RUSIJA regrutira građane zemalja globalnog juga za rat protiv Ukrajine. Ne mami ih samo relativno dobrom plaćom nego obećava i druge povlastice. DW je razgovarao s nekima od njih.

21-godišnjak iz Šri Lanke nije očekivao da će biti poslan na bojište u Ukrajini kad je potpisao ugovor s ruskim ministarstvom obrane. O mogućnosti da se pridruži ruskoj vojsci saznao je od jednog zemljaka. On mu je rekao da će ako godinu dana bude služio u ruskoj vojsci, on i njegovi roditelji dobiti rusko državljanstvo.

"Rekao mi je da me neće slati na front, već da ću raditi kao pomoćnik", rekao je mladić. Potpisao je ugovor u veljači i odmah dobio prvu plaću od 2000 američkih dolara. Obećana mu je plaća od 2300 dolara mjesečno plus eventualni dodaci.

Mladić iz mjesta Walasmulla u Šri Lanki potom je poslan na bojište, gdje je ovoga proljeća bio ranjen i zarobljen. Ležao je u jednoj ukrajinskoj bolnici i pristao, pod uvjetom anonimnosti, ispričati svoju priču.

S novinarom DW-a razgovarao je na sinhalskom jeziku. Razgovoru su bili nazočni ukrajinski vojnici koji očito slabo govore engleski, pa se nisu miješali u razgovor.

Od mesnice, preko restorana, do vojske

Zbog neimaštine i općenito loše gospodarske situacije u Šri Lanki, priča ovaj mladić, odlučio je dobiti radnu vizu za Rusiju preko agencije za zapošljavanje. Kriza u njegovoj domovini dodatno se pogoršala zbog rata koji Rusija vodi jer su zbog blokade izvoza ukrajinskog žita i druge robe preko Crnog mora porasle cijene hrane i goriva.

Godinu dana radio je u jednoj mesnici u Rusiji, a kada mu je istekla viza, živio je ilegalno još godinu dana u Moskvi, gdje je radio u restoranu brze hrane. Na kraju je otišao u rusku vojsku.

Nakon samo dva mjeseca provedena u zaleđu prebačen je u predgrađe okupiranog ukrajinskog grada Donjecka. "Rekao sam zapovjedniku da se želim vratiti u Šri Lanku, ali on je rekao da je to nemoguće i da mi prema ugovoru prijeti 15 godina zatvora u Rusiji ako pobjegnem", priča mladić.

Dodaje da su u njegovoj jedinici bili i državljani Nepala, Indije, Kirgistana i Tadžikistana. Na frontu je bio samo jednom - pet dana. Tada je ranjen i zarobljen.

Kako je u lipnju izvijestila agencija Bloomberg pozivajući se na europske dužnosnike, Rusija je prisilila tisuće stranih radnika i studenata da se pridruže njezinoj vojsci u ratu protiv Ukrajine. Strancima se prijetilo da im neće produljiti vizu za Rusiju ako to odbiju.

Puno novca za službu u ruskoj vojsci

"Mi smo jako, jako siromašni", kaže 35-godišnji Nepalac, koji se nalazi u zarobljeničkom logoru u zapadnoj Ukrajini. Još u srpnju je ispričao svoju priču DW-u, ali je također želio ostati anoniman. Razgovoru je prisustvovao i stražar koji nije razumio engleski jezik i nije se miješao u razgovor.

U Nepalu je radio kao taksist za oko 400 dolara mjesečno. To nije bilo dovoljno da prehrani ženu, dvoje djece i roditelje. Od prijatelja iz Indije čuo je da se u ruskoj vojsci može zaraditi "puno novca".

Tako je u listopadu 2023. stigao u Moskvu, gdje je prošao regrutaciju i zajedno sa 60 drugih stranaca odveden je u Centar za obuku Avantgarde na periferiji ruske prijestolnice. Taj centar, prema izvještaju CNN-a, služi isključivo za obuku stranih plaćenika. Nepalac je tamo potpisao jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom za plaću od 2000 dolara mjesečno.

Kaže da je prvo bio raspoređen iza bojišta s jednim Kinezom - kao pomoćnik u kuhinji. U njegovoj jedinici bile su 23 osobe iz Nepala i tri iz Indije, dok su preostalih jedanaest bili Rusi. Svi su komunicirali pomoću audioprevoditelja.

Nakon mjesec dana premješten je na položaje u blizini Donjecka. Tamo je zatražio od zapovjednika da se vrati kući, ali mu je rečeno da nije moguće raskinuti ugovor. Nekoliko tjedana kasnije, u travnju, je ranjen, a onda je ugledao ukrajinske vojnike. "Skinuo sam kacigu, pancirku i pušku, zatražio pomoć i rekao da dolazim iz Nepala", ispričao je.

Ljudi s globalnog juga u ruskoj vojsci

Trenutno se desetak stranih plaćenika nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu, kaže Petro Jazenko, glasnogovornik Koordinacijskog štaba za ratne zarobljenike pri ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi HUR. "Još nekoliko njih je zarobljeno, ali još nisu uvršteni u statistiku", rekao je Jazenko u razgovoru za DW.

Prema njegovim riječima, među zarobljenicima su građani afričkih zemalja, primjerice iz Sijera Leonea, Somalije, Šri Lanke, Nepala i Kube. "To su uglavnom ljudi s globalnog juga, iz siromašnih zemalja", kaže Jazenko i dodaje da mu je jedan Kubanac rekao da je kod kuće zarađivao samo sedam dolara mjesečno.

HUR ne zna koliko stranaca se bori na ruskoj strani. Rusija se obraća strancima preko reklama na društvenim mrežama, ali i direktno - preko agitatora, kaže Jazenko. "Često se obećavaju poslovi u tvrtkama, a kada se radi o vojsci, kaže se da će biti raspoređeni samo u zaleđu", dodaje Jazenko.

To su potvrdila i osmorica stranih zarobljenika, koje je ukrajinska vojno-obavještajna služba HUR u ožujku dovela na konferenciju za novinare u Kijev - pet nepalskih državljana i po jedan građanin Kube, Sijera Leonea i Somalije.

Oni su, kako su rekli, dobrovoljno razgovarali s novinarima. Tako je čovjek iz Sijera Leonea ispričao da je već sudjelovao u ratu u svojoj zemlji, bio ranjen i nije imao namjeru sudjelovati u još jednom ratu. U Rusiju je došao jer mu je obećan posao na građevini.

Petro Jazenko iz HUR-a napominje da među strancima koji se bore za Rusiju ima i profesionalaca. "Oni imaju vojno iskustvo i vrlo dobro znaju kamo idu", kaže Jazenko. Nisu svi žrtve prevare, dodaje.

Strani plaćenici tretirani kao ratni zarobljenici

"Dok se ne pokrene sudski postupak protiv njih, držat ćemo ih kao i zarobljene ruske vojnike", kaže Jazenko o statusu tih stranaca. Još nijedan od njih nije pušten. "Neke zemlje, posebno Šri Lanka i Nepal, zainteresirane su za povratak svojih građana. To nam omogućava pregovore", kaže glasnogovornik HUR-a.

Početkom godine CNN je izvijestio, pozivajući se na vlastite izvore, da je Rusija angažirala oko 15.000 nepalskih državljana. U glavnom gradu Katmanduu novinari su prisustvovali sastanku obitelji nepalskih plaćenika, koje su od vlasti tražile povratak svojih najbližih.

Nepalska vlada je spominjala svega 200 svojih građana u ruskoj vojsci, od kojih je 13 poginulo. Ipak, zabranili su svojim građanima odlazak na rad u Rusiju. Tome je prethodio poziv da se prekine regrutiranje nepalskih državljana od strane Rusije. Policija je u Katmanduu uhitila 18 osoba za koje se sumnja da su bile uključene u regrutaciju.

Pomoć pri bijegu i za strance

Poznati su i slučajevi stranih vojnika koji su napustili ruske položaje. U svibnju je HUR, bez navođenja točnih brojki, objavio kako je došlo do masovnog bijega nepalskih plaćenika raspoređenih u okupiranoj Luhanskoj oblasti. U lipnju je France 24 objavio da su 22 plaćenika iz Šri Lanke pobjegla iz ruske vojske.

Aktivisti ruske organizacije za ljudska prava "Idite lesom" ("Idite šumom") pomažu pri bijegu iz ruske vojske - prvenstveno Rusima i Ukrajincima koji su nasilno regrutirani u okupiranim područjima. Također pomažu građanima drugih zemalja.

Ivan Čuviljajev, predstavnik ove organizacije, potvrđuje u razgovoru za DW da su njihovi aktivisti, između ostalog, pomogli građanima afričkih zemalja i Afganistana da pobjegnu. Prema njegovim riječima, način na koji Rusija regrutira strance za svoju vojsku ne razlikuje se od njezinog pristupa u regrutiranju vlastitih građana. "Oni koriste činjenicu da ljudi ne poznaju zakone i da se nalaze u teškoj financijskoj situaciji", zaključuje ovaj aktivist za ljudska prava.