Nije sve u “jačini” uređaja: Liječnik objašnjava koja magnetska je bolja i kad
MAGNETSKA rezonancija postala je jedna od ključnih dijagnostičkih metoda suvremene medicine. No, pacijenti koji trebaju ovu pretragu često na internetu, na društvenim mrežama ili u izravnoj komunikaciji spoznaju da postoji više vrsta MR uređaja - onih manje jakosti magnetskog polja od 1,5 Tesli i jačih od 3 Tesle. Očekivano, uz ta saznanja uobičajeno idu i nagađanja o tome da bi jači uređaji mogli pružati bolju dijagnostiku, ali i pritužbe da u Hrvatskoj nisu lako dostupni.
No je li to stvarno tako?
U čemu je razlika između 1,5T i 3T?
Tesla (T) je mjerna jedinica za jakost magnetskog polja, a nazvana je po Nikoli Tesli. Uređaj od 3T ima dvostruko jače magnetsko polje od onoga od 1,5T. To ima mjerljive posljedice na kvalitetu slike, brzinu snimanja, ali i na odluke koje se donose na temelju snimaka.
Brojni parametri su važni
Naš stručnjak za MR, prof. dr. sc. Marko Radoš iz Zavoda za neuroradiologiju KBC-a Zagreb kaže da pacijenti često ne znaju da postoji cijeli niz parametara koji imaju veći utjecaj na kvalitetu slike dobivene MR-om od jakosti magnetskog polja.
"Za točnost odluka koje se donose na temelju takvih pregleda najvažnije je zapravo liječničko znanje. No, postoje i brojni tehnički parametri, kao što su primjerice linearnost gradijentnih polja, brzina uspostavljanja vršne snage magnetskog polja i broj neovisnih kanala prikupljanja signala, koji su bitniji od osnovne snage polja", tumači Radoš.
Prednosti MR od 1,5T
Uređaji od 1,5T smatraju se zlatnim standardom kliničkog MR-a i najrašireniji su u svijetu. Oni su desetljećima temelj dijagnostike i na njima je razvijena ogromna većina postojećih protokola snimanja.
Radoš kaže da oni imaju brojne prednosti.
"Na MR uređajima od 1,5T manja su zagrijavanja tkiva koja mogu biti štetna, a manje su i inducirane parazitske struje koje dovode do niza artefakata, odnosno lažnih ili iskrivljenih dijelova slike koji ne predstavljaju stvarno stanje u tijelu, nego nastaju zbog pokreta, metala, tehničkih ograničenja ili načina snimanja", tumači.
Prednosti uređaja od 3T
Magnetsko polje od 3T omogućava bolji odnos signala i šuma što je u nekim bolestima, kada se traže suptilne promjene, izuzetno važno. Neke studije pokazuju također da može podrobnije otkriti određene karcinome u ranoj fazi.
Radoš kaže da će uređaji od 3T biti bolji kod svih dijagnostičkih postupaka kod kojih je od presudne važnosti tzv. difuzijsko snimanje koje prati kretanje molekula vode.
"To je najčešće u neuroradiologiji kod pacijenata s farmakološki rezistentnom epilepsijom ili kod pacijenata sa sumnjom na maligne promjene u poručju prostate", dodaje naš ugledni neuroradiolog.
Jači magneti imaju svoje mane
Radoš kaže da se na uređajima snage polja 3T češće javljaju artefakti, osobito u području abdomena i prsišta, gdje pomicanje tijekom snimanja i prisutnost zraka mogu narušiti kvalitetu slike.
"Ključni problem s MR uređajima od 3T je nelinearnost gradijentnog magnetskog polja na većim poljima snimanja. Također, teže je postizati dobru homogenost polja kod pacijenata s većom tjelesnom masom. Osim toga, pacijenti tijekom snimanja na 3T mogu osjetiti podražaje perifernih živaca što stvara osjećaj nelagode, a tu su i problemi s većom bukom i klaustrofobijom zbog dužeg tunela. Konačno, moguća prisutnost metala u tijelu može predstavljati veći problem nego kod uređaja od 1,5T, što ponekad ograničava primjenu", kaže Radoš.
Različiti uređaji za različite bolesti
Različiti uređaji namijenjeni su dijagnosticiranju različitih bolesti. Radoš kaže da je 1,5T posebno primjereniji za kardiološke bolesti.
"Naime, zbog srčane pulsacije i brzog pomicanja srčanih struktura nastaju brojni artefakti koji otežavaju razumijevanje slika. U posljednjih nekoliko godina uvođenje umjetne inteligencije uspješno rješava neke artefakte. No treba biti jako oprezan s primjenom AI-ja jer slika postaje sve udaljenija od stvarnosti što više interveniramo u proces njezina nastajanja", upozorava naš stručnjak.
