Burmu u novu, svjetliju budućnost nakon desetljeća vojnog režima. Premda je brazilska predsjednica Dilma Rousseff u problemima zbog optužbi za korupciju, a Argentinka Cristina Kirchner je iz istog razloga već odletjela s predsjedničkog mjesta, stiče se dojam da su žene, kao nikada prije u povijesti, zauzele na vodeća mjesta u globalnom političkom poretku.  

Usprkos tom prividu, gola statistika kaže da žene čine svega 23 posto zastupnika u parlamentima diljem svijeta. Iznenađujući predvodnik u političkoj uključenosti žena je Ruanda, koja je valjda izvukla pouku iz genocidnih 90-ih, pa im u parlamentu sjedi 64 posto žena. U Velikoj Britaniji ih je 29 posto, a Hrvatska se s 25 posto žena u aktualnom sazivu Sabora može pohvaliti da je ispred SAD-a koje u Kongresu imaju samo 19 posto predstavnica.

Žene u hrvatskoj politici

Treba naglasiti da hrvatski Zakon o ravnopravnosti spolova predviđa minimalnu prisutnost od 40% žena na izbornim listama. Broj žena koje su ušle u Sabor je ipak ispod obveznog postotka za izborne liste. Taj bi broj vjerojatno bio još manji da dio muških zastupnika nakon izbora nije odabrao očito opipljivije prednosti sudjelovanja u izvršnoj vlasti, prepustivši kolegicama mjesta u Saboru, često nazivanom strojem za glasanje prema uputama vlade.

Usprkos slaboj prisutnosti žena u ovom sazivu Sabora, ne može se reći da nema žena koje igraju važnu ulogu u hrvatskoj politici. Kolinda Grabar Kitarović je predsjednica nakon svega tri muškarca na tom položaju, a mnoge države starije od naše imaju puno slabiji omjer - Francuska još čeka prvu predsjednicu. Jadranka Kosor je bila premijerka, a Vesna Pusić ministrica vanjskih poslova i dugogodišnja predsjednica HNS-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ipak, prostora za napredak ima, a da bi se on ostvario, vrijedi pogledati što žene sprječava da se politički angažiraju u većem broju.     

Zašto u politici nema više žena?

Istraživanje koje je prošle godine proveo Girlguiding, britanska organizacija koja se bori za unaprjeđivanje prava žena, pokazuje da premali broj žena političku scenu vidi kao mjesto gdje bi se mogle afirmirati. Bilo zbog odbojnosti koje osjećaju prema diskursu koji se u politici često koristi (sjetimo se našeg mudraca/madraca Kovačevića, a ni u Britaniji s kolegicama u parlamentu ne razgovaraju puno ljepše), bilo zbog toga što ih društvo tradicionalno gura u neke druge uloge, svega dva posto britanskih djevojčica izražava ambiciju da jednoga dana postanu premijerke.

Premda svi političari trpe neukusne primjedbe, malo je muškaraca u Hrvatskoj politici ikada bilo metama špekulacija o romansi s vođom u tom trenutku suprotstavljene države, ali u sjećanju su nam još svježa nagađanja o odnosu Jadranke Kosor i Boruta Pahora u jeku hrvatsko-slovenske granične krize. 

Kako politički angažirati žene?

Fawcett Society, britanska udruga koja se bavi promicanjem spolne jednakosti, predlaže nekoliko mjera.

Prema njihovim zapažanjima, prisutan je trend povećanja zastupljenosti žena u politici, ali ta je promjena puno prespora. Predlaže se uvođenje strožih kvota ne samo na izbornim listama, nego u svim tijelima koja obnašaju neku vrstu vlasti, poput upravnih vijeća i korporativnih odbora. Političke stranke bi svoje članice trebali potaknuti da odlučnije istupe ka čelnim mjestima, posebno u lokalnoj upravi.

Uz to se, a to je vjerojatno mjera koja će imati najviše odjeka u hrvatskoj politici, preporučuje i povećanje novčanih kazni za političke stranke koje ne poštuju propisane kvote. Pa ako je strankama lakše platiti kaznu nego pomoći svojim članicama da preuzmu odgovarajuće uloge u politici, dio toga novca bi se mogao vratiti u proračun Ureda za ravnopravnost spolova i drugih sličnih organizacija, te upotrijebiti da se na taj način na najviša mjesta u državi dovede više žena.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara