Kako saznati jeste li cijepljeni protiv ospica?

Kako saznati jeste li cijepljeni protiv ospica?
Foto: Wikipedia/Pixsell/Zvonimir Pandza

U HRVATSKOJ su u 2018., prema najnovijim informacijama, dvije osobe zaražene ospicama, jedna beba u Zagrebu i jedan 34-godišnjak iz Stona.

Bolest je kod bebe, baš kao i kod sedam osoba zaraženih prošle godine, ostala izolirana, prošla je bez sekundarnih zaraza, odnosno bez daljnjeg širenja.

Novi slučaj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izazvao je povećanu uzbunu i pozornost zbog toga što je poznato da su stope procijepljenosti u toj županiji pale daleko ispod 93 posto koliko se smatra nužnim za tzv. kolektivni imunitet protiv ove superzarazne bolesti.

Naime, procijepljenost u Hrvatskoj sada iznosi oko 89 do 90 posto, dok je ranije bila oko 95 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je oko 70 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj oko 56 posto, dok je u samom Dubrovniku tek malo viša od 40 posto. Za kolektivni imunitet potrebna je procijepljenost između 93 i 95 posto. To znači da je rizik sekundarne zaraze u dubrovačkom kraju vrlo velik.

Za usporedbu, u Rumunjskoj su stope od 1990. do 2010. bile preko 95 posto, no one su u 2016. pale na 86 posto. Ta zemlja danas bilježi najveću epidemiju ospica nakon Ukrajine. Od početka epidemije do sredine svibnja zabilježeno je 13.563 slučajeva bolesti, a umrlo je 55 ljudi.

Prema informacijama koje stižu iz Dubrovnika, posljednjih šest mjeseci, a osobito posljednjih dana, broj ljudi koji se cijepe ili cijepe svoju djecu značajno se povećao. Stvar je jednostavna kada ljudi znaju jesu li oni ili njihova djeca cijepljeni. Ako nisu, mogu se jednostavno odlučiti da se cijepe i tako se zaštititi od pobola i povećati kolektivni imunitet koji će smanjiti rizik širenja epidemije. No što ako netko ne zna je li cijepljen ili nije, kao što je to slučaj s 34-godišnjakom iz Stona, podrijetlom s Kosova?

Kako doznati jeste li cijepljeni?

Podatke o cijepljenju trebao bi imati liječnik primarne zdravstvene zaštite. No također bi mnogi ljudi kod sebe trebali imati svoje vlastite cijepne knjižice koje ne zadržavaju pedijatri ni liječnici. Njih dobivaju građani, odnosno roditelji djece, a iz njih se može vidjeti je li netko dobio potrebne dvije doze cjepiva.

Pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević dr. sc. Goran Tešović kaže da bi država odredila odgovarajuće mjere kada bi bila proglašena epidemija.

''U zemljama u kojima se proglasi epidemija obično se cijepe svi koji nisu cijepljeni i svi koji ne znaju jesu li cijepljeni. U takvim situacijama medicinsko osoblje dobiva po dvije doze cjepiva, a nemedicinsko jednu'', rekao je za Index.

Dr. sc. Sanja Kurečić Filipović, specijalistica epidemiologije u HZJZ-u, kaže da u Hrvatskoj za sada nemamo proglašenu epidemiju što znači da su cjepiva prije svega namijenjena djeci i osobama koje su bile u kontaktu s oboljelima.

''Mi prvenstveno moramo procijepiti osobe koje su bile u kontaktu s bolesnikom. To nam je prioritet. Naravno da će postojati i mogućnost da se netko svojom voljom cijepi kao što postoji mogućnost da se ljudi cijepe kada putuju u neke zemlje s određenim rizicima za obolijevanje'', kaže Kurečić Filipović.

Kako testirati otpornost?

Ako netko ne zna je li cijepljen ili nije, ako to ne može doznati ni od svojeg liječnika niti ima knjižicu cijepljenja, rješenje je da provjeri svoj imunološki status

''S uputnicom svojeg liječnika opće prakse ljudi se mogu serološki testirati i tako provjeriti svoj imunitet. Zapravo je gotovo nemoguće davati cjepivo svima koji ne znaju jesu li cijepljeni. Treba prvenstveno misliti na ljude koji su pod povećanim rizikom kao i na one koji imaju evidentiran rizik.''

Testiranja se mogu obaviti u najbližim mikrobiološkim laboratorijima, a koštaju oko 300 kuna.

''Serološka testiranja mogu se obaviti u nekim lokalnim zavodima za javno zdravstvo koja imaju mikrobiološki, odnosno serološki laboratorij. U Zagrebu se to primjerice može obaviti u Gradskom zavodu za javno zdravstvo, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i u Klinici za infektivne bolesti. Serološke metode u prosjeku nisu skuplje od 100 kuna ako se rade za jedan antigen'', kaže Tešović.

Ako se serološkom metodom mogu detektirati specifična protutijela u IgG razredu, ona mogu značiti da je osoba preboljela infekciju uzrokovanu divljim virusom ili da je uspješno cijepljena. No s druge strane, netko tko je cijepljen, čak i ako je primio dvije doze cjepiva, može spadati u skupinu tzv. primarnih nereaktora - ljudi koji nisu u stanju razviti specifičnu imunost koja će se moći otkriti serologijom na atenuirani, odnosno oslabljeni soj virusa u cjepivu protiv ospica.

''Dakle, negativna serologija ne mora nužno značiti da netko nije primio cjepivo. No takav rezultat znači da osoba vrlo vjerojatno nije otporna na ospice. Naime, budući da se radi o virusnom cjepivu, nije bitna samo humoralna imunost već i imunost vezana uz specifične T limfocite koji nastaju nakon kontakta s virusnim cjepivom, pa je pitanje da li netko s negativnom serologijom doista nužno nema ni specifičnu imunost. No to je ipak vrlo vjerojatno'', pojasnio Tešović.

Stariji su vjerojatno imuni

Jedna reprezentativna studija napravljena u Hrvatskoj 2000-tih pokazala je da među starijima od 50 godina niti jedna osoba nije bila bez imuniteta na ospice. No to ipak ne znači da među oboljelima u svijetu nema starijih od 60. Oni koji ne znaju svoj cijepni status, a trenutno nisu u visokom riziku kao što su osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom, trebali bi se prvo testirati.

''Sada nije dobro napamet davati cjepiva svima redom. Primjerice, mogu nam se javiti osobe koje su rođene prije 1960., a kod njih je vjerojatnost da su razvile imunitet vrlo velika. One su ili preboljele ospice jer su one prije uvođenja cijepljenja bile vrlo raširene. U Hrvatskoj je tada bilo 20-ak tisuća slučajeva godišnje. Oni nešto mlađi, s obzirom na obuhvate u Hrvatskoj u vrijeme kada je počeo program cijepljenja, trebali su biti cijepljeni. Dakle, ne možemo napamet svima davati cjepiva, osobito u sredinama za koje znamo da su dobro procijepljene kao što su primjerice Varaždinska ili Međimurska'', poručila je Kurečić Filipović.

Ako se netko na svoju ruku odluči na cijepljenje cijena jedne doze MoPaRua je 110 kn. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara