Jeste li spremni dati 10.000 svojih kuna za Agrokor?

Jeste li spremni dati 10.000 svojih kuna za Agrokor?

Foto: FAH, Index

ISTINA je voda duboka, kaže narodna, no oko Agrokora su stvari jasne – firma je propala. Uzalud su HDZ i Most Lex Todorićem pokušavali skriti istinu – poslovni kosturi ispadaju stalno, a pojavila se još i jedna uvjetna prijetnja. Ruski bankari su rekli da ako se država sada toliko petlja u poslovanje, to znači da bi država trebala i jamčiti za Agrokor. A to znači svi mi, porezni obveznici. I nije da Rusi baš nisu nimalo u pravu, tko zna što se može narednih mjeseci i godina dogoditi ako sve ovo dođe do nekih međunarodnih sudova i arbitraža.

Kao prvo, Agrokor je dužan barem 40 milijardi kuna. To je brat-bratu 10.000 kuna po stanovniku Hrvatske. Kako bi došao na nulu, svaka evo četveročlana obitelj bi trebala uplatiti 40.000 kn! Ili možda kupiti nekoliko stotina tisuća kuna robe, kako bi se Agrokor izvukao iz gubitaka.

Hoćete još luđi izračun? Agrokor kakav poznajemo postoji 23 godine. Naime, 1994. godine Gazda stječe značajne i većinske udjele u Ledu, Konzumu, Solani Pag i još nekim firmama, pa recimo da tu godinu možemo uzeti kao početnu. U 23 godine ima ukupno 8395 dana, bez prijestupnih. Ako je netko dužan 40 milijardi kuna, zaboravimo za sada da je to možda i više, to znači da je dnevno gubio nešto preko 4,7 milijuna kuna.

Agrokor, navodna velika hrvatska poslovna priča kojoj su političari i mnogi mediji tepali, svakog dana, uključivo praznike, blagdane i vikende, stvarao je gubitak za koji se moglo taj isti svaki dan, uključivo vikende:

-    izgraditi jedan omanji vrtić,
-    dati svakom Hrvatu nešto preko kune dnevno
-    kupiti 23 lijepo opremljena automobila s klimom,
-    sagraditi zgradu od 7-10 stanova,
-    kupiti 1000 iPada, dakle najskupljih tableta, za učenike.

Tko je kriv?

Nikome ništa nije bilo neobično? Gazda u dvorcu nad Zagrebom, rado viđen od političara i medija, a 4,7 milijuna nečijih kuna je nestajalo dnevno! Pri tome je država za par kuna nekim drugima zatvarala trgovine i kafiće na 30 dana!

Istina, postoje i firme koje su po deset i više godina u gubicima i uredno se razvijaju – prvi je među njima Amazon, ali on je koristio kapital ulagača za razvoj. Slično je danas i Uber, koji ulaže teške milijune u razvoj samovozećih vozila. No, Agrokor nije taj tip firme, nema tu labosa s tisućama inženjera koji upravo misle promijeniti svijet.

Danas samo budale ratuju oružjem, osvaja se preko novca – kako se uopće moglo dozvoliti da jedna firma postane tako moćna (gdje je bila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja?) i tako podložna stranom špekulativnom kapitalu – jer ovi zadnji krediti su došli od ruskih banaka koje ne vezuju pravila o izloženosti koje imaju banke unutar EU-a. U krajnjoj liniji, što su radile tajne službe, jer stvar je dovoljno velika i za njih! No, to nije sve.

Bilanca Leda – minus petnaest milijardi kuna

Ledo je prije koji dan izvijestio da je krajem prošle godine izdao jamstva u korist Agrokora u iznosu od 18,9 milijardi kuna. Firma koja je prije krize vrijedila oko tri milijarde, danas milijardu, dala je jamstva od 18,9 milijardi kuna! Pri tome, ne zaboravimo, Ledo nije isključivo Gazdin, prema izvješću Zagrebačke burze Agrokor d.d. je vlasnik samo 48,11% dionica.

Dio dionica držali su – mirovinski fondovi, dakle u pitanju je naš novac za mirovine! Na Internetu nalazimo kako je u prosincu 2012. Ledo objavio da je provedeno izdanje novih dionica – upisano je i uplaćeno 93.750 ponuđenih novih redovnih dionica po cijeni od 8000 kuna. Prema tadašnjoj izjavi, većinu izdanja upisali su mirovinski fondovi, oko 70 posto svih upisanih dionica, a sudjelovali su i ostali institucionalni investitori.

Ti isti mirovinski fondovi nedavno su se rješavali dionica, naravno po dosta nižoj cijeni, što znači da je dio našeg novca za mirovine nestao, što uredno možete provjeriti ako pogledate svoje stanje na računu mirovinskog fonda.

Kako je firma koja vrijedi tri milijarde i kome mogla dati jamstvo od 18,9 milijardi, a da za to Burza ne zna i da to nije objavljeno na Burzi? Ljudi su još mjesecima trgovali tim dionicama, ne znajući da Ledo ne vrijedi ne tri, ne milijardu – već u ovom slučaju ako se jamstvo aktivira minus petnaest milijardi kuna! Za takve stvari u normalnim zemljama u firme upada ekipa inspektora u pratnji specijalaca s kapuljačama!

Rusi pošteno traže svoj novac

Glavni izvršni direktor ruskog Sberbanka, German Gref, rekao je prije par dana: "Ako je vlada preuzela odgovornost za vođenje tvrtke, onda treba preuzeti i odgovornost za njezine dugove. Neka oni daju garancije za taj dug", poručio je Gref.

Nemojte misliti da blefira. Herman Oskarovich Gref, ili ako ćete izvorno Герман Оскарович Греф, rođen 8. veljače 1964. godine bio je ni manje ni više nego ministar Gospodarstva i trgovine Ruske Federacije 2000.-2007. godine, a sada je CEO i predsjednik Upravnog odbora Sberbanka, ruske državne banke koja postoji još od doba Carske Rusije. Bankari općenito govore malo, ruski političari također govore malo –  pa kada govore, nemojte misliti da govore bez veze. Gref je bliski suradnik Putina i član njegove ekipe, tko zna koji su se tu sve interesi upleli.

Agrokor niti uz prestanak vraćanja dugova ne može poslovati – sustav je tako loš da stalno treba nove kredite, inače će stati. Hrvatska država ga umjetno drži posebnim zakonom i pod državnom upravom, ali zato bi se moglo dogoditi da na kraju dug postane državni, što znači poreznih obveznika.

Kada dodamo da je HBOR, dakle državni investicijski fond, početkom ove godine ovako prezaduženim gazdinim firmama omogućio novih 378 milijuna kuna povoljnog kredita, HBOR u čijem nadzornom odboru sjedi čak šest ministara Andreja Plenkovića, postavlja se samo jedno pitanje – ima li u Hrvatskoj dovoljno mjesta u zatvorima za sve ovo dovesti u red?

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara