BI LI UVOĐENJE covid-isprava u svakodnevni život kršilo ustavna prava građana upitali smo Arsena Bačića i Matiju Miloša. Bačić je akademik i profesor ustavnog prava u Splitu, dok je Miloš profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

Propusnice kojima bi se dokazivala cijepljenost, preboljenje ili negativan test na covida-19 kao uvjet za ulazak u niz javnih objekata - od šoping-centara do bolnica - bez sumnje bi ograničile neka naša prava; to je vjerojatno svakome jasno i oko toga se nema smisla sporiti. No pitanje je bi li takav potez bio opravdan, odnosno je li prijetnja vladavini prava.

> Donosimo plan Stožera: U šoping-centre samo s covid-potvrdama, unutra neće biti mjera

Opći interes ponekad nadvladava pojedinačni

"Pristaša sam da opći interes ponekad nadvladava pojedinačni. Ako imamo zarazu i ako se u slučajevima zaraze vlast uvijek ponašala kao pater familias, zaštitnički, u interesu svih, taj kolektivni interes mi je iznad u slučaju svake epidemije, a pogotovo u slučaju velikih zaraza sa smrtnim ishodom", poručuje u kraćoj izjavi Bačić.

S Milošem smo pričali duže. Počeli smo njegovim objašnjavanjem okolnosti pod kojima se uvode razlike između određenih društvenih grupa.

"Moguće je uvesti covid-putovnice i covid-isprave, ali pitanje je pod kojim uvjetima će se dijeliti, o tome se radi. Ustav postavlja osnovni zahtjev - načelo razmjernosti i načelo opravdanosti. Postoji zabrana diskriminacije, postoji ravnopravnost, ali moguće je povlačiti razlike između skupina ako je to na nekom opravdanom temelju. Ne možete povlačiti razliku samo zbog toga što je netko katolik ili Rom, ali ako postoji dodatan razlog, opravdanje kao što je suzbijanje pandemije, onda je potencijalno moguće. Da, naravno da se time ograničavaju prava, poglavito pravo na privatnost, zato što se morate cijepiti ili nećete imati pristup određenim aktivnostima", navodi Miloš pa ukazuje na još neke interesantne pravne aspekte ovog pitanja:

Promjena prevelika da je uvodi Božinović

"Ne znam na koji način će se to uvesti. Nadam se će to biti zakon, ne bih volio da se uvodi nekakvim odlukama Stožera jer to je ipak prevelika promjena da bi se uvodila odlukom ministra Božinovića. Zakon bi se mogao pobijati prijedlogom za ocjenu ustavnosti ako krši članak 16. Ustava, znači razmjernost, određenost, zakonitost", govori naš sugovornik.

"Uz to, sama odluka o dodjeli ili nedodjeljivanju propusnica može se pobijati ustavnom tužbom zbog potencijalne povrede prava jer to nije nešto što se može uvesti generalno, za svaku situaciju. Jedno je ako hoćete ići na koncert, a drugo ako morate ići liječniku, to nisu usporedive situacije. Ustav nalaže obvezu svim tijelima na vlasti da uvode ograničenja ljudskih prava koja su razmjerna, koja su primjerena okolnostima o kojima se radi. Ako zabranjujete nekome ulazak u bolnicu, morate imati puno jače opravdanje od toga da se nije cijepio", kaže nam Miloš.

"Nisam za to ako će se uvoditi na divlje"

Miloša smo pitali i je li načelno za uvođenje nekog oblika isprava o cijepljenosti, preboljenju ili negativnom testu. Odnosno, smatra li da je pandemija opravdan razlog za reduciranje nekih ustavnih prava.

"Načelno nemam ništa protiv toga bude li adekvatno uređeno. Nikako nisam za to ako će se uvoditi na divlje i ako će biti nesređeno i nepromišljeno kao što su svojedobno bile propusnice između županija i općina pa ljudi nisu mogli otići bukvalno po kruh i mlijeko jer u svojoj općini nemaju trgovinu. Sklon sam tome ako se može urediti na način da ne predstavlja pretjerano zadiranje u temeljna prava. Toga se bojim. Kad je počela pandemija, nismo baš vidjeli previše političke promišljenosti ni previše dosljednosti. I to me najviše brine jer to je najveća ugroza za vladavinu prava. Zato i imamo zakonodavni postupak i hrvatski sabor. Hrvatski sabor se kod nas napada da je kokošinjac, ovakav-onakav. Sad se vidi što imamo bez hrvatskog sabora", zaključuje naš sugovornik.