IZRAEL je tijekom noći napao Iran. Prema izraelskim vojnim izvorima, pogođeni su objekti povezani s iranskim nuklearnim programom i vojne lokacije, uključujući ključni kompleks za obogaćivanje urana u Natanzu. Eskplozije su se čule i u Teheranu.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Izraelski ministar obrane Israel Katz proglasio je posebno izvanredno stanje na cijelom području Izraela. Iranci su poslali stotinjak dronova na Izrael, no izraelska vojska objavila je da ih je sve srušila. 

Sjedinjene Američke Države upozorile su da bi sukob s Iranom bio kaotičan i da bi mogao uvući cijelu regiju u rat, no Izrael se svejedno odlučio za napad. 

Iako je Iran posljednjih godina ozbiljno oslabljen sankcijama i sve više izoliran, i dalje ima kapacitete za destabilizaciju regije i svjetske ekonomije. Kako bi Iran mogao odgovoriti? Britanski The Times pobrojao je pet mogućih scenarija.

Prvi scenarij: Iran uzvraća raketnim napadima na američke baze i Izrael

Iran posjeduje tisuće projektila srednjeg dometa, sposobnih pogoditi američke baze diljem regije – uključujući baze u susjednom Iraku i zračnu bazu al-Udeid u Kataru. Godine 2020., nakon što je američkim dronovima ubijen iranski vojni zapovjednik Qasem Soleimani, Iran je raketirao baze s američkim vojnicima u Iraku.

Tada nije bilo smrtno stradalih među Amerikancima jer je baza na vrijeme evakuirana nakon upozorenja iz Irana. Danas bi napad mogao biti mnogo širi – usmjeren na više baza istovremeno, uz korištenje iranskih saveznika i posredničkih skupina u Iraku i Jemenu, što bi otežalo presretanje projektila.

Drugi scenarij: Iran napada naftna polja u regiji

Bliski istok proizvodi oko 30 posto svjetske opskrbe naftom, ponajviše u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu. U rujnu 2019., napad projektilima i dronovima na saudijsko naftno postrojenje – za koji su Saudijci optužili Iran – prepolovio je proizvodnju nafte u toj zemlji i privremeno uklonio 5 posto svjetske opskrbe s tržišta.

Iako se Iran od tada približio Saudijskoj Arabiji i drugim državama u regiji, dao je do znanja da bi mogao ciljati naftna polja u regiji ako njegovi nuklearni objekti budu napadnuti. Izazov za Izrael i SAD bio bi neutralizirati što više iranskih raketnih baterija u prvom valu napada, kako bi se umanjio učinak mogućeg iranskog odgovora.

Treći scenarij: Iran blokira pomorski promet u Perzijskom zaljevu

Perzijski zaljev ključan je za globalni prijevoz nafte – kroz Hormuški tjesnac prolazi do 30 posto svjetske opskrbe. Sukob bi mogao paralizirati pomorski promet tim putem.

Britanska pomorska agencija UKMTO (United Kingdom Maritime Trade Operations) već je izdala upozorenje brodovima u regiji da budu oprezni. U prošlosti je Iran minirao i napadao brodove u tom području kako bi izvršio pritisak na zaljevske države i SAD.

Četvrti scenarij: Iran izravno napada Izrael

Iran je ranije zaprijetio novim napadima na Izrael ako izraelske snage napadnu njegova nuklearna postrojenja. U listopadu, kao odgovor na izraelsko bombardiranje iranskih postrojenja za proizvodnju projektila i protuzračne obrane, Iran je ispalio salvu projektila na Izrael.

Većinu tih projektila presrela je izraelska protuzračna obrana uz pomoć SAD-a, Britanije i Francuske, no nekoliko projektila ipak je pogodilo metu – pali su na vojni aerodrom u kojem se nalazi flota izraelskih borbenih aviona F-35, samo nekoliko stotina metara od sjedišta izraelske obavještajne službe Mosad.

Peti scenarij: Iranski saveznici se pridružuju sukobu

Hezbolah, dugogodišnji glavni iranski saveznik, desetljećima je imao ulogu odvraćanja Izraela od napada, no ta je skupina znatno oslabljena, kao i Hamas u Gazi.

Iran i dalje ima snažnu potporu Huta u Jemenu, koji redovito ispaljuju projektile prema Izraelu, kao i posredničke oružane skupine u Iraku, koje su napadale i izraelske i američke ciljeve u Iraku i Siriji.