U HRVATSKOJ ne prestaje stagnacija duga gotovo 40 godina, a očekivanja da će je riješiti članstvo u Europskoj uniji su potpuno iluzorna, glavna je tvrdnja analize Ljube Jurčića u časopisu Ekonomski pregled.

Očekivanja Hrvatske od članstva u Europskoj uniji bila su velika, ali realnost je da je Hrvatska je ostala na predzadnjem mjestu Europske unije prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku, kaže redoviti profesor ekonomije i tijekom 2000-ih SDP-ov kandidat za predsjednika vlade te napominje da je samo Bugarska na listi iza Hrvatske, ali da i ona posljednjih godina ima veće stope rasta od Hrvatske.

U tekstu na 36 stranica časopisa Jurčić opisuje gospodarski razvoj Hrvatske, nepostojanje hrvatske industrijske politike, kao i izazove i funkcioniranje Europske unije, te kaže da to što Hrvatska sve više tone najsnažnije ilustrira masovno iseljavanje. Ono je, ocjenjuje, samo po sebi ekonomski, financijski i socijalni, a postaje više i sigurnosni problem.

Stagnacija od početka osamdesetih

Od sedam desetljeća hrvatsko gospodarstvo je tri prva desetljeća bilo u razvoju, a četiri posljednja u stagnaciji, s iznimkom razdoblja od 2003. do 2008., navodi on.

U socijalističkom razdoblju hrvatsko gospodarstvo ostvarilo je relativno visoku stopu rasta društvenog proizvoda od 5,1 posto.

Jurčić ističe da su osamostaljenje Hrvatske, tranzicija i rat spustili razinu razvoja zemlje u 1990. za 10 posto u odnosu na onu u 1989. godini.

Hrvatska i Slovenija su bile najbolje pripremljene jugoslavenske republike za tranziciju, ali dok je Slovenija svoje prilike dobro iskoristila, jer je prihvatila program hrvatskih i slovenskih ekonomista u okviru završetka Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije, hrvatsko političko vodstvo ga je odbacilo, kaže Jurčić.

U Hrvatskoj su učinjene velike greške u ekonomskoj politici. U uvjetima nametnutog rata počela se provoditi tajkunska privatizacija. Uslijedio je raspad sustava s posljedicom ogromnog pada proizvodnje, zaposlenosti, potrošnje, izvoza, standarda življenja i ukupnoga društvenog blagostanja, objašnjava Jurčić, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

Sustav radničkog samoupravljanja i samoupravni socijalizam se preko noći transformirao u divlji kapitalizam i tržišni fundamentalizam.

Umjesto oslonca na proizvodnju, štednju, investicije i izvoz, što su oznake tipičnog modela privređivanja, tijekom devedesetih se razvio atipični model privređivanja koji se oslanja na trgovinu, potrošnju i uvoz.

Najteži udarac propadanje prerađivačke industrije

Glavni uzrok hrvatske gospodarske stagnacije su pogreške nacionalne makroekonomske politike i potpuni nedostatak industrijske politike kao temeljne gospodarske politike, kaže profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i dodaje da se kod donošenja novih mjera ne analiziraju pogreške starih mjera ni uzroci današnje stagnacije, tako da se Hrvatska vrti u "začaranom krugu" nekonzistentnih politika.

Najteži udarac razvoju je propadanje hrvatske prerađivačke industrije. Više je razloga za to, a među najvažnijim je politika privatizacije. Ona je provedena bez regulatornih agencija koje bi osiguravale transparentnost i efikasnost ovog procesa te nije razvila suvremene poduzetnike, nego rentijere, kaže on.

Jurčić u razloge također ubraja nepostojanja industrijske politike, lošu tečajnu politiku, dopuštanja devizne klauzule u domaćim transakcijama i pogrešne strukture investicija jer je premalo investirano u proizvodne kapacitete.

Uteg razvoju je i mirovinska reforma kojom je postojećem mirovinskom sustavu oduzeta četvrtina prihoda, dok se broj korisnika povećao za polovicu, a broj uplatitelja prinosa smanjio za četvrtinu.

EU daje velike mogućnosti ako…

Jurčić navodi da je politika stvarala očekivanja da će Hrvatsku razviti strani investitori, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ili fondovi EU-a.

"To su čiste iluzije. Ni jedna zemlja nije se razvila ako nije razvila vlastitu sposobnost za vlastiti razvoj! Hrvatska to još nije uspjela", kaže Jurčić i dodaje da EU daje velike mogućnosti razvoja ako domaća politika uskladi nacionalnu politiku s EU mogućnostima i nacionalnim specifičnostima.

Nažalost, takva nacionalna politika u Hrvatskoj nikad nije usvojena, ocjenjuje.

Faza propadanja hrvatskog gospodarstva i dalje traje, upozorava Jurčić i napominje da svim tim teškoćama treba pridodati sve veće probleme same Europske unije.

Europska unija je suočena s najvećim izazovima od nastanka. Očito je da se dosadašnji koncept Europske unije istrošio, ocjenjuje ekonomist Ljubo Jurčić u novom broju časopisa Ekonomski pregled i zaključuje da te okolnosti hrvatsku politiku stavljaju pred sve veće i složenije izazove.