DONALD TRUMP (80) najstariji je čovjek ikad izabran za američkog predsjednika. Njegovo ponašanje odavno izaziva kontroverze, no u drugom mandatu sve se češće propituje njegovo kognitivno zdravlje, osobito zbog moći kojom raspolaže. Naime, Trump je, među ostalim, u više navrata pogrešno identificirao čak i zemlje kojima je prijetio.

Njegov dezorganiziran govor, brkanje činjenica, pospanost i slabljenje kontrole impulsa potaknuli su skupinu liječnika da u proljeće 2026. javno upozori na pogoršanje njegova funkcioniranja. Neki stručnjaci smatraju da pokazuje znakove demencije, dok njegovi liječnici tvrde da je sposoban za dužnost, što dokazuju činjenicom da je ostvario maksimalan rezultat na kognitivnom testu.

Hrvatski psihijatar Stipe Drmić upozorava da javni nastupi nisu dovoljni za postavljanje ozbiljne dijagnoze, dok psiholog Zvonimir Galić smatra da se Trumpovo ponašanje previše objašnjava mogućim starenjem, a premalo osobinama ličnosti i političkim izborima.

Problematiziranje moguće demencije u političkom kontekstu razumljivo je jer bi moglo potaknuti procjenu Trumpove sposobnosti za obavljanje dužnosti i eventualnu primjenu 25. amandmana, odnosno prijenos predsjedničkih ovlasti.

Joe Biden odustao je od predsjedničke utrke 2024. nakon lošeg nastupa u debati s Trumpom koji je pojačao sumnje u njegove kognitivne sposobnosti.

Liječnici upozoravaju na pogoršanje

U zajedničkoj izjavi koju su senatori krajem travnja 2026. unijeli u zapisnik Kongresa, skupina zdravstvenih stručnjaka istaknula je da je kod Trumpa došlo do "izraženog pogoršanja kognitivnog funkcioniranja".

Među potpisnicima izjave našli su se brojni ugledni psiholozi i psihijatri među kojima i Henry David Abraham, suosnivač organizacije International Physicians for the Prevention of Nuclear War (IPPNW) koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.

Oni među razlozima za zabrinutost ističu Trumpov nepovezan govor, duge digresije, brkanje činjenica te epizode drijemanja tijekom razgovora. Među ostalim, navode da je u jednoj jedinoj noći na društvenim mrežama objavio čak 150 poruka te da se neprekidno vraća na iste protivnike i iste pritužbe. Takvo zapinjanje na određenim mislima ili radnjama nazivaju perseveracijom. Ona se očituje u upornom ponavljanju razmišljanja čak i kada više nisu primjerena situaciji ili je razgovor prešao na drugu temu.

Potpisnici izjave smatraju da ona, zajedno s drugim promjenama, upućuje na ozbiljan problem, a ne samo na povremene propuste te zaključuju da Trump nije sposoban obavljati predsjedničke dužnosti.

Abraham je u rujnu, upitan je li promijenio procjenu, odgovorio: "Da, ako išta, stanje je još gore." Posebno ga zabrinjava to što Trump donosi važne odluke uz očito slabu kontrolu impulsa. Bijela kuća njegove je tvrdnje odbacila kao politički motivirane.

Sjećanje koje se ne uklapa u činjenice

Povoda za sumnje na pad Trumpovih kognitivnih sposobnosti ima previše da bi se svi nanizaLi u jednom tekstu. Stoga ćemo navesti samo neke od najpoznatijih. Primjerice, Trump je 21. siječnja 2026. u Davosu Grenland nazivao Islandom, dok je nedavno ; listopadu na jednom MAGA skupu novinarsku nagradu Pulitzer zamijenio s Nobelovom.

Neki ističu da u posljednje vrijeme u svojim govorima sve češće ispušta vrlo neobične zvukove.

U srpnju 2025. ustvrdio je da je njegov stric John Trump, profesor na MIT-ju, podučavao Teda Kaczynskog, poznatog kao Unabomber. Prepričao je i razgovor sa stricem o tome kakav je Kaczynski bio student.

No, CNN je utvrdio da Kaczynski nije studirao na MIT-ju te da je John Trump umro još 1985., dok je Kaczynski kao Unabomber identificiran tek 1996.

Psiholog upozorava na promjenu govora

Ugledni američki klinički psiholog John Gartner tvrdi da Trump sve teže održava povezanost misli. "Razina propadanja je šokantna ako njegov sadašnji govor usporedite s onim iz 1980-ih; nekada je bio artikuliran", rekao je za El País u ožujku 2026.

Gartner smatra da on dio teškoća prikriva samouvjerenim nastupom i humorom.

Fizioterapeut koji analizira snimke

Među popularnim komentatorima Trumpova zdravlja jedan od poznatijih je Adam James, autor profila Epistemiccrisis, fizioterapeut s iskustvom u radu s osobama s demencijom. Primjerice, u jednom videu komentira snimku koja pokazuje da je Trump promašio predsjedničku limuzinu i produžio na travnjak da bi ga agenti vratili i posjeli u auto.

Među ostalim, analizira i Trumpove pokrete, rukovanje te moguću slabost jedne strane tijela, koje smatra mogućim posljedicama moždanog udara.

James, ali i drugi video blogeri, upozorili su na snimku koja pokazuje da je Trump pri ulasku u predsjednički helikopter mahao i salutirao doslovce nikome.

Psihijatar: Ne treba dijagnosticirati, no može se komentirati 

Psihijatar Stipe Drmić ističe da treba razlikovati opaženo ponašanje, opravdanu zabrinutost i dokaze za konkretnu dijagnozu.

"Demencija se ne dijagnosticira na temelju političkih izjava, televizijskih nastupa ili dojma promatrača", kaže. Potrebno je utvrditi progresivan pad kognitivnih sposobnosti, njegov opseg i utjecaj na svakodnevno funkcioniranje te razmotriti druga moguća objašnjenja. Procjena može uključivati zdravstvenu povijest, klinički i neurološki pregled, objektivno kognitivno testiranje i dodatne pretrage", tumači.

Ističe da Goldwaterovo pravilo Američke psihijatrijske udruge ograničava individualne stručne procjene javnih osoba bez osobnog pregleda i odgovarajućeg odobrenja.

"U slučaju Donalda Trumpa ne bih na temelju javno dostupnih nastupa zaključivao da ima demenciju niti bih bez neposredne procjene donosio konačan sud o njegovu psihičkom zdravlju", kaže. No ističe da to ne ukida pravo na analizu njegovih izjava i postupaka.

"Stručnjaci mogu pokušati objasniti kliničke pojmove i ograničenja dostupnih podataka, bez pripisivanja konkretne dijagnoze bolesti", tumači.

Što znači maksimalan rezultat testa?

Trumpov liječnik Sean Barbabella krajem svibnja 2026. ocijenio ga je sposobnim za dužnost. Liječnici su prijavili rezultat 30 od 30 bodova na testu Montreal Cognitive Assessment, odnosno MoCA, koji služi za brzo uočavanje oštećenja mozga kroz bazične zadatke poput prepoznavanja deve ili lava na crtežu, crtanja kazaljki na satu i pamćenja pet jednostavnih riječi. Trump taj rezultat uporno predstavlja kao dokaz svoje iznimne inteligencije, iako test ne mjeri IQ.

Drmić objašnjava da uredan rezultat kratkog kognitivnog testa ne isključuje automatski moguće teškoće s pamćenjem, razmišljanjem ili prosuđivanjem. "S druge strane, bez podataka o rezultatima testiranja, načinu njihova provođenja i kliničkom kontekstu nije opravdano ni umanjivati ni preuveličavati značenje nalaza", dodaje.

Ističe također da bolest ne znači automatski nesposobnost za dužnost, kao što odsutnost dijagnoze ne jamči odgovorno odlučivanje.

Trumpova ličnost pripada mračnoj trijadi

Psiholog Zvonimir Galić upozorava na činjenicu da ljudi imaju sklonost da kod političara kojeg ne podržavaju lakše prihvaćaju informacije koje upućuju na bolest.

"Procjene stručnjaka u izrazito polariziranom društvu zato bih uzimao s oprezom", dodaje.

Smatra da Trump pokazuje kontinuitet ponašanja iz prvog mandata, pa i iz razdoblja prije ulaska u politiku, što prije upućuje na njegove osobine ličnosti. Povezuje ih s takozvanom mračnom trijadom: narcizmom, odnosno pretjeranim osjećajem vlastite važnosti i potrebom za divljenjem, makijavelizmom, koji podrazumijeva manipuliranje drugima radi vlastite koristi, te psihopatijom, koju obilježavaju manjak empatije i osjećaja krivnje.

"Trumpovu pretjerano pozitivnu sliku o sebi sada dodatno potiče okruženje ulizica. Dob može pojačati teškoće, no neprimjereno ponašanje i problematična politika kod njega su postojali i prije", tumači.

Galić, uz ogradu da nije klinički psiholog ni psihijatar, upozorava da objašnjavanje Trumpova problematičnog djelovanja starošću i bolešću može umanjiti njegovu političku i ljudsku odgovornost. "Ovo što on radi je politika. Svjesna, namjerna, koruptivna i s lošim posljedicama za njegovu zemlju i svijet, ali ipak politika", zaključuje Galić.