DEBELI snježni pokrivač koji je ovih dana zabijelio Zagreb prizor je koji se s klimatskim promjenama sve rjeđe viđa.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Iako u Zagrebu snijeg i dalje gotovo redovito pada svake zime, rijetko se zadrži, a još rjeđe naraste do visina koje ozbiljnije mijenjaju svakodnevni život. Ono što se nekad smatralo normalnom zimom danas je postalo iznimka.

Meteorološki podaci potvrđuju ono što mnogi osjećaju iz iskustva. Zagrebačke zime u prosjeku su toplije nego prije nekoliko desetljeća, s više dana u kojima se temperatura kreće oko ili iznad nule. U takvim uvjetima snijeg se brzo pretvara u bljuzgavicu ili kišu, a snježni pokrivač nestaje nakon dan ili dva. Dugotrajni snijeg, koji se pamti po škripanju pod nogama i prometnom kolapsu, sve je rjeđa pojava.

Danas i jučer palo je oko 24 cm snijega

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) visina snijega izmjerena danas, 7. siječnja 2026. na postaji Zagreb-Maksimir bila je S = 24 cm (ukupni snijeg) te Sn = 17 cm (novi snijeg).

Posljednji puta sličan snijeg pao je 2018.

Posljednji put u Zagrebu je napadao usporediv snijeg u veljači 2018. godine, kada su u kratkom razdoblju pale relativno obilne količine snijega koje su privremeno poremetile promet, ali se taj pokrivač brzo otopio. Tada je u većem dijelu grada palo 20-ak centimetara snijega.

Preciznije, prema DHMZ-u, 26. veljače 2018. u Maksimiru je izmjereno oko 19. cm, a kraj zračne luke 25. 2. 2018. oko 25 CM.

Zima koja je postavila mjerilo

U novijoj povijesti jedna se sezona posebno izdvaja po količinama snijega. Zima 2012./2013. i danas služi kao referentna točka. Već početkom prosinca 2012. u jednom danu palo je između 40 i 50 centimetara snijega, što je bila najveća jednodnevna količina još od sredine 20. stoljeća. Promet u gradu bio je usporen, a zračna luka zatvorena.

Ta sezona ostala je zabilježena u sjećanju Zagrepčana i po tome što je bivši gradonačelnik već nakon prvog obilnijeg snijega početkom prosinca izjavio da će pojesti snijeg.

"Snijeg treba pojesti do ujutro. Tehnička služba i ljudi unutar poglavarstva će dobiti 50 lopata i ja ću im pomoći. Zajedno s našom malom komunalnom službom; odnosno stroj može napraviti, ali ono što ne može stroj, mora se ručno. Do sutra ćemo sve staviti u funkciju", poručio je tada Bandić.

Prema podacima koje smo dobili od DHMZ-a, vrhunac je te sezone uslijedio 15. siječnja 2013. kada je na postaji Zagreb-Maksimir izmjeren snježni pokrivač visok 67 do 68 centimetara, najveći zabilježen u modernoj povijesti mjerenja u Zagrebu. Na Griču je istodobno izmjereno oko 57 centimetara, što je prema mjerenjima koja su počela još u 19. stoljeću, bio siječanjski rekord. Inače, najveća visina snijega zabilježena otkad postoje mjerena na postaji Zagreb Maksimir bila je 95 cm, a zabilježena je 16. veljače 1929.

Maksimalna visina novog snijega za postaju Zagreb-Maksimir prema raspoloživom nizu (od 1926. do 2024.) bila je 37 cm, a izmjerena je 14. 1. 2013.

Ta kombinacija količine snijega, trajanja i posljedica čini zimu 2012./2013. jedinstvenom u 21. stoljeću.

Snježne epizode koje su ostale zapamćene

Osim te iznimne zime, u ovom stoljeću bilo je još nekoliko zima koje su se istaknule obilnijim snijegom. Početak 2003. godine donio je gust i dugotrajan snijeg u sjevernoj Hrvatskoj, uključujući i zagrebačko područje, s vidljivim posljedicama u prometu i svakodnevici.

Zima 2010. ostala je zapamćena po učestalosti snježnih dana i dugom hladnom razdoblju, iako bez apsolutnih rekorda u visini snijega. Veljača 2012. pokazala je koliko zimske situacije mogu biti ekstremne na razini cijele zemlje. Snijeg i jaka hladnoća zahvatili su gotovo sve krajeve, a snježni pokrivač zabilježen je i na obali.

Snijeg koji padne, ali ne ostane

Zajedničko svim tim zimama jest da su se izdvojile ili po količini snijega ili po posljedicama koje su imale na život u gradu. Upravo toga posljednjih je godina sve manje. Snijeg se i dalje javlja, ali sve češće pada u uvjetima u kojima se brzo topi. Za debeli snježni pokrivač potrebna je stabilna i dugotrajna hladnoća, a takvih razdoblja u Zagrebu ima sve manje.

Zato svaki veći snijeg danas izaziva iznenađenje i nostalgiju, osobito kod starijih Zagrepčana koji su se u djetinjstvu sanjkali gotovo svake godine.

Zimski prizori postaju iznimke

Ako se klimatski trendovi nastave, a po svemu sudeći vrlo vjerojatno hoće, snježne zime poput one iz 2013. neće nestati, ali će postajati sve rjeđe. Debeli snježni pokrivači u nizinskom Zagrebu više nisu pravilo, nego rijedak spoj okolnosti.