POBJEDA krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) u Austriji nastavak je trenda koji pokazuje kako su birači u Europi sve okrenutiji ekstremno desnim opcijama.

>>U Austriji pobijedila stranka koju su osnovali nacisti. "Ovo je početak nove ere"

Austrijski desničar više puta govorio da neće pomagati Ukrajini

Na čelu s Herbertom Kicklom, koji je dobio podršku zbog posrnulog gospodarstva i zabrinutosti jer Austrija brže prima imigrante nego što ih uspijeva integrirati, FPÖ je osvojio oko 29 posto glasova. To je rekordan rezultat, koji bi toj stranci mogao omogućiti vođenje sljedeće vlade.

Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da je stranka ukorijenjena u nacističkoj ideologiji osvojila najviše glasova na nacionalnim izborima. Osim što se radi o antimigrantskoj političkoj opciji, FPÖ simpatizira i prorusku politiku, a kampanjom je dominiralo i pitanje rata u Ukrajini.

Kickl je u više navrata iskazao protivljenje pružanju pomoći Ukrajini. Želi da se povuku sankcije protiv Rusije i tvrdi da one više štete Austriji nego Moskvi. Naveo je kako će staviti veto na nove sankcije EU protiv Moskve ako postane kancelar.

Austrija je dugo uživala u svojoj neutralnosti

Iako je Beč u više navrata osudio ruski napad na Ukrajinu, smatra se kako je Austriji teže nego drugim zemljama prekinuti veze s Rusijom. Podsjetimo, saveznici su je okupirali sve do 1955., a da vrati suverenitet, trebala se obvezati na trajnu neutralnost, što je bila cijena koju je Moskva tražila.

Bitan faktor je što se Austrija i geografski nalazila neposredno na granici istočnog bloka, a smatra se i kako je Sovjetski Savez neutralizirao Austriju subvencionirajući je jeftinom energijom. Pobjeda Kickla, odnosno mogućnost da on postane kancelar, ozbiljna je šansa da Austrija postane nova utvrda Putina u srcu Europe, ono što je sad Mađarska.

Orban je odmah čestitao 

Nije dugo trebalo proći da mađarski premijer Viktor Orban čestita čelniku FPÖ-a na njegovoj "povijesnoj pobjedi", nazvavši je "još jednom pobjedom za domoljube".

I krajnje desni nizozemski političar Geert Wilders reagirao je na rezultate izbora u Austriji, napisavši na društvenim mrežama: “Mi pobjeđujemo! Vremena se mijenjaju!" Liderica francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen rekla je da je oduševljena pobjedom FPÖ-a, koja "potvrđuje trijumf naroda".

Orbanu se pridružio Fico, bitna je i uloga Srbije

Orban već duže njeguje bliskije odnose s Rusijom nego druge države EU. On je rekao i da se ponosi svojim kontaktima s Putinom.

Podsjetimo i da je Orban išao u Moskvu kako bi se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, samo nekoliko dana nakon njegova posjeta Kijevu, što je izazvalo bijes predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Osim Orbana, treba istaknuti i ulogu Roberta Fica, slovačkog premijera. Prije nego što je došao na vlast, zauzimao je ekstremna stajališta koja uključuju napade na zapadne saveznike, obećanja da će zaustaviti vojnu potporu Kijevu, kritike ruskih sankcija i prijetnje vetom na svaku buduću pozivnicu Ukrajini u NATO. Nedavno je kazao da bi se, da ga je zdravlje poslužilo, rado pridružio Orbanu u Moskvi.

Iako se Aleksandar Vučić trudi održati balans između EU i Rusije, i Srbija se percipira proruski orijentiranom zemljom, prije svega zbog odbijanja da uvede sankcije Rusiji, unatoč pritiscima Zapada. Proputinovski narativ prisutan je u srpskim medijima, pogotovo onima koji imaju bliske veze s vlastima

Kovačević: Ovo pokazuje čega se Zelenski boji

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, nekadašnji veleposlanik u Rusiji, govori kako ovaj izborni rezultat u Austriji jasno pokazuje čega se boji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

>>Sastali se Trump i Zelenski. "Vrijeme je da rat u Ukrajini završi"

Podsjetimo, zadnji tjedni obilježeni su posjetima Zelenskog Sjedinjenim Državama i Planom pobjede, odnosno njegovim pokušajima da se dopusti Ukrajini izvođenje dubokih udara zapadnim projektilima u Rusiju. Dok je Biden predsjednik SAD-a, Zelenski pokušava Ukrajinu učiniti što može snažnijom.

"Jasno je da se Zelenski boji. Ovo što on radi su očajnički koraci upravo zbog straha od dolaska proputinovski orijentiranih politika na vlast. Ne samo u zemljama Europe nego i u SAD-u. Trudi se sadašnje vlade, za koje sumnja da će biti dugo na vlasti, privoljeti da mu pruže pomoć kako bi ostvario strelovitu pobjedu", govori Kovačević.

Ovo će utjecati na procese u EU

Što se tiče austrijskih izbora, govori kako je, osim rata u Ukrajini, još bitnije pitanje migrantska politika.

"Radi se tu o razočaranju politikama liberalne demokracije, sve veći broj ljudi osjeća da ih ta politika zanemaruje i da nisu ravnopravni građani. Smatra se da je liberalna demokracija najinkluzivniji sustav, a vidimo koliki se broj građana osjeća isključeno", rekao je Kovačević.

Pitamo ga što konkretno znače proruske politike ovih zemalja koje smo spomenuli u tekstu.

"Bit će teško postići dogovor o daljnjem smjeru vanjske politike Europske unije. To je jasno. Bit će otežano odlučivanje u Europskom vijeću, gdje imamo blok koji predvodi Orban. On će sad biti osnažen predstavnicima Austrije", rekao je Kovačević.

"Ovakvim promjenama izložene su Njemačka i Francuska"

Odgovorio je na pitanje koje su još, osim SAD-a, zemlje u kojima bi moglo doći do promjene politike prema ratu u Ukrajini.

"Mislim da je Njemačka u tom smislu ozbiljno izložena. I, naravno, Francuska; tu mislim na iduće predsjedničke izbore. Kad bi do toga došlo, uz takvu distribuciju političkih usmjerenja, sve teže bi bilo postizanje konsenzusa u Europskom vijeću, gdje se odlučuje upravo konsenzusom.

To znači da Europa u pogledu vanjske i sigurnosne politike neće postajati stabilnija, nego u još većoj mjeri neodređena. I kao takva u međunarodnim odnosima sve irelevantnija", zaključio je Kovačević.