U SAMO 12 sati u petak u Hrvatskoj su gorjela čak 83 požara, od kojih 75 na otvorenom prostoru, većinom kao posljedica nekontroliranog spaljivanja korova, izvijestili su u subotu iz MUP-a, te ponovno apelirali na građane da pri spaljivanju biljnog otpada posebnu pozornost obrate na korištenje lakozapaljivih predmeta.

U prijavljenim požarima nije bilo smrtno stradalih osoba, a u devet požara su zahvaćeni gospodarski objekti te trava i nisko raslinje. Većina tih požara je ugašena, a protiv devet osoba podnesene su prekršajne prijave.

Najveći broj požara otvorenih prostora, njih 18, prijavljeno je na području PU zagrebačke, zatim 12 požara na području PU ličko-senjske te 10 požara na području PU varaždinske. Na području PU brodsko-posavske, dubrovačko-neretvanske, međimurske i požeško-slavonske nije bilo prijavljenih požara.

"Ovom prilikom upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje", ističe MUP.

Sigurnosne mjere, zabrane i kazne

Građani su pozvani da dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjera prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru te da poštuju odluke lokalnih vlasti o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla,a  kojima su propisani uvjeti za spaljivanje.

MUP apelira na građane i da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, te da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve na broj 112.

Podsjeća da je spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije.

Mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti. Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara.

Spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijeva­njem vodom, smije napustiti to mjesto.

Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću; zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem.

Ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.

MUP napominje da je temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna.  Propisana je i novčana kazna u iznosu od 1.000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.

Odgovornim ponašanjem izbjeći tragične posljedice 

Osim toga, upozorava MUP, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Samo savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu smanjit ćemo mogućnost izbijanja većih požara koji bi mogli imati i tragične posljedice, poručio je MUP.