Kako je ovo legalno? Imamo detalje gradnje bračke oaze u kojoj uživa Kuščević

Kako je ovo legalno? Imamo detalje gradnje bračke oaze u kojoj uživa Kuščević
Foto: Index/YouTube/Pixsell/Patrik Macek

INDEX posjeduje dokumentaciju i fotografije iz kojih se vidi kako se gradila skrivena oaza u bračkoj uvali u općini Nerežišća u kojoj često boravi ministar Kuščević.

Radovi su započeli dok je Kuščević bio načelnik te općine, a nastavili su se i nakon što je postao ministar u vladi Republike Hrvatske.

Nema nikakve sumnje kako je Kuščević čest korisnik ovih objekata, a prema nekim indicijama i prikriveni vlasnik, no on to demantira.

>> Ovo je skrivena oaza u kojoj uživa Kuščević. Pitali smo ga tko je vlasnik

Jedan od bogatijih ministara

Prema podacima koje imamo, Ivica Žuvić je 2012. godine u bračkoj uvali Grška kupio maslinik od 518 kvadratnih metara i pripadajuću gospodarsku zgradu površine 75,86 kvadrata. Ivica Žuvić brat je ministrove supruge koji je samo dvije godine prije toga dobio stan iz programa poticane stanogradnje koju obično dobivaju ne toliko imućni ljudi. A da bi kupio taj stan morao je podići kredit za koji mu je šogor Lovro bio i sudužnik. Radilo se o kreditu od 27 tisuća eura, što znači da je to bio samo dio iznosa za stan.

No dvije godine kasnije Žuvić je uložio u uvalu.

Kupljena gospodarska zgrada bila je ruševna vapnenica, jednostavna konstrukcija za tradicijsko dobivanje vapna. Vapnenica izgleda otprilike ovako:


(na fotografiji se ne nalazi vapnenica iz teksta, samo je primjer kako izgleda)

Rješenje o uvjetima građenja

2013. godine Žuvić je uspio ishoditi Rješenje o uvjetima građenja, kojim mu se dozvolila rekonstrukcija vapnenice. U sljedećim godinama u uvali na mjestu vapnenice izgrađeno je sve ovo:



Rekonstruirana "vapnenica"

Kako je Indexu prenio izvor s Brača, prva kupolasta građevina, koja je trebala nastati na konturama vapnenice, podignuta je prije otprilike tri godine. Na sljedećim fotografijama vidljivo je kako su se nalijevali novi temelji te ugrađivala armatura. Također, može se vidjeti kako se na rekonstruiranu "vapnenicu" dodavao i krov.





Negrađevinsko zemljište

Nekoliko dana prije Uskrsa prošle godine dovršena su i preostala dva objekta - nadstrešnica i dodatna kućica.

Na izvatku iz zemljišne knjige, provjeravanom u travnju prošle godine, jasno je kako se radi o negrađevinskom zemljištu. Izvadak i danas izgleda identično.

Staja, svinjac ili ostava za alat

U izvatku se navodi kako se na parceli u Grškoj nalazi gospodarska zgrada koja ima određenu namjenu. Prema DZS-ovoj nacionalnoj klasifikaciji vrsta građevina, gospodarske zgrade uključuju staje za krave, ovce i koze, konjušnice, svinjce, skladišta, koševe, trapove, staklenike, vinarije, garaže, hangare i druge zgrade za smještaj poljoprivrednih strojeva i alata te ostale poljoprivredne pomoćne zgrade.

Izgleda li vam ijedna od ovih građevina kao staja, svinjac ili spremište za alat?



Gdje je inspekcija?

Upite smo Ministarstvu graditeljstva poslali još prošle godine. Zanimalo nas je, s obzirom na to da cijelo zemljište nije predviđeno kao građevinsko, je li građevinska inspekcija izašla na teren te, ako jest, kad je izašla te je li primijetila kakve nepravilnosti. 

"U srpnju 2016. godine obavljen je inspekcijski nadzor građenja na k.č 557/1, k.o. Nerežišće, odnosno u uvali Grška na otoku Braču. Utvrđeno je da se radovi rekonstrukcije postojeće građevine i otvorenog ognjišta izvode na temelju pravomoćnog akta, koji je ishodio investitor Ivica Žuvić iz Nerežišća, ali nisu utvrđene nepravilnosti niti povreda propisa koje je nadležna nadzirati građevinska inspekcija. Krajem 2017. godine zaprimljena je prijava početka građenja pomoćne građevine na istoj čestici, te će se tijekom travnja sukladno planiranim nadzorima građenja na otoku Braču, obaviti nadzor građenja i na predmetnoj lokaciji", glasio je odgovor Ministarstva.

"Planirani nadzor građenja"

Nakon ovog odgovora zanimalo nas je o kakvom se to "pravomoćnom aktu" radi s obzirom na to da u zemljišnom izvatku jasno piše kako se radi o masliniku, odnosno o negrađevinskom zemljištu. Također, ako su već krajem 2017. godine zaprimili prijavu gradnje, nije nam bilo jasno zbog čega inspekcija nije izašla po prijavi.

Upitali smo ih i je li uobičajena procedura da onaj koji je prijavio gradnju mora čekati "planirani nadzor građenja".

Ministrova rodbina

Izravno smo upitali Ministarstvo je li razlog što inspekcija mjesecima ne izlazi na teren nakon prijave izgradnje u tome što se (barem službeno) radi o bliskoj rodbini ministra Lovre Kuščevića. Također, s obzirom na blizinu mora, upitali smo ih radi li se o pomorskom dobru te ako je odgovor potvrdan, je li tu uopće moguća legalizacija.

"Temeljna zadaća građevinske inspekcije je nadzirati zakonitost građenja. Znači, poduzeti mjere kada se gradi bez propisanog akta ili protivno tom aktu, utvrditi činjenice o građenju (da li svi sudionici poštuju Zakon o gradnji tijekom građenja, smještaj i veličinu građevine, prijave o početku građenja, ovlaštenja i izjave projektanata, izvođača, stručnog nadzora, klauzule izvršnosti/pravomoćnosti akta i drugo)", glasio je odgovor inspekcije na naš upit.

"Građevinska inspekcija ne obavlja nadzore po zahtjevima pravnih i fizičkih osoba, nego po službenoj dužnosti. To konkretno znači da planira nadzore, i to ne po redoslijedu zaprimanja prijava, predstavki i drugih saznanja o građenju. Kriteriji za planiranje nadzora su: saznanja o građenju bez dozvole, značaj lokacije građenja u smislu posebno zaštićenih kulturnih, arheoloških i drugih područja na kojima nije dozvoljeno nikakvo građenje, vrsta građevine (javne, stambeno-poslovne, stambene, pomoćne i sl.) te drugi kriteriji sukladni pravilima struke i postupanju inspekcije.

Dakle, postupanje inspekcije je u ovom slučaju istovjetno postupanju s ostalim prijavama o početku građenja i navedenim kriterijima", glasio je nastavak odgovora iz Ministarstva.

Iz Splita na Brač

"Uzevši u obzir gore navedene kriterije, prijava o početku građenja pomoćne građevine (jednostavna građevina, potreban glavni projekt) nije inspekciji predstavljala prioritet u odnosu na zaprimljene prijave o nezakonitom građenju na otoku Braču. Takve prijave se uvrste u plan rada u sklopu drugih nadzora, s obzirom da inspekcija dolazi iz Splita na Brač, te nije moguć istovremeni nadzor na cijelom otoku. Odlučno odbacujemo insinuacije da se radi o bilo kakvom pogodovanju investitoru. Upravo suprotno, nadzor 2016. godine je obavljen zbog navoda o nezakonitom građenju i medijskih napisa o povezanosti investitora s tadašnjim ministrom", odbacili su pitanje o povezanosti s ministrom Kuščevićem.

"U ovom slučaju se ne radi o 'legalizaciji'. Posredno, iako nije u nadležnosti ovoga Ministarstva, evidentiranje pomorskog dobra se ne može provoditi prije nego što je prethodno proveden postupak utvrđenja granica pomorskog dobra", glasio je odgovor na upit o pomorskom dobru.

Jednaki upiti nakon nekoliko mjeseci

Poslali smo jednake upite nekoliko mjeseci kasnije. Upitali smo Ministarstvo je li sada obavljen nadzor građenja te je li pronađena ikakva nepravilnost. Također, upitali smo ih je li proveden postupak utvrđenja granica pomorskog dobra te, ako jest, kad je proveden i je li utvrđena granica. Upitali smo ih i kakva je sadašnja namjena navedenih objekata.

"Za radove na rekonstrukciji gospodarske zgrade investitor posjeduje Rješenje o uvjetima građenja iz 2013. godine. Nadzorom građevinske inspekcije 2016. godine nisu utvrđene povrede Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji.  

Također, inspekcija je povodom prijave početka građenja 9. svibnja 2018 godine izvršila inspekcijski pregled građenja pomoćne građevine na navedenoj čestici. Utvrđeno je da investitor za navedene radove posjeduje glavni projekt, te nisu utvrđene povrede Zakona. Istim nadzorom utvrđeno je i da je na čestici izgrađena nadstrešnica sa otvorenim ognjištem. Budući da je nadstrešnica tlocrtne površine manje od 20 m2 može se graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, te kontrola takve gradnje nije u nadležnosti građevinske inspekcije stoga je zapisnik sa utvrđenim proslijeđen na nadležno postupanje Općini Nerežišća (komunalnom redarstvu)", glasio je odgovor Ministarstva.

Uvjeti za građenje

Iskoristivši pravo na pristup informacijama zatražili smo uvid u Rješenje o uvjetima građenja kojim je ministrovom šogoru navodno omogućena gradnja.

U priloženom rješenju, Ivici Žuviću dopuštena je rekonstrukcija gospodarske zgrade u skladu s uvjetima određenim ovim rješenjem.

Ovo su neki od uvjeta za građevnu česticu i građevinu na njoj:

"-gospodarska namjena koja je postojeća i ne mijenja se" - pogledajte još jednom definiciju gospodarske zgrade

"-tlocrtna površina iznosi 75,86 posto, postojeća je i ne mijenja se"

"-visina gospodarske zgrade je postojeća i ne mijenja se"

-"koeficijent izgrađenosti građevne čestice (KIG) i koeficijent iskoristivosti građevne čestice (KIS) iznose 0,15. Postojeći su i ne mijenjaju se"

Kućica ne postoji

Ako imate parcelu od tisuću kvadrata i na njoj izgradite nešto od 500 kvadrata, KIS iznosi 0,5. Ako imate parcelu od tisuću kvadrata i na njoj, primjerice, izgradite dva kata od 500 kvadrata, KIS iznosi 1. Poanta ovih koeficijenata je u tome što se, s obzirom na to da se radi o rekonstrukciji, nije smjelo izgraditi ništa više iznad zadanog koeficijenta koji ovdje iznosi 0,15.

Eventualne građevine na ovoj parceli morale su ostati u zadanim gabaritima. Ako je napravljen ijedan objekt koji nije naveden u rješenju, on prelazi zadani koeficijent. Navedeni objekti u ovom Rješenju su gospodarska zgrada, septička jama, nadstrešnica s kominom i gustirna za vodu.

Kućica sa solarnim panelima ne postoji u rješenju u koje smo imali uvid.

Uz to, jedan od uvjeta rješenja glasi: "-visina gospodarske zgrade je prizemlje - P (postojeće i ne mijenja se)".

Pogledajte kupolastu građevinu na fotografijama. Ako je u njoj postavljena ploča, tj. ako joj je dodan kat, ona izlazi iz koeficijenta i nije ispoštovana točka o visini gospodarske zgrade kao prizemlja.

Nadalje, uvjeti za uređenje građevne čestice zahtijevaju da se ogradni zidovi izvedu kao kameni suhozid te da se na čestici usade stabla masline.

Poslali smo upit Ivici Žuviću. Nikad nismo dobili odgovore na naša pitanja.

Ministar, načelnik, šogor

Gornje rješenje je ishođeno 29. listopada 2013. godine, a postalo je pravomoćno nepunih mjesec dana kasnije, 20. studenog 2013. godine. U to vrijeme, sadašnji ministar uprave Lovro Kuščević bio je načelnik Općine Nerežišće, iste općine u kojoj je niknula ova dosad skrivena oaza u kojoj danas uživa kao ministar iako službeno nije njegova.

Idejni projekt rekonstrukcije ove gospodarske zgrade izradili su ovlašteni arhitekt Nenad Mikulandra i njegova tvrtka Nemico. Ista tvrtka radila je na Prostornom planu uređenja Općine Nerežišća. Zaključak o utvrđivanju konačnog prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, izrađenog od tvrtke Nemico, 10. lipnja 2015. potpisuje općinski načelnik Lovro Kuščević.

Auto Ministarstva uprave pred kućama

U subotu 4. svibnja, kada je Indexova ekipa stigla iznad Grške, a potom se uskim i neasfaltiranim putem spustila ravno u uvalu, među kućicama je zatekla Volkswagen Tiguan u vlasništvu Ministarstva uprave.

Mještani tvrde kako je u uvali, u toplijem dijelu godine, skoro stalno privezan ministrov brod marke Pilothause vrijedan 50 tisuća kuna, prema imovinskoj kartici. Tu je i fotografija koju je u siječnju prošle godine Kuščević objavio na svome Facebook profilu. Na njoj sjedi pred kućom s drvenarijom i specifičnim kružnim zidom kakav ima zdanje u Grškoj.

Tko je stvarni vlasnik?

Poslali smo mu opširan upit u kojemu smo ga direktno upitali je li on stvarni vlasnik dvaju objekata u uvali Grška.

"Poštovani, vezano za Vaš upit odgovaram kako slijedi: Sva moja imovina kao i imovina moje supruge, sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, u cijelosti je navedena u mojoj imovinskoj kartici koja je javno dostupna te drugih nekretnina nemamo u vlasništvu. S poštovanjem Lovro Kuščević", glasio je ministrov odgovor.

Rješenje o uvjetima građenja by Index.hr on Scribd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara