Jesu li Hrvatskoj potrebni helikopteri za hitnu medicinsku pomoć?

Jesu li Hrvatskoj potrebni helikopteri za hitnu medicinsku pomoć?
Foto: Index, Grgo Jelavić/Pixsell

SMRT mladića u Zaprešiću pokazala je u kakvom se kaosu nalazi naš sustav hitne medicinske pomoći. U kolima hitne koja su prva stigla nije bilo liječnika, nego samo vozač i medicinska sestra.  Mladen Tureček iz udruge HELP (Helikopterima liječnici pomažu) već godinama zagovara uvođenje hitne medicinske helikopterske službe, a sad je zatražio od premijera Andreja Plenkovića da ga primi na razgovor jer od Ministarstva zdravstva, kaže, ne može očekivati konkretne poteze budući da su se oglušili na njegove prijedloge koje im je iznio već ranije.

 

"U Ministarstvu zdravstva sam još na početku ove godine održao prezentaciju o uspostavi sustava hitne medicinske helikopterske državnim tajnicima Željku Plazoniću i Tomislavu Dulibiću te ravnateljici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grba-Bujević. Slična prezentacija održana je i Odboru za zdravstvo sabora. Reakcije su u principu bile pozitivne, ali poslije toga se nije dogodilo ništa i sve ide po starom i neadekvatnom. Nitko iz Ministarstva zdravstva nam se nije javio", rekao je u razgovoru za Index Mladen Tureček.

Prezentaciju je održao i u Ministarstvu turizma u kojem su, kaže, bili oduševljeni njegovim prijedlogom, no navodi kako je premijer Plenković jedini koji može donijeti odluku o uvođenju hitne medicinske helikopterske službe. Zato se nada da će se Plenković odazvati njegovom zahtjevu za sastankom.

Je li Hrvatskoj potreban takav sustav?

"Godišnje imamo 25.000 umrlih od srčanih i moždanih udara, više od 300 poginulih u prometu. Imamo 130.000 stanovnika na otocima i 16,5 milijuna stranih turista od kojih dio ide na otoke. Prema izračunu Fakulteta prometnih znanosti (EU metoda), jedna prerana smrt je gubitak za državu od 1,3 milijuna eura (pazite, to nije cijena ljudskog života). E sad, da bi se vrlo grubo ispoštivao zlatni sat u Hrvatskoj (od ugroze do dolaska pacijenta u hitni bolnički prijam) potrebno nam je najmanje pet helikopterskih baza, a za imati svjetski standard za cijelu Hrvatsku je potrebno osam helikopterskih baza. Vrijeme uspostave sustava je do dvije godine, jer osim helikoptera potrebno je organizirati i bolnice koje će primati ugrožene u zonama pojedinih helikoptera. Organizirati sistem uzbunjivanja (odluka helikopter ili bolnička kola). Ukoliko želimo spasiti jedan dio ljudi u Hrvatskoj potrebna nam je takva brza služba, dostupna i u zabačenim krajevima", ističe Tureček.

Navodi kako sve članice EU-a osim Bugarske i Slovenije imaju organiziranu hitnu helikoptersku medicinsku službu. Rumunjska ima 12 helikoptera koji lete iz sedam baza, Mađarska ima 11 helikoptera koji lete iz sedam baza, Poljaci imaju 27 helikoptera, a takvu službu, kaže, imaju i Slovačka, Češka, Austrija i Njemačka.

Mađarska, navodi, takvu helikoptersku hitnu službu godišnje plaća deset milijuna eura.

"Praktički, kad bismo spasili pet-šest ljudi od prerane smrti, pokrili bismo troškove takve službe za cijelu Hrvatsku, budući da bi nas po jednoj helikopterskoj bazi godišnji troškovi stajali oko 1,4 milijuna eura", rekao je Tureček.

Hrvatska bi, kako je već ranije naveo, trebala imati minimalno pet takvih baza, a optimalno bi ih trebala osam jer bi to jamčilo da svaki životno ugrožen pacijent od trenutka ugroze do dolaska u bolnicu helikopterom stigne u roku od 20 minuta.

U Njemačkoj smrtnost prepolovljena

Njemačka je, tvrdi, takvu službu uspostavila 1970. godine i od tad smanjila smrtnost za 50 posto.

"Nama kao turističkoj zemlji, sa sve manje liječnika u Hrvatskoj, izuzetno je važna intervencija helikopterima. Žao nam je što Ministarstvo zdravstva to ne prepoznaje. Hrvatski zavod za hitnu medicinu lani je u kolovozu raspisao natječaj za studiju isplativosti uvođenja hitne helikopterske medicinske pomoći. Imaju tu studiju, ali je ne žele objaviti, a nije nam jasno zašto", rekao je Tureček.

Osvrnuo se i na izjave ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grba-Bujević.

"Spominjala je uvođenje brzih brodova, ne znam tko je odlučio da se ide na brze brodove, a ne na helikoptere. Pacijentima s moždanim udarom je važno da osjete što manje vibracija, a brodovi se, pogotovo po buri, ljuljaju, za mene je nepojmljivo odabrati brodove umjesto helikoptera", navodi Tureček.

Što se tiče financiranja, ističe kako ne bi htjeli da to ide na teret proračuna, nego je ponudio nekoliko opcija.

Kao jednu navodi taksu za turiste od jednog eura, tako da svaki turist prilikom ulaska u RH plati jedan euro, a kako godišnje u našu zemlju dolazi oko 16 milijuna turista, ističe kako bi to pokrilo sve troškove. U Ministarstvu turizma su mu rekli da ta opcija neće proći.

"Druga opcija je da jednim dijelom troškove te službe pokriva HZZO, oko 20 posto i druge osiguravajuće kuće. Te da se novac izdvaja i od cestarina te donacija uspješnih tvrtki. Bitan segment u ovoj priči su i turisti, koji u velikom broju ljetuju na otocima, a ti turisti takav način pomoći imaju u svojim zemljama. Sad, ako već želimo bogatiju klijentelu, onda bismo im morali osigurati i najveći stupanj hitne medicinske pomoći", smatra Tureček koji kaže da je sad sve na premijeru jer je, navodi, on taj koji mora odlučiti hoće li Hrvatska uvesti takvu hitnu službu ili ne.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara