PRIJE otprilike godinu dana europske su zemlje jedna za drugom počele uvoditi stroge mjere. Neke europske zemlje mjere su donosile još u veljači 2020. godine, poput Italije gdje je korona prva buknula, ali većina ih je u potpuni ili djelomični lockdown išla tijekom ožujka. Među tim zemljama je i Hrvatska.

Godinu dana kasnije europske zemlje muče se s nabavkom cjepiva. Praktički niti jedna zemlja EU nije postigla onu procijepljenost koju je planirala. Opskrba cjepiva kasni, proizvođači ne mogu isporučiti ono što su obećali, a to će sve skupa nesumnjivo produžiti pandemiju za još neko vrijeme.

U sjeni problema s nabavkom cjepiva, sve se više priča o normalizaciji života. Posebno je to važno u kontekstu ljeta, godišnjih odmora i turističke sezone koja se bliži. Kao jedno od rješenja već se duže vrijeme spominju takozvane covid-putovnice.

Plenković govorio o covid-putovnicama, kaže da postoje tri kategorije ljudi

O covid-putovnicama je danas govorio i Plenković.

"Postoje tri kategorije ljudi, oni koji su preboljeli covid, oni koji su cijepljeni i oni koji su testirani. Cijela rasprava na ovoj zadnjoj videokonferenciji Europskog vijeća je bila o tome. Ja sam u četvrtak i petak u Bruxellesu, to je jedna od tema. I bila je tema i na zadnjem Europskom vijeću, a bit će tema i na predstojećem Europskom vijeću krajem ožujka. Moramo naći mehanizam koji je svima prihvatljiv i koji daje jednu vrstu jamstva da su oni koji se kreću OK", rekao je Plenković.

"Mi smo za to da nađemo zajedničko rješenje koje će nam omogućiti slobodu kretanja na način da smo sigurni", dodao je. Također, kazao je da ne smatra realnim da se takve putovnice uvedu do turističke sezone makar dodaje da to nije nemoguće.

Capak danas održao rijetku samostalnu konferenciju, govorio o covid-putovnicama

Krunoslav Capak danas je održao rijetku samostalnu konferenciju za medije i otkrio da se na razini EU ozbiljno razgovara o tome kako što više normalizirati život, ali je dodao i da konkretnog i konačnog rješenja još nema. Capak je odmah na početku konferencije kazao da covid-putovnice ne postoje, no to ne znači da uskoro neće postojati.

"Ne možemo govoriti o tome da postoji covid-putovnica ni o tome da je definiran njezin izgled. Izvjesno je da će kroz neko vrijeme postojati odluka o prelasku granice na temelju potvrde o cijepljenju", rekao je Capak novinarima dodavši kako je Hrvatskoj u interesu da podrži takav prijedlog.

"Mi imamo neke ponude o tome da razgovaramo o priznavanju potvrde o cijepljenju, ali nismo još ništa po tom pitanju dogovorili. Rano je govoriti o covid-putovnici i prelasku granica vezanom uz primanje cjepiva, ali izvjesno je da će se to uskoro dogoditi", dodao je.

Dakle, ne postoji nešto što se službeno zove covid-putovnica, no sve je izvjesnije da će postojati, ali da će se možda drugačije zvati.

Otkrio je Capak još neke detalje.

"Postoji potvrda o cijepljenju. Svaka vrsta cjepiva ima svoju potvrdu. To nije covid-putovnica. Istina je da je dat zadatak da se razradi jedan od smart pristupa u izradi takozvane covid-putovnice, a hoće li to biti iskaznica, QR kod, to se još ne zna", rekao je Capak.

Brojni problemi

No, dodao je da tu postoje brojni problemi. Kako je Capak dao naslutiti, očekuje se zajedničko rješenje na razini EU. No, tu i dalje postoji jako puno problema i potencijalnih problema.

"Tu ima čitav niz kontroverzi. Kao što znate, cjepivo ne štiti sto posto. Postoje oni koji su cijepljeni, ali nisu zaštićeni. Još ne znamo sto posto, pogotovo za pojedine vrste cjepiva sprečavaju li transmisiju. Postoji cijeli niz kontroverzi o kojima se razgovara. ECDC sa znanstvenog stajališta istražuje može li netko tko prelazi granicu s potvrdom o cijepljenju zaraziti sebe i druge", rekao je Capak.

Problema je još više kad su u pitanju treće zemlje, one koje nisu u EU. Primjerice, kako će EU gledati na ljude iz trećih zemalja koji su se cijepili nekim cjepivom koje nije službeno prihvaćeno u EU? Primjera radi, kako će EU gledati na goste iz BiH koji dolaze u Hrvatsku, a primili su rusko ili kinesko cjepivo? EU se još nije dogovorila ni kako će se međusobno ponašati zemlje članice, a kamoli kakav će biti dogovor s trećim zemljama.

Kao jedno od rješenja nameće se bilateralni dogovor među zemljama. Primjerice, Grčka i Izrael već imaju takav međusobni dogovor, a taj dogovor danas je spomenuo i Capak.

Što s onima koji se ne cijepe?

Jasno, jedno od pitanja je i što s onima koji se ne cijepe. Dio ljudi se ne želi cijepiti iz uvjerenja, dio jer je prebolio koronu, ali sasvim je izvjesno da dobar dio onih koji žele to neće stići napraviti do ljeta zbog nestašice. Među takve će (često) spadati mladi koji su posljednji na redu za cijepljenje, a ujedno su i kategorija ljudi koji dosta putuju.

Capak kaže da će takvi, jasno, moći putovati. Ali uz neka druga pravila.

"Neće se nikad dogoditi to da će putovati isključivo osobe koje su se cijepile, nego će za te osobe koje se nisu cijepile postojati drugi uvjeti, kao što je karantena ili testiranje, što postoji i sad", rekao je Capak.

Upitan je je li to diskriminacija, pogotovo prema mladima koji zadnji dolaze na red za cijepljenje.

"Pošto ne postoji covid-putovnica, ne može se govoriti o diskriminaciji. Mi sad možemo govoriti potencijalno da bi takva odluka bila diskriminatorna. O tome se diskutira, mi imamo male količine cjepiva", rekao je Capak.

Ključna pitanja za Hrvatsku

Sva ova gore navedena pitanja i problemi su važniji za Hrvatsku nego za mnoge druge zemlje EU. Hrvatska ovisi o turizmu i zato je se sva ova pitanja tiču više nego neke druge.

Da rezimiramo, što se tiče putovanja nekoliko je ključnih pitanja/problema: Kako će putovati cijepljeni građani EU zemalja unutar unije? Kako će putovati građani iz ne-EU zemalja u Hrvatsku? Kako će putovati oni koji se nisu cijepili? Kakav će biti status građana iz trećih zemalja koji su se cijepili nekim cjepivom koje nije službeno prihvaćeno od EU?

Oko tih nekoliko pitanja idućih tjedana će se voditi žestoke rasprave, a Hrvatska jako puno, više od mnogih drugih, ovisi o ishodu tih pregovora. Većina turista koji dolaze u Hrvatsku stiže iz EU zemalja, ali nezanemariv je i broj onih koji dolaze iz susjednih BiH i Srbije ili neke treće zemlje poput Britanije. To bi moglo značiti da će vlada, osim oko dogovora u EU, možda morati napraviti nekakav dogovor i s nekim zemljama posebno, poput ovih navedenih, ali i mnogim drugim.

Sezona ovisi o dosta faktora, više bi se trebalo znati u drugoj polovici ožujka

U tom kontekstu, jako je teško prognozirati kako će izgledati naredna turistička sezona. S obzirom na situaciju u Europi, gdje mnoge zemlje opet bilježe rast novozaraženih, a posebno s obzirom na nisku procijepljenost, od predsezone ne treba puno očekivati.

"U turizmu je godinu dana od izbijanja pandemije prisutna opća nelikvidnost, akumulacije su ispražnjene i sektoru će itekako dobro doći državna jamstva za kredite radi pripreme sezone", izjavio je danas predsjednik Udruge putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba nakon sjednice Turističko-poslovnog vijeća (TPV) HGK.

"Buking je veoma osjetljiva situacija jer je Hrvatska sada u relativno dobroj epidemiološkoj situaciji, a sva naša tržišta u puno lošijoj i ljudi, normalno, više razmišljaju o zdravlju nego o putovanjima. To brine, no realno je očekivati da će ljeto donijeti veći promet i da ćemo moći raditi do kraja kolovoza i kasnije, što naravno ovisi o epidemiološkoj situaciji", komentirao je Žgomba.

"I dalje sam optimist i vjerujem da će od lipnja sezona biti donekle normalna i da će ukupni financijski rezultat ove godine biti bolji od 2020., odnosno na razini od oko 60 posto iz 2019.", dodao je Žgomba.

Iako je jako puno problema i pitanja na koje još nemamo odgovor, podsjetimo, prošla je sezona unaprijed bila otpisana, da bi na kraju završila na otprilike 50 posto rekordne 2019. godine.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina danas je nakon gore spomenutog sastanka kazao da se prvi gosti očekuju od Uskrsa.

"Protokole za prelaske granica i informacije o tome za turiste vezat ćemo za protokole koji se dogovaraju u EK. Čekamo što će se dogovoriti na toj razini vezano za tzv. zelene propusnice ili covid-putovnice. Za sada je plan da se to objavi 17. ožujka i tada bismo trebali znati konkretnije", najavio je Glavina.

A kako će sve izgledati?

Paralelno s brojnim dogovorima, traju pripreme za sezonu. Jučer je tako održana sjednica Savjeta za oporavak i razvoj turizma pri Ministarstvu turizma na kojoj je predstavljen dio planova za ljeto.

Na spomenutoj sjednici je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac naglasila da je u sklopu projekta sigurnosti boravka u Hrvatskoj "Stay safe in Croatia" obrađeno više od 8000 zahtjeva za tim oznakama, od čega je 6000 odobreno.

Također se, kako je rečeno, sa Stožerom civilne zaštite dogovara pojačavanje tima koji će telefonski odgovarati na pitanja turista u vršnom dijelu sezone i preusmjeravati upite na regionalne turističke zajednice.

Također, planira se olakšati testiranje turistima.

"Vezano uz testiranje turista na razini EU je postignut dogovor oko prihvatljivih brzih antigenskih testova. RH razmatra model koji bi turistima omogućio testiranje brzim antigenskim testovima, kao i PCR testiranje na više punktova o kojima će se odlučivati u suradnji s regionalnim turističkim zajednicama i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo", ističu iz Ministarstva u priopćenju, uz napomenu da je za uzimanje briseva i laboratorijsku obradu testova potrebno predvidjeti dovoljan broj osoblja i laboratorijske kapacitete.

Nevezano za ovaj sastanak pri ministarstvu, Capak je danas kazao kako je plan procijepiti što više ljudi. To sasvim sigurno neće odmoći pripremi turističke sezone.

"Sigurno ćemo cijepiti veliki dio populacije i nastojat ćemo cijepiti turističke radnike. Hoće li dotada biti covid-putovnice, još ne znamo, a ne zna se ni bi li se priznalo samo cjepiva registrirana na području EU ili i neka druga", kaže Capak otvorivši pitanje cijepljenih trećim cjepivima, a koje smo ranije spomenuli u tekstu.

Hrvatsku čeka jako izazovna sezona za koju se treba dobro pripremiti

Jasno, tek ostaje za vidjeti koliko će toga gore spomenutog biti pripremljeno i provedeno. Ne bi bilo prvi put da najave iz vlade ostanu mrtvo slovo na papiru i zgodna vijest da mediji i vlada nečim skrate dan.

No, ostaje činjenica da Hrvatsku čeka jedna od izazovnijih sezona u novijoj povijesti, možda čak izazovnija i od one lanjske u koju se zapravo ušlo bez puno očekivanja. S jedne strane, puno će toga ovisiti o načinu na koji će se Hrvatska pripremiti i o tome hoće li se činjenica da je Hrvatska cijeloj srednjoj Europi autodestinacija pokazati kao prednost pred udaljenijom konkurencijom.

S druge strane, puno toga neće ovisiti o Hrvatskoj. Ili barem neće u potpunosti. Tu su brojni dogovori među EU članicama, tu su bilateralni pregovori s trećim zemljama, tu su pregovori konkurencije s trećim zemljama, tu je i isporuka cjepiva za koju se svi nadaju da će se ubrzati i stabilizirati. Jasno je da će trebati jako puno diplomatske spretnosti da se sve to u kratkom roku dogovori i osigura što lakši dolazak turista uz održavanje epidemije na niskoj razini.

I na kraju, najvažnije, tu je pandemija koja još uvijek traje, a čiji nepredvidivi tijek može iznenaditi, na ovaj ili onaj način.