NAKON dugih i mučnih pregovora koji su debelo premašili predviđeni rok, Europska unija i Velika Britanija jučer navečer konačno su usuglasile nacrt sporazuma o razdruživanju, poznatijem kao Brexit.

Znači li to da je, 872 dana nakon referenduma na kojem su britanski glasači, izuzetno tankom većinom od 52 %, donijeli povijesnu odluku o izlasku iz EU-a, Brexit konačno završen? Baš i ne, piše CNN u svojoj analizi.

>> EU i London usuglasili tekst razvoda. Nisu svi zadovoljni

Naime, problemi za britansku premijerku Theresu May, koju zbog lošeg vođenja Brexita napadaju sa svih strana, tek očekuju pravi problemi. May mora uvjeriti parlament u Westminsteru i vlastitu vladu da joj daju svoj blagoslov za potpisivanje sporazuma. 

Vlada koju predvodi May duboko je podijeljena između zagriženih zagovornika Brexita, i to tzv. "tvrdog" Brexita (eng. hard Brexit) i onih koji su glasali za ostanak u EU. Sada britanska premijerka mora uvjeriti "brexitovce" da će sporazum, koji bi trebao zadržati Veliku Britaniju u bliskoj vezi s EU-om, zaista realizirati duh odluke o Brexitu. 

Ako May ne uvjeri tvrde Brexitovce, morat će u nove pregovore ili dati ostavku

Ako ne uspije, morat će se vratiti u Bruxelles na novu rundu pregovora oko sporazuma - ako ne bude prisiljena dati ostavku. Međutim, ako ipak uspije pridobiti svoju vladu, za studeni će biti sazvana izvanredna sjednica Vijeća EU-a koje čine premijeri ili predsjednici 28 zemalja članica EU-a. Ako se zemlje članice slože oko teksta sporazuma, stvar ide na sljedeću instancu - u parlamente EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva. 

Budući da je glavni pregovarač EU-a za Brexit Michael Barnier sve vrijeme usko surađivao sa svih 27 članica EU-a, pristanak Vijeća EU-a trebao bi biti tek nešto više od formalnosti. 

Međutim, u britanskom parlamentu May čeka daleko najveći izazov zbog kojeg bi razumljivo mogla, kako piše Luke McGee za CNN, početi lupati glavom o zid od frustracije. Nakon hrvanja s EU-ovim pregovaračima, uslijed čega je nekoliko njenih ministara već dalo ostavku, parlament će biti posljednja prepreka s kojom se mora suočiti. Iako je njena vlada to pokušala spriječiti, parlament je lani izglasao sebi pravo da glasa o konačnom obliku sporazuma. 

Što ako May izgubi glasanje u parlamentu?

U Velikoj Britaniji to je poznato kao "sadržajan glas" kojim se parlamentarnim zastupnicima dopušta da daju svoju presudu o sadržaju teksta sporazuma o povlačenju i s njim povezanog sporazuma o budućoj vezi između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a. No i to bi bila, manje-više, formalnost za May da njena Konzervativna stranka nije izgubila većinu u prijevremenim izborima 2017. - izborima koje je sama sazvala, tvrdeći da želi potvrdu od glasača da provede zemlju kroz ovaj težak i neizvjestan proces.

Sada aritmetika nije na njenoj strani. Ovisi o podršci 10 zastupnika nacionalističke sjevernoirske stranke DUP koja se pak oštro protivi svakom sporazumu prema kojem bi između Sjeverne Irske i Velike Britanije postojala granična kontrola. A osim njih, protiv sporazuma bi mogao glasati i dobar dio samih konzervativaca.

Što ako May izgubi ovo presudno glasovanje? Nitko ne zna. Iako britanska vlada inzistira da će ili potpisati svoju verziju sporazuma ili neće potpisati nikakav sporazum, ali unatoč tome, mogla bi na kraju još jednom otići u Bruxelles kako bi izmolila dodatne ustupke. Tada bi vlada, bila May još uvijek na njenom čelu ili ne, mogla vratiti taj revidirani sporazum u parlament i pokušati još jednom. Ponovni neuspjeh praktički garantira da će vlada pasti, a Britanci ponovo izići na izbore - a možda i na novi referendum. 

29. ožujka - službeni dan 

A ako parlament ipak isprva podrži sporazum, on se mora prevesti u britanski zakon, odnosno zakon o implementaciji i povlačenju kojim će odrediti pravne uvjete i vremenski rok u kojem će Ujedinjeno Kraljevstvo napustiti EU. 

Ako ovaj zakon ne prođe, Britanija još uvijek može završiti izvan EU-a bez sporazuma, što je za Britance scenarij iz noćne more u kojem se zaista sve može očekivati. 

No i ako prođe, zastupnici koji su ostali nezadovoljni sporazumom mogli bi ga pokušati sabotirati kroz zakon o ustavnoj reformi i vladanju koji zahtijeva da vlada pred parlamentom izloži sve promjene u međunarodnim sporazumima. 

Ako i to ipak prođe uredno, sporazum još mora ratificirati Europski parlament. Naravno, bilo bi potpuno nelogično da parlament odbije nešto što je Europsko vijeće već prihvatilo, ali tko zna? U bizarnoj sagi o Brexitu sve je moguće.

Na kraju, ako sve ipak prođe, 29. ožujka službeni je dan kada Britanija izlazi iz EU-a. No dobre su šanse da na taj dan nitko neće biti zadovoljan - ni oni koji gorljivo traže da se "volja naroda" o Brexitu potpuno ostvari ni oni koji mu se jednako gorljivo protive.