U TRAVNJU 2020. godine Švedska je bila među desetak zemalja najteže pogođenih pandemijom koronavirusa. Dnevni broj smrtnih slučajeva penjao se i iznad 100, na intenzivnom liječenju bilo je preko 500 pacijenata zaraženih koronavirusom, a posebno teško stanje bilo je u domovima za starije, u kojima je zaraza ubrzano odnosila živote švedskih 80-godišnjaka i 90-godišnjaka.

Svijet je u nevjerici pratio situaciju, posebice s obzirom na to da je glavni državni epidemiolog Anders Tegnell prihvatio strategiju s dosta preporuka, ali vrlo malo stvarnih ograničenja.

Mnogi su stručnjaci smatrali da Švedska eksperimentira s vlastitom populacijom, da će do ljeta umrijeti deseci ili čak stotine tisuća ljudi, odnosno da će se bolnički sustav slomiti pod najezdom pacijenata. Usred rastuće pandemije, za koju tada nije bilo ni cjepiva ni naprednih medicinskih tretmana, za britansku platformu UnHeard istupio je švedski epidemiolog svjetskog glasa, 71-godišnji Johan Giesecke, Tegnellov mentor i jedan od njegovih prethodnika. Gieseckeove izjave umnogome su odražavale službeni stav švedske epidemiološke struke i Zavoda za javno zdravstvo. Bile su potpuno šokantne i gotovo suprotne smjeru u kojem se kretala cijela Europa. 

"Lockdown ne može funkcionirati u demokratskim zemljama, odnosno, u najboljem slučaju, može se uvesti kao jednokratna i kratkotrajna mjera, poput jednog metka koji treba ispaliti u pravom trenutku. Ne postoji znanstvena podloga za većinu epidemioloških mjera koje se uvode širom Europe. Stopa smrtnosti od covida-19 u cijeloj Europi za godinu dana bit će otprilike ista, razlike će biti najviše 20-ak posto", hladnokrvno je ispalio Giesecke.

Kakva je situacija danas, 15 mjeseci kasnije?

Danas, 15 mjeseci kasnije, više nema nikakve sumnje da Tegnell i Giesecke, u najmanju ruku, nisu bili sasvim u krivu. Iako su osnovne škole normalno održavale nastavu, iako su bile otvorene sve trgovine, trgovački centri, restorani, dječji vrtići, kina, javni prijevoz, teretane, skijališta, kafići i druge djelatnosti, iako nije bilo nikakvog lockdowna, obaveznog nošenja maski ili zatvaranja granica, Švedska danas stoji bolje od većine europskih zemalja. Kako prema ukupnoj smrtnosti od covida-19, tako i prema višku smrtnosti u pandemiji i padu gospodarskih aktivnosti.

Ukupno je do petka s koronavirusom preminulo 14.656 švedskih građana, uz napomenu da u tu evidenciju ulaze svi koji su preminuli s pozitivnim PCR testom, bez obzira na uzrok smrti. U bolnicama s dijagnozom covida-19 leži 109 pacijenata, od kojih je 16 na odjelima intenzivnog liječenja. U posljednjih mjesec dana na nacionalnoj razini bilježi se od 1500 do 2100 novozaraženih tjedno, dok je u najgorim pandemijskim danima, potkraj prosinca 2020., bilo i do 10.000 novih slučajeva u 24 sata.

Švedski BDP raste, gospodarstvo je nadoknadilo sve gubitke

Zanimljivi su i ekonomski pokazatelji. Švedski BDP u lipnju je bio 2.5 posto veći nego prethodni mjesec i čak 10 posto veći nego u lipnju 2020. godine. Švedsko gospodarstvo tako je potkraj svibnja ove godine nadoknadilo sve gubitke u pandemiji, a ukupan pad gospodarske aktivnosti prošle godine iznosio je 2.8 posto, odnosno treći je najmanji u Europskoj uniji, nakon Litve i Irske. Treba dodati da je snažnom gospodarskom oporavku uvelike pridonijelo to što su Šveđani, koji tradicionalno vole putovati i dosta troše na putovanja, prošlo i ovo ljeto svoje godišnje odmore masovno provodili u domovini.

S 0.19 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana Švedska, prema podacima ECDC-a, trenutačno ima najmanje smrtnih slučajeva s koronavirusom u Europi, nakon Islanda i Lihtenštajna. Zbog širenja delta soja, uglavnom među mlađom populacijom, dvotjedna incidencija novozaraženih blago raste i trenutačno je 43.5, otprilike kao u Hrvatskoj, odnosno daleko od trenutačnih europskih rekordera, poput Cipra (1514) ili Španjolske (783). Na famoznoj karti ECDC-a samo je područje oko Stockholma u narančastom, dok je ostatak Švedske zelen.