Snimanje prsnog koša
Primjena uređaja od 1,5T također je jednostavnija kod snimanja dojki, srca i općenito struktura u središnjem dijelu prsnog koša.
Radoš ističe da u tom području uređaji od 3T vrlo rijetko mogu biti korisniji od 1,5T.
"Rano otkrivanje karcinoma dojke uglavnom se svugdje na svijetu provodi na 1,5T i postupak je visoko standardiziran i pouzdan. Težnja da sve vidimo i da napravimo procjenu rizika prije pojave simptoma bolesti dovodi medicinu i ljudske zajednice u druge, puno veće probleme. U akademskim medicinskim krugovima desetljećima se raspravlja o tzv. prekomjernom dijagnosticiranju i posljedično o prekomjernom liječenju koje, ukupno gledano, nanosi puno veće štete nego propuštanje dijagnoza u najranijoj fazi bolesti kod malog broja ljudi", kaže naš neuroradiolog.
Mjesto AI-ja
Radoš ističe da je u medicini, uz sve uređaje koje imamo na raspolaganju i dalje daleko najvažnije znanje.
"Primjena AI-ja u medicini je korisna, ona uprosječuje znanje i smanjuje ljudske greške, ali nosi i opasnost halucinacija i brojnih drugih problema. Bojim se za edukacijski proces novih generacija liječnika koji se sve više oslanjaju na algoritme velikih jezičnih modela, a sve manje na vlastito znanje i iskustvo.
Medicina, nažalost, nije determinističko područje ljudske djelatnosti, poput matematike, fizike i drugih tehničkih znanosti. Ljudsko znanje o preciznom funkcioniranju ljudskih organa je veliko, ali je još uvijek nedovoljno. Proći će još stoljeća prije nego što će medicinska znanost postati deterministička. Sve do tada iskustvo će, uz znanje, biti presudno pri donošenju odluka koje utječu na život i smrt, na zdravlje i bolest", kaže nam Radoš.
Ministarstvo: U Hrvatskoj ima dovoljno uređaja od 1,5T i 3T
Na naš upit, Ministarstvo zdravstva nam je odgovorilo da je u Hrvatskoj u javnim zdravstvenim ustanovama trenutačno u funkciji 38 MR uređaja jačine 1,5T i 10 uređaja jačine 3T te još nekoliko slabijih, što smatraju dovoljnim.
Tumače da MR uređajima od 3T raspolažu pretežno klinički bolnički centri i kliničke bolnice, među kojima su KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek, KB Dubrava, KB Sveti Duh, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" te Thalassotherapia Opatija. Tvrde da i neki privatnici imaju sklopljene ugovore s HZZO-om.
Također ističu da je na specijalistima da odluče kojem je pacijentu potreban koji uređaj.
Radoš: Važnije je obrazovanje
Radoš smatra da u Hrvatskoj problem nije broj MR uređaja, nego kvaliteta obrazovanja liječnika i sustav trajne edukacije.
"Imamo više nego dovoljno uređaja i po tome smo pri vrhu EU-a. Međutim, već desetljećima nedostaje kontrola kvalitete medicinskih postupaka, zbog čega je sustav podložan pretjeranim i često nepotrebnim dijagnostičkim pretragama", kaže naš stručnjak.
"Uređaju se često nabavljaju iz krivih razloga"
Upozorava da je jedan od problema to što se uređaji nerijetko nabavljaju iz krivih razloga.
"U posljednjih deset godina nabavljeno je dosta uređaja bez jasnih prioriteta. Iako je privatni sektor nužan, odnos javnog i privatnog zdravstva nije sustavno uređen, a nekontrolirano prelijevanje sredstava ne poboljšava praksu.
Na temelju više od 30 godina iskustva mogu reći da Hrvatskoj ne nedostaje MR opreme, nego mehanizama za praćenje kvalitete rada. Niti jedan pacijent iz Hrvatske nema stvarnog razloga otići u bilo koju europsku državu, a najmanje u Sloveniju zbog magnetske rezonancije.
Liste čekanja za MR često se koriste u političke svrhe i nisu stvarni problem medicine, već posljedica nesigurnosti, pasivne medicine i prekomjerne uporabe dijagnostike. Još kad se od prekomjernih pretraga može i dobro zarađivati, e onda su ljudi nesigurni i kad nema dilema.", zaključuje naš sugovornik.
