POSLJEDNJIH dana u javnosti je više puta postavljeno pitanje jesu li neki članovi vladinog Znanstvenog savjeta za covid-19 tijekom pandemije bili u sukobu interesa.

Optužbe su uglavnom išle na račun Gordana Lauca i Dragana Primorca, ali i Miroslava Radmana, a uputio ih je Ivan Đikić. On je u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću postavio sljedeća pitanja.

"Zašto ste dopustili da dva člana Znanstvenog savjeta, koja su u studenome i sama priznala da su u direktnom sukobu interesa, nastave raditi kao da je riječ o nečemu marginalnom, tj. za zdravstveni sustav i hrvatsku javnost posve beznačajnom?"

"Posjedujete li, gospodine premijeru, informacije da je tijekom rada u Znanstvenom savjetu Gordan Lauc diskutirao o testiranjima koja se trebaju promovirati među građanima za borbu protiv covida-19 te medijski prezentirao takve teme u javnosti? Uočavate li u tome išta sporno?" pitao je nadalje Đikić.

U vezi s Primorcem postavio je sljedeće pitanje:

"Tko je omogućio Vašem savjetniku, Draganu Primorcu, da preko privatne bolnice naplaćuje antigenske testove građanima po cijeni od 350.00 kuna i na taj način privatna bolnica zarađuje vrlo visoke iznose tijekom korona-krize?"

Đikić je također postavio pitanje zašto su se mogući sukobi interesa dvojice znanstvenika tematizirali tek sredinom studenog, a ne mnogo ranije te zašto je Primorac prijavio mogući sukob interesa mjesec dana nakon što je počeo s komercijalnim testiranjem.  

>>Pročitajte pismo koje je Đikić poslao Plenkoviću nakon smjene znanstvenika

>>Đikić prozvao Lauca i Primorca: Zarađivali su na građanima Hrvatske

Index je u posjedu e-mailova koji potvrđuju da su Lauc i Primorac bili u potencijalnom sukobu interesa te da su to znali i potvrdili u komunikaciji s ostalim članovima Savjeta (skrinšotovi dolje).

Što znači sukob interesa u znanosti?

Što je uopće sukob interesa u znanosti i zašto je važno da se on uvijek jasno deklarira?

Sukob interesa je situacija u kojoj se nalazi znanstvenik kad njegov interes da djeluje stručno i objektivno postaje upitan zbog njegovih možebitnih drugih interesa: poslovnih, institucijskih, osobnih itd.

Na primjer, znanstvenik koji odlučuje o nekom radnom mjestu nalazi se u sukobu interesa kada je kandidat za to radno mjesto znanstvenikov rođak ili prijatelj. Znanstvenik koji odlučuje o financiranju projekata nalazi se u sukobu interesa kad se radi o projektu nekog kolege s kojim radi na istom projektu ili je pak na suprotnoj strani u sudskom postupku. Isto tako, znanstvenik koji sudjeluje u donošenju neke mjere nalazi se u sukobu interesa kad ta mjera može imati izravne pozitivne ili negative posljedice po poslovanje znanstvenikove tvrtke.

Svi znanstvenici dužni su u svojim aktivnostima paziti da se ne nađu u sukobu interesa i, ako se nađu u njemu – ili ako samo postoji nagovještaj da bi se mogli nalaziti – oni su to dužni prijaviti osobi ili tijelu koje ih angažira.

Što o tome kažu kodeksi Odbora za etiku i Sveučilišta u Zagrebu?

Etički kodeks saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u članku 8. navodi "skrivanje sukoba interesa" među radnjama koje se smatraju nepoštenima. Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu, čl. 22, kaže da "svi članovi sveučilišne zajednice trebaju izbjegavati sukobe interesa" i da "treba nastojati na neovisnosti svih izvansveučilišnih djelatnosti (koje uključuju financijske ili drugačije interese) kako one ne bi bile u sukobu s profesionalnim obvezama članova na Sveučilištu ili utjecale na integritet i objektivnost članova sveučilišne zajednice".

Slično navode i svi drugi etički kodeksi i slični dokumenti, tako da su pojam sukoba interesa i dužnost njegova prijavljivanja jako dobro poznati svim znanstvenicima.

Što o sukobu interesa kaže British Medical Journal?

Ugledni British Medical Journal (BMJ) tumači da sukob interesa postoji kada na profesionalnu prosudbu u vezi s primarnim interesom (poput dobrobiti pacijenta ili valjanosti istraživanja) može utjecati sekundarni interes (poput financijske dobiti ili osobnog rivalstva). Za autore članaka koji se objavljuju u BMJ-u može nastati kada imaju financijski interes koji može utjecati, vjerojatno nesvjesno, na njihovo tumačenje njihovih rezultata ili rezultata drugih.

BMJ stoga ima strogo pravilo da svi znanstvenici koji u tom časopisu žele objaviti znanstveni rad moraju priložiti informacije o mogućem sukobu interesa prije nego što će studija biti pregledana i prihvaćena za objavljivanje.

Slično vrijedi za sve relevantne znanstvene časopise.

Važnost prijavljivanja sukoba interesa

Postojanje mogućeg sukoba interesa ne mora nužno i uvijek diskvalificirati znanstvenika i njegov znanstveni rad. No dužnost znanstvenika je da ga uvijek prijavi kako bi odgovorni za recenziju i objavljivanje nekog rada ili za donošenje odluka utemeljenih na znanstvenim savjetima imali na umu kada bi sukob interesa i na koji način mogao utjecati na kvalitetu istraživanja ili savjeta, čak i ako znanstvenik ima najpoštenije namjere.

Drugim riječima, deklariranje mogućeg sukoba interesa je preventivan postupak koji omogućuje nadziranje, smanjenje ili isključivanje razloga koji mogu kompromitirati objektivnost i stručnost znanstvenih procjena i odluka.

Opasnost pristranosti prema potvrdi

Tu dolazimo do još jednog poznatog fenomena u kontekstu znanstvenih istraživanja, a to je pristranost prema potvrdi (engl. confirmation bias). Kako piše Science Daily, u psihologiji i kognitivnoj znanosti pristranost prema potvrdi tendencija je traženja ili tumačenja informacija na način koji potvrđuje nečije predrasude, što dovodi do statističkih pogrešaka.

Pristranost prema potvrdi vrsta je kognitivne pristranosti i predstavlja pogrešku u induktivnom zaključivanju prema potvrđivanju hipoteze koja se proučava.

To je pojava koja postaje očita kada znanstvenici ili donositelji odluka aktivno traže i pridaju veću težinu dokazima koji potvrđuju njihove hipoteze, a zanemaruju ili umanjuju dokaze koji bi ih mogli opovrgnuti. Zbog toga na nju možemo gledati kao na oblik pristranosti pri odabiru dokaza (engl. cherry picking).

Nažalost, tijekom ove pandemije u medijima i na društvenim mrežama naslušali smo se i načitali brojnih primjera takve vrste pristranosti kojom su se, među ostalim, opravdavale ideologije, poslovni i osobni interesi te političke odluke koje nisu bile u skladu s preporukama epidemiologa.

Tako je stvorena kakofonija koja je uzrokovala to da su mnogi ljudi postali zbunjeni i izgubili povjerenje ne samo u političare već i u znanstvenike koji su bili u sukobu interesa ili su bili vođeni pristranošću prema potvrdi. Štoviše, u dijelu javnosti stvorio se dojam da epidemiologija zapravo i nije neka egzaktna znanost oko čijih načela postoji konsenzus, već da omogućuje ravnopravno postojanje različitih, čak i dijametralno suprotnih mišljenja i interpretacija, što nema veze s istinom.

Pristranost prema potvrdi u javnosti

Pristranost prema potvrdi kod znanstvenika postaje osobito problematična kada se kombinira sa sličnom pristranošću u javnosti ili kod donositelja odluka.

U tom kontekstu zanimljiv je odlomak iz knjige "Gdje su dokazi" (Testing Treatments) koju je objavila grupa britanskih znanstvenika.

"… svi naginjemo problemu koji se naziva pristranost prema potvrdi (engl. confirmation bias): vidimo ono što očekujemo vidjeti – ‘vjerovati znači vidjeti’. Bilo kakva potvrda koju nađemo za svoja uvjerenja potaknut će naše samopouzdanje i vjerovanje da smo u pravu. Naprotiv, možda nećemo prepoznati ili spremno prihvatiti informaciju koja je u suprotnosti s našim stavovima pa smo skloni takve informacije zanemariti – često nesvjesno."

Drugim riječima, za očekivati je da će ljudi, kako građani tako i oni na vlasti, radije vjerovati u one savjete koji idu u prilog njihovim očekivanjima te bezbolnijim i lakšim rješenjima.

Koje potencijalne sukobe interesa navodi Lauc?

Sredinom studenog među članovima Znanstvenog savjeta povela se rasprava o potencijalnim sukobima interesa koji bi mogli postojati kod nekih od njih.

