Jedna zemlja odlučila je umjesto ćirilice uvesti latinicu, koliko to košta?

Jedna zemlja odlučila je umjesto ćirilice uvesti latinicu, koliko to košta?
Screenshot: YouTube
 
KAZAHSTAN mijenja svoju abecedu iz ćirilice u latinicu, a BBC je objavio analizu troškova takve promjene.
 
"Vlada Kazahstana složila se da će promijeniti abecedu u listopadu, što je izazvalo rijetke kritike naroda, kojim predsjednik Nursultan Nazarbajev vlada željeznom šakom skoro tri desetljeća", piše BBC.
 
Predsjednik je sredinom veljače odobrio promjenu iz ćirilice u latinicu. U prvoj verziji nove abecede korišteni su apostrofi koji predstavljaju zvukove kazaškog jezika, zbog čega su je kritičari nazvali "ružnom". U drugoj verziji umjesto apostrofa su korištene oznake za naglaske iznad slova. Tako se prema prvoj verziji Republika Kazahstan pisala Qazaqstan Respy’bli’kasy, a prema drugoj Qazaqstan Respýblıkasy.
 
 
Vlada planira potpuni prijelaz na latinicu do 2025. godine
 
Vlasnik malog restorana Sa’biz u glavnom gradu Astani, Asset Kaipijev, otvorio je restoran u prosincu i njegovo ime je napisano prvom verzijom nove abecede. Kako bi promijenio ime Sa’biz u Sábiz na svemu u restoranu, procjenjuje da će morati platiti oko 3000 dolara.
 
"Ono kroz što Kaipijev i drugi vlasnici manjih biznisa sada prolaze dogodit će se na većim razmjerima, jer vlada planira potpuni prelazak na latinicu do 2025. godine. To je ambiciozan cilj u državi u kojoj je većina stanovnika tečnija u ruskom jeziku nego u kazaškom", piše BBC.
 
Promjena skoro tri desetljeća od raspada Sovjetskog saveza
 
Prema popisu stanovništva iz 2016., etnički Kazasi čine oko dvije trećine populacije, dok etnički Rusi čine oko 20 posto. Međutim, zbog nekoliko godina sovjetske vlasti skoro svi u državi tečno govore ruski - oko 94 posto od više od 18 milijuna građana. Tečnost u kazaškom je na drugom mjestu sa 74 posto. Zbog sovjetskog utjecaja kazaški jezik se trenutno piše ćirilicom.
 
Nakon raspada Sovjetskog saveza 1991., Azerbejdžan je već sljedeće godine počeo uvoditi latinicu, a Turkmenistan je učinio isto 1993. Kazahstan se za promjenu odlučio skoro tri desetljeća kasnije, u drugačijem ekonomskom okruženju, zbog čega je teško predvidjeti njene troškove.
 
Državni mediji: Budžet za sedmogodišnji prijelaz iznosi oko 700 milijuna dolara
 
Državni mediji objavili su da je ukupni budžet vlade za prijelaz koji će trajati 7 godina, podijeljen u tri faze, oko 218 milijardi tengea, što je oko 664 milijuna američkih dolara. Oko 90 posto tog novca bit će uloženo u programe obrazovanja i izdavanje udžbenika na latinici.
 
Mediji u Kazahstanu također su objavili da je vlada za 2018. i 2019. namijenila po 922 000 dolara za obrazovanje u osnovnim i srednjim školama, rekao je Eldar Madumarov, ekonomist i profesor na sveučilištu KIMEP u Amatiju. Prevođenje nastavnog materijala i udžbenika počet će ove godine, navode mediji, a nastavnici diljem države poučavat će djecu u vrtićima i prvim razredima osnovne škole novu abecedu od 2020. godine. Do 2025. prijelaz na latinicu bit će završen na svim razinama obrazovanja.
 
Predviđeno je i oko 166 000 dolara za razvoj informatičkog programa za konverziju ćirilice u latinicu, 33,2 milijuna dolara za usavršavanje kvalifikacija srednjoškolskih nastavnika, te 1,4 milijuna dolara za blogere koji će širiti svijest o promjenama u zadnjoj fazi prijelaza, počevši od 2024. godine.
 
"Kvalificirani ljudi mogli bi početi razmišljati o emigraciji"
 
Međutim, vlada nije objavila detaljan plan budžeta za prijelaz, zbog čega neki ekonomisti smatraju da je teško odrediti stvarni trošak ovakve ogromne promjene. Madumarov je izjavio da je zabrinut zbog neočekivanih troškova:
 
"Ako se ova reforma ne provede pravilno, velik je rizik da će visoko kvalificirani ljudi iz većine koju čine govornici ruskog jezika početi razmišljati o emigraciji."
 
Razmjer problema jezika postao je očit kada je Nazarbajev u veljači naredio da se svi sastanci vlade moraju održavati na kazaškom jeziku. Ruski je dugo bio službeni jezik sastanaka, pa su se službenici mučili u izražavanju, a neki su čak morali koristiti slušalice za prijevod na ruski.
 
Skriveni birokratski troškovi - prijelaz će zapravo koštati milijardu dolara?
 
Direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Kazahstanu, Kassimkhan Kapparov, upozorio je na troškove promjene pisma u latinicu na službenim dokumentima kao što su osobne iskaznice, putovnice, zakoni i propisi. Taj prijelaz se planira za drugu i treću fazu promjene, ali njegovi troškovi nisu navedeni u podacima za budžet.
 
Kapparov je također zabrinut za stariju populaciju, koja bi se mogla mučiti s pisanjem i čitanjem ćirilice, pa bi se komunikacija u javnom sektoru mogla odvijati na više jezika odjednom:
 
"Možete to nazvati jezičnim teretom, jer kada biste pisali pismo u javnom sektoru, morali biste ga napisati na ruskom, kazaškom, te sada kazaškom u latinici. Ovo stvara nove troškove koje vlada nije pokazala u svom budžetu."
 
Kapparov je uvjeren da prijelaz na latinicu "ne bi trebao koštati više od milijarde dolara". S druge strane, direktor Centra za makroekonomska istraživanja u Kazahstanu, Olzhas Khudaibergenov, smatra da će birokratske troškove pokriti postojeći vladin budžet i zato bi ukupni troškovi trebali biti puno manji od Kapparove procjene.
 
"Promjena abecede vezana je za udaljavanje od sovjetske prošlosti"
 
Madumarov smatra da neće biti ekonomske dobiti od promjene abecede, već će ona poslužiti boljoj integraciji sa zapadnim svijetom. Kao primjer navodi se slučaj Turske, koja je s arapskog pisma prešla na latinicu 1928. godine te uspjela stvoriti veze s Europskom unijom.
 
Stručnjakinja za turkijske jezike i povijest iz Berlina, Barbara Kellner-Heinkele, rekla je da je u slučaju Turske za napredak zapravo zaslužan opći razvoj obrazovanja i pismenosti pod čvrstom rukom Ataturka:
 
"Turska je brzo prešla na latinicu, ali tada su samo rijetki stanovnici znali čitati i pisati. Ataturk je želio da njegov narod bude na istoj razini s Europom i SAD-om."
 
"Promjena abecede u Kazahstanu više se veže za udaljavanje od sovjetske povijesti nego za pismenost ili ekonomiju", izjavila je Kellner-Heinkele. "To je zapravo politički argument kojem je cilj dokazati da je Kazahstan nezavisna država i moderna nacija."
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara