Kako smijeniti šefove sindikata?

Kako smijeniti šefove sindikata?
Foto: Pixsell/Patrik Macek/Marko Prpic/Matija Habljak

NEDAVNI potezi sindikalnih čelnika u štrajku prosvjetara izazvali su duboko nezadovoljstvo velikog dijela članstva te su sve glasniji oni koji pozivaju na smjenu neprikosnovenih sindikalnih šefova, prvenstveno Sanje Šprem i Branimira Mihalineca.

Posebno je to bilo vidljivo kada su, prema zaključku mnogih, sindikalni čelnici koji su vodili štrajk u školama izdali svoje članove koji rade kao nenastavno osoblje jer su prihvatili ponudu vlade koja osigurava tražene koeficijente učiteljima, ali ne i ostalima koji su zaposleni u školama. Tako su ostavili na cjedilu svoje članove koji rade kao tajnici, voditelji računovodstva, računovodstveni referenti, administrativni referenti, spremačice, kuhari, domari, portiri, medicinske sestre...

Dakle, upravo one članove za koje su se, tobože, žestoko borili. "I zato molim jedan veliki pljesak za naše tete spremačice i domare! Za naše kuhare! Za naše pomoćnike u nastavi!" rekla je u zanosu Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata učitelja, na masovnom prosvjedu održanom 25. studenog na glavnom zagrebačkom trgu.

Samovoljno donijeli odluku bez članstva

Da sindikalni čelnici ne zastupaju volju članova sindikata, vrlo jasno je pokazao referendum koji je među svojim članovima odlučio provesti jedan jedini sindikat, 'Preporod' Željka Stipića. Članovi Preporoda izjasnili su se da ne žele prihvatiti ponudu vlade, dok ostali sindikati nisu svom članstvu željeli dati priliku da se izjasni o tome, već su sindikalni šefovi samovoljno o tome donijeli odluku i prihvatili što im se nudi.

Naraslo nezadovoljstvo radom sindikalnih čelnika otvara pitanje na koji način bi članovi sindikata uopće mogli provesti smjenu čelnika, kad se uzme u obzir da je, primjerice, Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH) na njegovom čelu već gotovo 15 godina, dok Sanja Šprem, predsjednica Sindikata učitelja Hrvatske, sjedi u toj fotelji od 2014. godine. Šprem je, podsjetimo, 2018. ponovno izabrana na još jedan mandat, a javnosti je postala poznata kad je gostujući u televizijskoj emisiji HRT-a pokazala nepoznavanje elementarnih pravila pravopisa. Prije vođenja Sindikata hrvatskih učitelja radila je kao učiteljica razredne nastave u Varaždinu.

U potrazi za odgovorom na pitanje kako se smjenjuje čelnik sindikata kontaktirali smo dobro upućenog šefa jednog od velikih sindikata, kojeg smo zatekli ovim pitanjem jer se on ne sjeća da se ikada tako nešto dogodilo. 

Smjena na izvanrednoj skupštini

Takva pitanja, doznajemo, u principu su određena statutima sindikata.

Ako nezadovoljstvo članova sindikata prelije čašu, onda se to u praksi rješava na redovnim izborima koji se u pravilu održavaju jednom u četiri godine. "Ljudi su pojedinačno nezadovoljni pa traže ostavke čelnika sindikata, ali nije propisan opoziv", govori naš sugovornik i dodaje da se može tražiti izvanredna skupština. No, nezadovoljstvo članstva obično se iskazuje češće u pojedinačnim pozivima za ostavkom, prije nego inicijativom za smjenu ili opoziv čelnika, kako doznajemo.

Pravnica sindikata Preporod Milka Rodić potvrdila nam je da u pravilu svaki sindikalni statut ima odredbu koja regulira način smjene čelnika. "Generalno, to se može jedino na skupštini. Ako određeni broj podružnica traži smjenu, onda se radi smjena na skupštini. U tom slučaju radi se o izvanrednoj skupštini jer su redovne skupštine izborne skupštine koje se održavaju jednom u četiri godine", pojasnila je pravnica sindikata Preporod.

Akti sindikata dostupni samo povjerenicima

Mirela Matijević Erceg, voditeljica pravne službe Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH), na upit Indexa odgovorila je da su ta pitanja riješena internim sindikalnim aktima i tiču se sindikalnog članstva. "To su sindikalna pitanja. Regulirana su i dostupna članovima sindikata", odgovorila je i ispričala se obavezom sastanka.

Pregledom službenih stranica tog sindikata, kojem je na čelu Branimir Mihalinec, upada u oči napomena da su "akti Nezavisnog sindikata dostupni samo povjerenicima sindikata". Između ostalih, ni statut kao temeljni akt tog sindikata nije dostupan javnosti, kao da se radi o kakvoj tajnoj organizaciji.

S druge strane, statut Sindikata hrvatskih učitelja može se pronaći na njihovim službenim stranicama uz brojne druge akte. U njihovom statutu člankom 75. predviđena je situacija opoziva i razrješenja člana tijela. "Tijelo Sindikata može opozvati, razriješiti funkcije člana kojega je biralo, ako ocijeni da krši propise vezano za djelovanje i ugled Sindikata, krši odredbe Statuta i drugih akata Sindikata i ne izvršava svoje dužnosti, ako ne djeluje u skladu s utvrđenom politikom Sindikata čime onemogućava ili otežava rad Sindikata odnosno kada svojim postupcima narušava ugled Sindikata." Stavak 2. članka 75. statuta učiteljskog sindikata doslovno govori: postupak opoziva, odnosno razrješenja isti je kao postupak izbora.

Postupak opoziva se pokreće na potpisani zahtjev najmanje 10% zastupnika

Uz ta dva sindikata, tijekom štrajka u školama bio je prilično aktivan tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, koji je za vrijeme štrajka učitelja organizirao i štrajk na fakultetima. Statut njegovog sindikata, koji je osnovao još od daleke 1990. godine, ne skriva proceduru opoziva čelnika, za razliku od statuta.

Statut Ribićevog sindikata navodi da "predsjednik Sindikata odgovara za svoj rad Saboru, a u razdoblju između dvaju saziva redovnog Sabora predsjednik Sindikata odgovara za svoj rad Velikom vijeću". Nadalje, na potpisani zahtjev najmanje 10% ukupnih zastupnika mora se pokrenuti postupak opoziva predsjednika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Postupak opoziva se provodi tajnim glasanjem na izvanrednom ili tematskom saboru, a smatra se da je predsjednik opozvan ako mu je povjerenje uskratilo više od polovice ukupnih zastupnika. U tom slučaju se na istom saboru bira novi predsjednik.

Donošenje pogrešnih odluka

Kada se sabor ne saziva, postupak opoziva započinje na Velikom vijeću tajnim glasanjem o potrebi sazivanja izvanrednog sabora, s time da će Veliko vijeće sazvati sabor u roku od 60 dana ako više od polovice ukupnih članova Velikog vijeća tako odluči. U suprotnom smatra se da je zahtjev za opozivom odbijen. K tome, izvanredni sabor mora se sazvati ako potpisani zahtjev za opozivom podnese više od 25% zastupnika. Nadalje, Veliko vijeće može smijeniti predsjednika Sindikata na temelju pisanoga prijedloga Maloga vijeća, predsjednika Velikog vijeća ili najmanje pet članova Velikog vijeća, a zbog neizvršavanja obveza, prekoračenja ovlaštenja, narušavanja ugleda Sindikata, djelovanja suprotnoga politici Sindikata, kršenja Statuta, povreda zakonskih normi i donošenja pogrešnih odluka s teškim posljedicama za Sindikat. 

Kako stoji u statutu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog školstva, predsjednik Sindikata je smijenjen ako se za takvu odluku tajnim glasanjem izjasni najmanje 2/3 ukupnih članova Velikog vijeća, međutim u slučajevima zloupotreba ovlaštenja radi stjecanja imovinske koristi za smjenu je dostatna natpolovična većina nazočnih.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara