Kako Hrvatska odumire: Nenad Bakić objasnio koji je glavni uzrok "bijele kuge"

Kako Hrvatska odumire: Nenad Bakić objasnio koji je glavni uzrok "bijele kuge"

Foto: eclectica.hr, Eurostat, Shutterstock

STIGLI su novi podaci o rađanju, a na stranici eclectica.hr objavljeni su ažurirani grafovi koji prikazuju usporedbu kretanja broja zaposlenih i broja rođenih od 2002. do 2015. godine, a koji prikazuju korelaciju zaposlenosti s brojem rođenih u Hrvatskoj.



Evo i korelacije s jednom godinom pomaka (zaposlenost u jednoj godini utječe na rađanje u drugoj):

Nenad Bakić, poznati investitor i poduzetnik, još je u studenom 2014. godine objasnio koji je točno uzrok "bijele kuge" i kako ekonomsko stanje u državi utječe na njezinu demografiju.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

1. Općepoznato je da je Hrvatska ‘stara’ nacija. Jedna od najmanjih stopa fertiliteta u EU, daleko je ispod ‘zamjenske stope’ potrebne za održavanje broja stanovnika (bez useljavanja).

A sada pogledajte jedan od najdramatičnijih grafikona o ekonomskom stanju RH i utjecaju na naciju koji ste ikad vidjeli. Prikazuje broj zaposlenih u RH (lijevo), usporedno s brojem rođene djece, u zadnjih 12 godina (desno). Prikazuje ekonomski rast, pad, pa opet rast i stoga je vrlo relevantan:



Naravno, a priori i naivno gledano, grafikon pokazuje samo ‘sličnost’ (korelaciju), ne i uzročnost. Primjerice, netko mi bi mogao reći da neke Hrvatice baš ne žele raditi jer nemaju djece ‘pa im to ne treba’.

No, dokazat ću da se radi o obratnoj situaciju: Hrvatice ne rađaju djecu jer nemaju posla. I da se ta ‘nerođena’ djeca nikad neće roditi.

Najprije, pogledajmo pravi vremenski slijed. Naime, kako trudnoča traje 9 mjeseci, ako se radi o tome da netko nema dijete JER nema posao, onda bi trenbalo gledati rađanja u usporedbi sa zaposlenošću godinu dana ranije. Kad to usporedimo, sličnost je zastrašujuća – rađanja su skoro potpuno korelirana sa zaposlenošću godinu dana ranije!



(Činjenica da jedno prethodi drugome je vrlo jak dokaz kauzlanosti!)

2. Pogledajmo daljnje dokaze da je u siromašnim zmeljama poput Hrvatske upravo nezaposlenost uzrok niskog rađanja. Zanimljivo, također ćete vidjeti da je u bogatima obratno – naime u njima si žena može dopustiti da ne radi kad dobije dijete jer dovoljnu ekonomsku podršku supruga i države.

Srećom, imamo krasne podatke Eurostata, iako ne za sve zemlje, koji prikazuju rađanja zaposlenih i nezaposlenih žena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pogledajmo najprije Hrvatsku kroz prikazane stope totalnog fertiliteta. To je broj koji pokazuje koliko bi živorođene djeca žena imala ukupno, kad bi imala poroda kao u promatranom razdoblju (najčešće godina dana).

Zaposlene su u 5 obrađenih godina imale čak četiri puta više poroda od nezaposlenih. Nemaš posla – nemaš djece:



U Njemačkoj je upravo obratno: zadnjih 5 godina dostupnih podataka, zaposlene Njemice su imale daleko manje djece nego nezaposlene! U 2011. (zadnja godina podataka) su nezaposlene imale tri puta više poroda:



Naime, iako su Njemačka i Hrvatska ekstremi (jao!), pogledajmo da je to i inače tako – podaci o rađanjima zaposlenih i nezaposlenih žena za dostupne zemlje u EU (+Norveška, koju sam podebljao u tablici, jer je to najbogatija zemlja):



Ovo, zajedno s prethodnom analizom praktički bez sumnje ukazuje na uzročno posljedičnu vezu u slučaju RH. No, imamo i daljnji dokaz s trećeg kuta gledanja, koji nam ujedno otkriva i nove okolnosti.

3. Naime, čini se da se ta ‘nerođena djeca’ u najvećem broju nikad neće ni roditi. Obratite dobro pažnju na sljedeći grafikon koji pokazuje razdiobu rađanja po dobnim skupinama majke, i posebno ovo što je zaokruženo – neka vas ne uplaši kompliciranost, objašnjenja su niže:



Možemo lako zaključiti da postoji jasan dugoročan trend:
a. Žene rađaju u sve višoj dobi
b. Najaktivnija je, jasno, dob 20-34, podijeljeno u 3 kohorte: 20-24, 25-29, 30-34.
c. Kohorta 20-24 se ‘prazni’ i ‘puni’ kohortu 25-29 – mnoge žene koje bi rodile u ranoj dobi, rađaju kasnije; ALI istovremeno, mnoge od onih koje su bile u dobi 25-29 odgađaju rađanje i prelaze u kohortu 30-34.
d. Ova dinamika se vidi i u ostale tri, rubne, kohorte: mlađe kohorte se prelijevaju u starije.
e. To je trend koji traje od početka stoljeća (vjerojatno i ranije) i vrlo je stabilan
f. OSIM što je u godinama produžene krize taj trend promijenjen – žene u kohorti 25-29 su odgodile rađanje, ALI nije jednako velik broj žena u starijoj kohorti rodio!

To znači da djeca koja se nisu rodila zbog produžene krize neće biti rođena kasnije.

3. No, ovdje treba uzeti u obzir da je rađanja manje zbog nezaposlenosti, ali i odlaska u inozemstvo. Vjerojatno je i pri odlasku najbrojnija skupina mladih ljudi, a pogotovo ako (još) nemaju djecu. Učinci tih ne-rađanja tek će se vidjeti. A kladio bih se da će po rađanjima 2014. biti još gora od 2013.: naprosto, podaci o zaposlenosti tako ukazuju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara