U MIRNO, sunčano jutro dolazimo na parkiralište bazena u predgrađu Helsinkija. Teško je zapravo zaključiti da je ovdje bazen. Jedini znak aktivnosti je velika staklena nadstrešnica, nalik na vrlo skupi autobusni kolodvor, sa staklenim vratima koja se otvaraju prema stepenicama, piše Sky News.

No nemojte da vas zavara skroman početak. Ovo je jedinstveni bazen. I govori nam gotovo sve što trebamo znati o tome zašto je Finska zabrinuta zbog ruske invazije.

Za početak, nalazi se ispod zemlje. Iz jako dobrog razloga zidovi izgledaju kao da su isklesani u stijeni - iznad kupača je 15 metara granitne stijene. Skrivena iza mreže na glavnom ulazu, kao i dolje u podrumu, nalaze se masivna protuprovalna vrata. Postoji sofisticirani sustav filtracije zraka, pa čak i tlačni ventili koji mogu izdržati snažne eksplozije.

Dakle, ovo nije običan bazen. Za manje od jednog dana može se isušiti i preurediti u sklonište koje može primiti gotovo 4000 ljudi.

Sklonište-bazen iz 1993.

Ovo sklonište-bazen sagrađeno je 1993. godine s obje namjene na umu. Helsinki ima još nekoliko takvih mjesta - centre za razonodu, društvene sadržaje, pa čak i go-kart stazu - koja su izgrađena uzimajući u obzir potencijalnu katastrofu.

U Japanu, Islandu ili Kaliforniji, opasnost od prirodne katastrofe može promijeniti arhitekturu. Ovdje u Finskoj točno znaju što je prijetnja, a to nisu potres ili vulkan. To je perspektiva ruskih vojnika koji prelaze granicu ili ispaljuju projektile.

Finci imaju kulturološko pamćenje o tome. Rusija ih je napala tijekom Zimskog rata 1939./1940., potom i kasnije u Drugom svjetskom ratu, a sjećanja na taj sukob prenose se kao upozorenje da se susjedu ne može vjerovati. Razgovarajte s ljudima u Finskoj o Rusiji i Zimski rat će se pojaviti u razgovoru za nekoliko trenutaka.

Zato su se desetljećima pripremali. Helsinki, grad od oko 650.000 stanovnika, može primiti oko 900.000 ljudi u svoja skloništa. Stambeni blokovi, uredi i hoteli moraju imati takva skloništa. Desetljećima se o tome nije previše razmišljalo, ali sada, prvi put nakon toliko vremena, izgledaju doista relevantno.

Finska je nervozna

Tomi Rask radi u gradskom odjelu za spašavanje u Helsinkiju, zadužen je za planove o tome što učiniti ako se dogodi ono najgore. Rask kaže da je oduvijek pretpostavljao da će njegov posao pomoći budućim generacijama, ali sada više nije siguran. Ti se planovi sada čine relevantnijima nego u bilo kojem trenutku u njegovoj 25 godina dugoj karijeri.

Nada se da Finska neće biti potpuno paralizirana ako se dogodi nešto izvanredno, odnosno da će se barem na određenoj razini održati funkcioniranje društva. To je vrlo snažna izjava. Djeluje bizarno dok nekoliko metara dalje finski umirovljenici polako plivaju bazenom.

Međutim, Finska jest nervozna. Finci su i prije bili oprezni prema Rusiji, a sada su vidjeli što se dogodilo u Ukrajini i povukli neugodne paralele. Nije ni čudo što će Finska, nakon desetljeća odbijanja potpisivanja bilo kakvog vojnog saveza, gotovo sigurno započeti proces pridruživanja NATO-u, ističe Sky News.

Pekka Haavisto je finski ministar vanjskih poslova. Razumije zašto se njegova nacija doima tjeskobnom: "Finci su ljudi vrlo sigurnosno orijentirani i kada vide moguće sigurnosne prijetnje, razmišljaju o najgorem scenariju. Vlada razmišlja o najgorim scenarijima i u parlamentu se raspravlja o najgorem scenariju."

"Nadamo se da do toga nikada neće doći. Ljudi ne vole rat i ljudi žele da rat između Ukrajine i Rusije prestane, ali istovremeno su spremni braniti vlastitu državu. Mislim da je prevladavajuće raspoloženje u Finskoj", dodaje Haavisto.

Ulazak u NATO

Što se tiče te članstva u NATO-u, Haavisto neće reći da je neizbježno, ali sve je bliže potvrdi: "Finska je uvijek razmišljala o opciji pridruživanja NATO-u ako se promijeni sigurnosna situacija u Europi. To je potez koji smo sada vjerojatno spremni povući."

Reporteri Sky Newsa obišli su trgovine vojnom opremom pod nazivom Varusteleka, gdje je prodaja dramatično porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu. Neki kupuju vreće za spavanje i komplete prve pomoći, drugi naručuju neprobojne prsluke i borbene zalihe.

Nakon što Finska podnese zahtjev za članstvo u NATO-u, očekuje se još jedan porast prodaje, zahvaljujući strahu od ruske odmazde.

"Dogodile su se svari za koje su ljudi mislili da se nikada neće dogoditi. Rusija je naš susjed, a nalazi se u ratu. To je teško prihvatiti", kaže Elina Hame, direktorica nabave u Varusteleki, te dodaje:

"Ni ja to ne razumijem baš dobro. Možda ni kupci ne razumiju, ali žele djelovati. Žele učiniti nešto kako bi osjetili da mogu spriječiti da se loše stvari dogode."

Finska ima vojno iskustvo

Finskoj ne nedostaje vojnog iskustva. Regrutacija je još uvijek životna činjenica za ovdašnje 18-godišnjake, dok je gotovo milijun ljudi u pričuvi.

Na streljani na rubu grada članovi kluba vježbaju. Jedan po jedan ispaljuju metke iz poluautomatskih pušaka, jureći iza zaklona i ciljajući mete, a zatim trče naprijed kako bi spasili suborca i vratili se u bazu prije nego što ispucaju još nekoliko metaka.

Max Kaar, također rezervist, jedan je od organizatora vježbe. Kaže da su u prošlih šest tjedana upisali više članova nego što se moglo očekivati u dvije godine.

"Mislim kako lekcija glasi da se treba pripremiti, biti spreman za sve mogućnosti i poduzeti sve kako bismo se pripremili, obučili i organizirali. Trebali biste imati zalihe u svom domu, u slučaju da struja i voda nestanu na nekoliko dana ili tjedana, kako biste se mogli brinuti za sebe i svoju obitelj", kaže Kaar za Sky News.

Ovo je retorika straha, ali i odlučnosti. I podsjeća upravo na ono što su ljudi govorili u Kijevu neposredno prije ruske invazije. Ista takva tjeskoba pomiješala se s nacionalnim ponosom.

Stvarnost je drugačija. Finska je članica Europske unije i uskoro će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Zaštićena je na način na koji Ukrajina nije bila. Šanse da Rusija zapravo napadne Finsku su male. Ali ovdje vlada zabrinutost, baš kao što je postojala već godinama. Nadaju se najboljem, ali se odlučno pripremaju i za najgore.