BIVŠI hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je prije više od deset godina upozoravao da "ustaška zmija ne spava", komentirao je Thompsonov koncert, povorku Torcide u Splitu i jačanje ustašofilije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Za Klix.ba rekao je da se ustaštvo već godinama pokušava prikazati kao domoljubni pokret.

Dok je bio predsjednik, Josipoviću su zbog upozorenja o jačanju ustaštva prigovarali da pretjeruje i nepotrebno vraća zemlju u prošlost. Tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nakon njegova odlaska s Pantovčaka 2015. govorio je o njegovoj "opsjednutosti ustaškim zmijama".

Nakon Thompsonova koncerta na zagrebačkom Hipodromu i povorke Torcide u Splitu, tijekom koje su se čuli povici "Ustaj, Adolfe" i "Auschwitz", pitanje odnosa prema ustaštvu ponovno je u središtu javne rasprave, piše Klix.ba.

"Ustaštvo se pokušava prikazati kao domoljubni pokret"

Josipović je objasnio da je još tijekom predsjedničkog mandata primjećivao znakove jačanja ustašofilije. Među njima je izdvojio školske udžbenike koji relativiziraju ustaštvo, veličanje ustaških vođa na internetu i sve češće pojavljivanje ustaških simbola u javnosti.

Spomenuo je i pjesme koje se izvode na pojedinim skupovima, održavanje misa za Antu Pavelića te uništavanje spomenika iz Narodnooslobodilačke borbe. Smatra da nije riječ o izoliranim pojavama, nego o dugogodišnjem pokušaju rehabilitacije ustaške ideologije.

Prema njegovim riječima, cilj je predstaviti ustaški pokret kao domoljubni pokret s plemenitim ciljevima, dok se partizane nastoji prikazati kao zločince i izdajnike. Upozorio je i na korištenje povijesnih falsifikata kako bi se opravdavao takav prikaz prošlosti.

Josipović tvrdi da se ljudi koji upozoravaju na ustašofiliju često suočavaju s optužbama da se nepotrebno vraćaju u prošlost. Dio političara, smatra, izbjegava sukobe o toj temi jer se boji gubitka biračke potpore.

"Plenkovićeva vlada otvorila je vrata relativizaciji ustaštva"

Bivši predsjednik otkrio je da mu je početkom mandata, tijekom službenog posjeta Njemačkoj, u hrvatski konzulat poslana zapakirana ručna bomba. Naglasio je da nije bila pripremljena za eksploziju, nego je, prema njegovoj ocjeni, trebala poslužiti kao prijeteća poruka.

Josipović kaže da je na problem upozoravao i HDZ-ove i SDP-ove vlade, ali smatra da nijedna nije poduzela ozbiljne korake kako bi zaustavila taj trend. Posebno je kritizirao pristup prema pozdravu "Za dom spremni" tijekom mandata Andreja Plenkovića.

Prema njegovoj ocjeni, teorija o dvostrukim konotacijama dala je novi zamah relativizaciji ustaštva i omogućila njegovo daljnje širenje u javnom prostoru. Smatra da je vlast time propustila jasno odrediti odnos prema simbolima NDH.

Naglasio je da danas ne bi trebalo biti važno čiji je predak bio ustaša, a čiji partizan. Smatra da svatko ima pravo odati počast svojim precima, ali da se pritom ne smije dovoditi u pitanje tko se u Drugom svjetskom ratu borio protiv fašizma i nacizma.

"Tada je još šaptući siktala, danas sikće urličući"

Na pitanje osjeća li zadovoljstvo jer su njegova nekadašnja upozorenja ponovno aktualna, Josipović je odgovorio da mu takav razvoj događaja nimalo nije drag. Smatra da su pojave na koje je upozoravao prije desetak godina danas postale znatno vidljivije.

"Nimalo mi nije drago što vrijeme sve više potvrđuje moju tezu o ustaškoj zmiji. Tada je još šaptući siktala, danas sikće urličući", rekao je Josipović.

Govoreći o pozdravu "Za dom spremni", ustvrdio je da ga prihvatljivim smatraju dvije skupine ljudi. Prvu, prema njegovoj ocjeni, čine otvoreni simpatizeri NDH, a drugu oni koji, osobito među mladima, nisu dovoljno upoznati s poviješću ustaškog režima.

Josipović tvrdi da gotovo svakodnevno prima elektroničke poruke ljudi koji otvoreno govore da su ustaše. Ipak, smatra da među onima koji opravdavaju sporni pozdrav prevladavaju ljudi koji ne poznaju dovoljno povijest ustaštva i NDH.

Josipović: Možda će vlast napokon shvatiti koliko je ustaštvo opasno

Komentirao je i reakciju Vlade i policije nakon povorke Torcide u Splitu. Izrazio je nadu da su nadležne institucije postupale samostalno te da će takva reakcija postati uobičajena praksa, ne samo u policiji nego i u pravosuđu.

Josipović je upozorio da se manifestacije ustaštva često povezuju s nogometnim navijačima, ali smatra da se takvo ponašanje odnosi na manjinu. Prema njegovim riječima, riječ je uglavnom o huliganima i nasilnicima koji se povezuju s ustaškom ideologijom.

Podsjetio je na izjave ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da policija takve osobe često privodi i prijavljuje zbog prekršaja i kaznenih djela. Problem, smatra Josipović, nastaje kada predmeti stignu pred sudove.

"Pravosuđe je postalo država u državi"

Bivši predsjednik oštro je kritizirao rad hrvatskog pravosuđa. Tvrdi da se postupci protiv osoba s brojnim prijavama često vode godinama, da pojedina djela odlaze u zastaru te da sudovi u nekim slučajevima izriču minimalne kazne.

Josipović smatra da je stanje u pravosuđu jedan od najvećih problema hrvatskog društva. Uz napomenu da postoje brojni kvalitetni i pošteni suci, ocijenio je da podaci o radu sudova pokazuju ozbiljne probleme s učinkovitošću i odgovornošću.

"Pravosuđe se odmetnulo od društva, ne obavlja svoju društvenu funkciju i postalo je država u državi", rekao je Josipović, dodajući da je o problemima pravosudnog sustava pisao i u svojim stručnim i publicističkim radovima.

Upitao je bi li reakcija vlasti, policije, medija i političkih stranaka bila jednako odlučna da se u Splitu nije izravno veličao holokaust. Zanima ga bi li reakcija bila ista da su se povici odnosili isključivo na zločine koje su ustaše počinile nad Hrvatima, Srbima i Romima.

"Ustašofilija je puno jača u BiH nego u Hrvatskoj"

Josipović se osvrnuo i na pojavu ustaških simbola u Bosni i Hercegovini. Na pitanje kako događaji u Hrvatskoj utječu na Hrvate u BiH, odgovorio je da bi pitanje trebalo postaviti i obrnuto, odnosno razmotriti utjecaj ustašofilije iz BiH na Hrvatsku.

"Po svemu što znam, ustašofilija je puno jača u Bosni i Hercegovini nego u Hrvatskoj. Kako u javnom prostoru, tako u politici i u crkvi. Neću detaljnije, to je problem Bosne i Hercegovine koji ona mora riješiti", rekao je Josipović.

Istodobno je podsjetio na važnu ulogu bosanskohercegovačkih Hrvata u antifašističkom pokretu. Naglasio je da su se protiv fašizma borili zajedno sa Srbima, Bošnjacima i pripadnicima drugih naroda, uključujući i brojne svećenike koji su podržavali partizane.

"Ekstremizmi se prelijevaju iz jedne države u drugu"

Josipović smatra da se ekstremističke ideologije međusobno potiču i prelaze državne granice. Prema njegovoj ocjeni, to vrijedi i za slične pokrete i za one koji se međusobno sukobljavaju, a pritom koriste tuđi ekstremizam kao opravdanje za vlastiti.

Upozorio je da u Bosni i Hercegovini postoje i drugi oblici ekstremizma, a ne samo ustašofilija. Slične pojave vidi i u drugim državama regije, zbog čega smatra da se pitanje ustaštva i četništva ne može promatrati odvojeno od međudržavnih odnosa.

Naglasio je da su se slični obrasci mogli vidjeti i tijekom ratova devedesetih, kada su se zločini protivničke strane osuđivali, dok su se počinitelji iz vlastitih redova često opravdavali ili predstavljali kao heroji.

"Mladima treba jasno reći što je bila NDH"

Kao najvažniji način suzbijanja ustašofilije Josipović je izdvojio obrazovanje. Smatra da mladima treba jasno objasniti što su bili ustaški pokret i NDH, ali i da se antifašističke vrijednosti trebaju promicati kroz cijeli odgojno-obrazovni sustav.

Poručio je da Hrvatska kao suverena demokratska država ne treba vanjske pritiske kako bi riješila takve probleme. Prema njegovu mišljenju, domaće institucije moraju same preuzeti odgovornost za razvoj demokracije i zaštitu temeljnih vrijednosti.

Josipović je naglasio da se današnji antifašizam razlikuje od onoga iz Drugog svjetskog rata te da se temelji na ljudskim pravima, miru i demokraciji. Smatra da su upravo te vrijednosti jedan od temelja Europske unije.

Istaknuo je da treba osuditi i zločine počinjene na antifašističkoj strani, ali ih pritom promatrati u povijesnom kontekstu. Naglasio je da se zbog tih zločina ne smije izjednačavati uloga fašističkih i antifašističkih pokreta u Drugom svjetskom ratu.

"Plenković ne poduzima ono što bi trebao zbog političkih interesa"

Josipović smatra da zakoni koji uređuju kaznena djela i prekršaje moraju jasnije odražavati opasnost koju predstavlja novo ustaštvo. Ipak, sumnja da među političarima postoji dovoljno volje za provođenje takvih promjena.

Kao glavnu prepreku izdvojio je politički oportunizam. Prema njegovoj ocjeni, čak i političari koji osobno ne simpatiziraju ustašku ideologiju izbjegavaju odlučnije poteze jer se boje da bi time mogli ugroziti vlastite političke pozicije.

Kao primjer naveo je premijera Andreja Plenkovića, za kojeg kaže da je uvjeren kako ne pripada krugu simpatizera ustaštva, ali smatra da ne poduzima potrebne korake jer bi mu to moglo politički štetiti.