Kako pokazuju mailovi koje su razmjenjivali, Lauc je prijavio sljedeće:

"1) Vlasnički udjeli, upravljačka prava i zaposlenje u institucijama koje potencijalno mogu profitirati na pandemiji

Vlasnik sam tvrtke Genos d.o.o. koja je provela postupak validacije qPCR testa za SARS-CoV-2. Iako smo proveli validaciju, nikada nismo počeli raditi analize jer smo izračunali da bi po tadašnjim cijenama naša profitna marža bila oko 80% što nismo smatrali moralnim u pandemiji. Isto tako Genos prodaje GlycanAge test biološke dobi koji je prema našim preliminarnim rezultatima bolji prediktor teškog oblika COVID-19 od dobi bolesnika.

Zaposlen sam na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu koji nije na bilo koji način uključen u qPRC testiranje na SARS-CoV-2 ili razvoj cjepiva. 

2) Prihodi od predavanja, sponzorstva i sl. od tvrtki koje potencijalno mogu profitirati na pandemiji

U 2020. godini održao sam jedno predavanje na kongresu koje je sponzorirao JGL d.o.o. (Jadranski galenski laboratorij op.a.) u bruto iznosu od 16,600 kn", piše u mailu Lauc.

Koje potencijalne sukobe interesa navodi Primorac?

Primorac je prijavio sljedeće:

"Dragi svi, Nenad je u pravu, to smo riješili u srpnju (barem sam se tome tako nadao).

Dodatak na izjavu iz srpnja: zadnjih mjesec dana Spec. bolnica Sv. Katarina provodi antigensko testiranje", piše u mailu Primorac.

Primorac je za Index pojasnio da u srpnju nitko nije prijavio sukob interesa te da je njegov dodatak iz studenog bio na izjavu iz srpnja. Osim Lauca i Primorca nitko nije prijavio sukob interesa, uključujući i Radmana koji ima privatni institut, dodao je Primorac.

Lauc je od države dobio značajna sredstva

No tu također treba imati na umu da je Laucova tvrtka Genos za potrebe svojih istraživanja i materijalnih troškova od države, odnosno od Hrvatske zaklade za znanost, dobila milijun i pol kuna za projekt "Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19". Ugovore o financiranju nositeljima projekta uručio je osobno premijer Plenković. 

Genos je ranijih godina bio dobitnik 18 milijuna kuna državne agencije HAMAG BICRO, koja su dijelom povučena iz europskih fondova.

Konačno, prije par dana postao je također dobitnik nagrade Zlatna kuna koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, organizacija koja živi od prisilne naplate članarine poduzetnicima.

Nameće se pitanje jesu li svi ovi potencijalni sukobi interesa mogli imati utjecaja na uloge Primorca i Lauca kao znanstvenih savjetnika i komunikatora odluka vlasti u javnosti. Oni nisu morali imati utjecaja, baš kao što su neki drugi čimbenici mogli imati.

>>Laucova firma dobila Zlatnu kunu, nagradu parazita iz HGK

Kako su se sukobi interesa mogli očitovati?

Tu također treba razumjeti kako se taj utjecaj mogao očitovati.

Jedan je način da su mogli savjetovati strategije koje će donijeti neku izravnu korist njihovim privatnim tvrtkama, primjerice, mogli su sugerirati masovno testiranje testovima koje sami nude na tržištu.

Drugi je da su mogli podržavati političke odluke koje odgovaraju vlastima kako bi pridobili njihovu naklonost iako su te odluke bile u suprotnosti s procjenama drugih članova Savjeta i znanstvenika generalno.

Također su se mogli potruditi da javnost blagonaklono gleda na takve odluke vlasti.

Za ilustraciju, dok su brojni stručnjaci i članovi Savjeta upozoravali kako nije dobro da se održi Kolona sjećanja u Vukovaru zbog toga što je podrazumijevala okupljanje golemih razmjera usred teške epidemiološke situacije u zemlji, Lauc je na Facebooku izjavio sljedeće:

"Zabraniti Kolonu sjećanja bi bila puno veća ugroza za život i zdravlje od toga da se i svih tih 500 u Koloni zarazi koronavirusom, a sigurno neće."

>>Lauc: Zabrana Kolone sjećanja bi bila veća ugroza nego da se 500 ljudi u njoj zarazi

Kako su britanske vlasti prisiljene na veću transparentnost?

Naravno, vlasti mogu biti sklone savjetima određenih znanstvenika potpuno neovisno o njihovim potencijalnim sukobima interesa, kada se ti savjeti podudaraju s njihovim odlukama, odnosno strategijama.