Tek 25. u Europi po stopi smrtnosti

S obzirom na optužbe o "pomoru staraca" početkom pandemije, posebno je zanimljiva trenutačna pozicija Švedske na ljestvici zemalja prema stopi smrtnosti od početka pandemije covida-19. Američko sveučilište Johns Hopkins, koje vjerojatno ima najpreciznije podatke, Švedsku smješta tek na 38. mjesto u svijetu i 25. mjesto u Europi, s ukupno 142.48 smrtnih slučajeva s koronavirusom na 100.000 stanovnika od početka pandemije. Hrvatska je na 18. mjestu, sa stopom smrtnosti 202.8.

Nema nikakve sumnje da je za povoljnu epidemiološku situaciju ponajprije zaslužna dobro tempirana i sveobuhvatna kampanja cijepljenja. Nakon početnog kolebanja, što je posljedica loših iskustava s masovnim cijepljenjem protiv svinjske gripe 2009. godine, kada je oko 400 mahom mladih Šveđana oboljelo od narkolepsije, Šveđani su masovno prihvatili cjepivo protiv covida-19. Danas se koriste samo cjepiva Pfizera i Moderne odnosno AstraZenece u drugoj dozi.

Kampanjom cijepljenja prvo su bili obuhvaćeni starija populacija, osoblje staračkih domova i sličnih ustanova, rizične skupine te zdravstveni djelatnici. Potom se, strogo poštujući dobne granice, zbog kojih se zdrav 40-godišnjak nije mogao cijepiti prije zdravog 50-godišnjaka, postupno išlo prema mlađima. Trenutačno je cjepivo dostupno svim punoljetnim Šveđanima, a sredinom kolovoza cijepljenje će biti omogućeno tinejdžerima od 16 do 18 godina.

Dvije doze primilo preko 50 posto ljudi, jednu dozu skoro 80 posto

Ukupno je do petka barem prvu dozu dobilo 77.7 posto punoljetnih Šveđana, a dvije doze primilo je 50.3 posto odrasle populacije. Nema nikakve sumnje da će stopa procijepljenosti odraslih prijeći 80 posto. Osim toga, dok Europa strahuje od jesenskog vala zaraze, Švedska se može pohvaliti da je s dvije doze cijepljeno čak 85 posto starijih od 60 godina.

Međutim, prema Tegnellovim riječima za dnevni list Dagens Nyheter, Švedska se neće zadovoljiti samo dobrom procijepljenošću starijih: "Širenje infekcije više ne utječe toliko na opterećenje zdravstvenog sektora, zato što su rizične skupine cijepljene. Očekujem da će se takav trend održati. Međutim, moramo ići naprijed i dosegnuti što je moguće više ljudi drugom dozom kako bismo bili zaštićeni od delta soja koronavirusa. Sada mlađa populacija dolazi na red i važno je da svi prihvate cijepljenje."

Važno je naglasiti da u Švedskoj ne postoji obaveza cijepljenja, čak ni kod zdravstvenog osoblja, te da necijepljene osobe ni na koji način nisu diskriminirane. Iako se cijepljenje neprestano potiče i promovira na svakom koraku, necijepljenima nije ograničeno kretanje, niti im je onemogućen pristup bilo čemu. Osim toga, sve kad bi vlasti to i htjele, Švedska ne može zabraniti građanima slobodno kretanje. Lockdown australskog tipa i policijski sat nemaju temelja u švedskim zakonima.  

Zbog dobro tempiranog cijepljenja Švedska je izbjegla značajniji porast smrtnosti u trećem valu pandemije u rano proljeće ove godine. Prema podacima švedskog Zavoda za statistiku, ukupna stopa smrtnosti od kraja siječnja ove godine do danas konstantno je niža ili u skladu s pretpandemijskim prosjekom od 2015. do 2019. godine. 

Mjere su neprimjetne

Trenutačne mjere u svakodnevnom su životu gotovo neprimjetne. Ono što je u početku mnogima upadalo u oči kad je u pitanju švedska strategija, vrijedi i danas. Maske se u Švedskoj nisu nosile ni u jednom trenutku pandemije, bile su tek preporučene u javnom prijevozu, a sada ih više ne koriste čak ni zdravstveni djelatnici u bolničkim hodnicima. Više ne postoje ograničenja u broju osoba koje mogu boraviti u javnim prostorima poput trgovina, muzeja, zabavnih parkova ili restorana. Jedino što i dalje podsjeća na pandemiju su ograničenja javnih okupljanja na 300 osoba u zatvorenim prostorima i 3000 osoba na otvorenom (uz neke iznimke za sportske događaje).

Iako su njeni nordijski susjedi, Norveška, Finska i Danska, zahvaljujući geografskim i demografskim komparativnim prednostima i bitno strožim epidemiološkim mjerama, imali višestruko manju smrtnost, pa ih zbog toga treba smatrati boljim primjerima u pandemijskoj strategiji, danas je sasvim jasno da je Švedska u svakom pogledu prošla bolje od najmanje dvije trećine europskih zemalja. Tegnell je sasvim sigurno griješio u koracima, ponajprije u zaštiti populacije u staračkim domovima, no sve ukazuje da upravo u njegovoj strategiji leži održiva budućnost u borbi protiv pandemije dok se cijepljenjem i prirodnom imunizacijom ne postigne kolektivni imunitet.