ČINI se da žene imaju bolje izglede za preživljavanje koronavirusa od muškaraca, a također i smrtnost kod djece manja je nego u ostalim dobnim skupinama. Većina ljudi dobit će blagu infekciju, ali obrazac je sasvim očigledan kod najtežih slučajeva. Što se događa? Sve informacije koje imamo, piše BBC, proizlaze iz sveobuhvatne studije kineskog Centra za kontrolu bolesti. Na 44.000 ljudi pokazalo se da umire 2,8 posto muškaraca i 1,7 posto žena. Kod djece i tinejdžera je stopa smrtnosti 0,2 posto, u usporedbi s 15 posto starijih od 80 godina.

Imaju li žene i djeca bolje izglede da neće oboljeti?

Postoje dva načina za tumačenje ovih rezultata. Ili je kod spomenutih skupina manje vjerojatno da će se zaraziti ili se njihova tijela mogu bolje nositi s virusom.

"Kad se pojave novi virusi, obično svi budu zaraženi, to je važno naglasiti", rekao je za BBC dr. Bharat Pankhania sa Sveučilišta u Exeteru.

To se događa zato što ne postoji imunitet na virus, jer mu nitko još nije bio izložen. Ipak, u ranim fazama epidemije manje je vjerojatno da će se zaraziti djeca.
"Jedan od razloga zbog kojih nije bilo mnogo slučajeva oboljele djece je to što su od početka epidemije pod zaštitom, odnosno roditelji drže djecu dalje od oboljelih", smatra dr. Nathalie MacDermott s londonskog King's Collegea.

Što spašava živote žena?

Možda je za javnost iznenađenje da postoji razlika u stopi smrtnosti kod muškaraca i žena, ali znanstvenici nisu iznenađeni. Isti učinak postoji i u mnogim drugim infekcijama, primjerice kod gripe. Dio odgovora leži u tome što su muškarci općenito lošija zdravlja nego žene, što je posljedica odluka vezanih za životni stil, poput pušenja.

"Pušenje oštećuje pluća, što svakako nije dobro", kaže dr. MacDermott. Posebice je to problem u Kini, gdje prema procjenama puši 52 posto muškaraca i samo tri posto žena. No postoje i razlike u reakciji imunološkog sustava žena i muškaraca na infekciju.

"Žene imaju drukčiji imunološki odgovor od muškaraca. Žene češće obolijevaju od autoimunih bolesti, a postoje i dokazi da žene proizvode bolja antitijela na cjepiva protiv gripe", kaže za BBC prof. Paul Hunters sa Sveučilišta Istočne Anglije.

Postoje li rizici u trudnoći?

Službeni je odgovor ne, ali stručnjaci imaju neke sumnje. Trudnoća umnogome mijenja tijelo, među ostalim slabi imunološki sustav. Tako se sprječava da majčino tijelo odbaci plod u maternici, ali su zbog toga žene podložnije infekcijama. Trudnice češće umiru od gripe nego žene iste dobi koje nisu trudne. Vlada Velike Britanije kaže kako "nema očitih znakova veće vjerojatnosti" da će trudnice biti ozbiljno pogođene koronavirusom.

"Nisam baš siguran u tu tvrdnju, jer se temelji na podacima devet trudnica i mislim da se ne može reći da je sve u redu. Da se radi o mojoj ženi, potaknuo bih je da bude dvostruko opreznija", kaže prof. Hunter.

Mogu li djeca dobiti koronavirus i koji su simptomi?

Da, djeca mogu dobiti koronavirus, najmlađi oboljeli imali su samo nekoliko dana. Podaci o simptomima Covida-19 kod djece vrlo su ograničeni, ali čini se da su blagi: vrućica, nadražena sluznica nosa i kašalj. Očekivalo bi se da će najmlađi biti ozbiljno bolesni, nastavlja BBC, jer djeca mlađa od pet godina (a posebice mlađa od dvije godine) imaju veći rizik od komplikacija kod gripe.

"Mala djeca i ljudi pozne dobi obično su bolesniji zato što imaju slabiju otpornost", kaže dr. Pankhania.

Bilo je slučajeva s težim komplikacijama. Oni s drugim zdravstvenim problemima, poput oslabljenog imunološkog sustava ili teške astme, bit će u većem riziku. Ali ukupno uzevši čini se da virus kod djece djeluje blaže.

Može li dječji imunološki sustav odbaciti virus?

Postoje razlike u imunološkom sustavu djece i odraslih. U djetinjstvu je naš imunološki sustav nezreo i sklon pretjeranoj reakciji, zato je kod djece visoka temperatura česta. Takva reakcija nije dobra zato što može naštetiti ostatku tijela i jedan je od razloga zašto je koronavirus tako smrtonosan.

"Očekivalo bi se da će koronavirus kod djece također izazvati pretjeranu reakciju, ali ipak nije tako. Mora postojati nešto zbog čega virus ne stimulira tako snažno dječji imunološki sustav, no još nije jasno o čemu se radi. Izgleda da djeca razvijaju nesrazmjerni imunološki odgovor, a kod nekih je on asimptomatičan", kaže dr. MacDermott.

BBC nadalje piše da postoje bolesti koje je bolje preboljeti u djetinjstvu, a najbolji primjer za to su vodene kozice, na koje tijelo reagira različito ovisno o životnoj dobi.

Međutim vrijedi imati na umu da zasad postoji relativno malo podataka o koronavirusu kod djece.

"Nismo imali dovoljno slučajeva kod djece da bismo mogli procijeniti smrtnost, posebice se to odnosi na djecu mlađu od godinu dana i novorođenčad", objasnila je MacDermott.

Zašto je koronavirus uopće smrtonosan?

Koronavirus počinje vrućicom i kašljanjem. Mnogi imaju te simptome zimi. Ali virus može izazvati pretjeranu reakciju imunološkog sustava. Jedan od ozbiljnijih simptoma je akutni respiratorni sindrom, koji uzrokuje širenje upale pluća. Upala je znak da se tijelo bori s infekcijom i pokušava ozdraviti. Na jednostavnoj razini, to je razlog zašto nas posjekotina boli, ali zapravo se radi o složenom procesu u cijelom tijelu.

"Upala je čin finog balansiranja. Ako pođe po zlu, umrijet ćete. Virus izaziva upalu koja se širi po organima, a pod teškim upalama organi ne mogu raditi ono što bi trebali raditi", citira BBC dr. Pankhaniju.

Upala uzrokuje da pluća ne mogu dovesti dovoljno kisika, ni izvesti dovoljno ugljičnog dioksida iz krvi. Upala može zaustaviti rad bubrega na pročišćavanju krvi i oštetiti sluznicu crijeva.

"Virus izaziva tako visoki stupanj upale da na kraju podlegnete zbog višestrukog zatajenja organa", dodaje dr. Pankhania.

A ako imunološki sustav ne može nadvladati virus, onda će se on proširiti u svaki kutak tijela i nanijeti još veću štetu organima pod upalom.

Zašto umiru stariji ljudi?

Radi se kombinaciji dva faktora, slabijeg imunološkog sustava i tijela koja se teže nose s virusom. Znamo da naš imunološki sustav s godinama slabi.

"Kvaliteta antitijela koju proizvodimo sa 70 godina bitno je lošija od antitijela jednog 20-godišnjaka", objašnjava prof. Hunter.

Postoje dokazi i da stariji muškarci mogu biti skloniji težim upalama, koje mogu imati fatalni ishod. Istrošenost tijekom životnog vijeka uzima danak na organima i tijelu i ostavlja nam manje šanse da preživimo infekciju.

"Ako imate 95 godina i funkcija bubrega je već na 60 posto onoga što je nekad bila, a zatim ga pogodi još neka boljka, onda bubrezi možda više neće funkcionirati na razini koja je potrebna za život", zaključuje dr. MacDermott.