Zbog toga je vrlo važno da postupak njihova donošenja bude maksimalno transparentan. Drugim riječima, važno je da se zna jesu li se i koji znanstvenici složili s određenim epidemiološkim mjerama ili su tražili da one budu drugačije - blaže ili strože.

Zanimljiv primjer u tom kontekstu je Velika Britanija. U toj zemlji vlasti su pod pritiskom članova Znanstvenog savjeta, stručnjaka, parlamenta i medija omogućile da javnost bude informirana o tome što je i kako Savjet diskutirao na svojim sastancima te da se promptno objavljuju svi znanstveni radovi koji su informirali te diskusije na vladinim web stranicama. Individualnim savjetnicima u ovoj krizi dano je pravo da slobodno i neposredno iznose svoja promišljanja u medijima. To je jedino što ima smisla jer se u protivnom može dogoditi da znanstvenici u Savjetu snose odgovornost za odluke s kojima se nisu slagali; drugim riječima, da vladi služe samo kao smokvin list.

Nažalost, posljednjih dana iz krugova vladajućih u Hrvatskoj poslane su poruke koje idu u suprotnom smjeru – da znanstvenici ne istupaju javno sa svojim mišljenjima, već da ih predstavlja jedan glasnogovornik. To bi imalo smisla samo ako bi znanstvenici zadržali pravo da prilikom donošenja odluka iskažu svoja izdvojena mišljenja s kojima bi se javnost mogla upoznati ili ako bi se odluke donosile i predstavljale javnosti tek kada bi se svi članovi Savjeta složili s njima.

Lauc: Mi smo odlučili da ćemo se kloniti sukoba interesa

Lauc je za Index komentirao rasprave o sukobu interesa.

"Sukob interesa je jako ozbiljna stvar, kako u znanosti tako i u upravljanju javnim sredstvima", rekao je.

"U situaciji kada je testiranje na SARS-CoV-2 postalo najveći globalni biznis u kojem se globalno okreću milijarde dolara, a u Hrvatskoj svaki dan testovi plaćaju 7-8 milijuna kuna, jako je važno znati koje institucije, privatne ili javne, tu ostvaruju značajne profite. Moja tvrtka Genos mogla se u to uključiti i ostvariti značajne prihode, no još na proljeće smo odlučili da ne želimo prodavati bilo što vezano za pandemiju, upravo zato da se ne bih našao u sukobu interesa u svom javnom djelovanju", poručio je Lauc.

Primorac: Moje zalaganje za više testiranja ide protiv mojeg privatnog interesa

Na naš upit Primorac je odgovorio sljedeće:

"Gospodin Nenad Jarić Dauenhauer otvorio je za nas znanstvenike jednu sjajnu i važnu temu koja se svima onima izvan znanosti može učiniti čudnom jer izgleda da zapravo svijet želimo učiniti beskrajno čistim, budući da doslovno prijavljujemo svaku promjenu u našem životu, nekad na mjesečnoj razini. No to omogućuje nadziranje, smanjenje ili isključivanje razloga koji mogu kompromitirati objektivnost i stručnost znanstvenih procjena i odluka. A nismo političari, ne obavljamo javnu funkciju i nismo u prilici da svojim odlukama pogodujemo sebi ili sebi bliskim osobama", ističe Primorac.

"Iako se niz znanstvenika poput Ivana Đikića, Branka Kolarića, Nenada Bana, mene itd., zalagao da se poveća broj testiranja, kako testovima RT-qPCR tako i antigenskim, u detekciji SARS-CoV-2 virusa te smatraju da antigenski testovi imaju vrijednost u detekciji oboljelih od covida-19, prvenstveno onih sa simptomima, Republika Hrvatska nije nas poslušala i nije uvela sustavno korištenje ovih testova, kao što je, primjerice, napravila Slovačka. Kad bi gledali moju ulogu kao osobe u čijoj se privatnoj bolnici rade ti testovi, onda bi moja nastojanja zadnjih mjesec dana za uvođenje antigenskih testova kao masivnog testiranja u Hrvatskoj mogla biti promatrana u kontekstu da "radim sam protiv sebe", jer uvođenje masovnog i besplatnog testiranja u Hrvatskoj definitivno znači i zatvaranje našeg laboratorija, jer tko bi uz besplatno testiranje odlučio doći u instituciju gdje treba platiti uslugu. Međutim, i meni i Đikiću i Banu i Kolariću misli su čiste i jasne, prioritet je zaustavljanje epidemije", poručio je Primorac.