Kako su Europljani dolaskom u Ameriku promijenili globalnu klimu?
EUROPLJANI su dolaskom u Ameriku prouzročili toliko umiranja i bolesti da su time promijenili globalnu klimu, otkriva nova studija.
Tijekom 100 godina europski su doseljenici ubili 56 milijuna autohtonih stanovnika Južne, Središnje i Sjeverne Amerike te tako uzrokovali napuštanje i ponovno pošumljavanje velikih poljoprivrednih površina, procjenjuju istraživači londonskog University Collegea (UCL), a prenosi CNN.
Povećanje broja stabala i vegetacije na području veličine Francuske rezultiralo je ogromnim smanjenjem količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi, stoji u studiji. Razina ugljika promijenila se na način da se Zemlja ohladila do 1610. godine. Kolumbo je u Ameriku stigao 1492. ”CO2 i klima bili su relativno stabilni do te točke. Dakle, radi se prvoj velikoj promjeni kad su u pitanju staklenički plinovi na Zemlji”, objašnjava Mark Maslin, profesor geografije na UCL-u i jedan od autora studija.
Dolazak Europljana ključan za globalno hlađenje
Prije ove studije neki su znanstvenici tvrdili da su temperaturne promjene tijekom 17. stoljeća, koje se još nazivaju Mini ledeno doba, uzrokovane prirodnim procesima. Međutim, kombiniranjem arheoloških dokaza, povijesnih podataka i analizom ugljika pronađenog na antarktičkom ledu, istraživači UCL-a pokazali su da je pošumljavanje, izazvano dolaskom Europljana, bilo ključno za globalno hlađenje. ”Mislim da smo uspjeli uravnotežiti sve podatke i shvatiti da je Malo ledeno doba bilo tako intenzivno zbog genocida nad milijunima ljudi”, rekao je Maslin za CNN.
Istraživači su analizirali antarktički led u kojem atmosferski plinovi ostavljaju trag i koji može otkriti koliko je ugljičnog dioksida bilo u atmosferi prije nekoliko stoljeća. ”Ledena jezgra pokazala je da se oko 1610. dogodio neuobičajeni pad koncentracije CO2 koji je izazvan prilikama na tlu, a ne u oceanima”, objasnio je glavni autor studije Alexander Koch. Mala promjena u temperaturama, možda tek desetinu stupnja Celzija u 17. stoljeću, izazvala je ledene zime, hladnija ljeta i propadanje ljetine.
Implikacije ove studije nadilaze klimatsku znanost i zalaze u povijest i geografiju, smatra Maslin, dodavši kako je umiranje autohtonih Amerikanaca izravno pridonijelo uspjehu europskog gospodarstva. Prirodni resursi i hrana dopremani iz Novog svijeta pomogli su ekspanziji europske populacije. To je također omogućilo ljudima da se prestanu baviti poljoprivredom kako bi opstali te da razvojem drugih industrija počnu stvarati dodatnu vrijednost.
”Ono što zaista zapanjuje je činjenica da je depopulacija Amerike nehotice omogućila Europljanima da zavladaju svijetom. Omogućila je i industrijsku revoluciju, temeljem koje su Europljani nastavili dominirati”, zaključio je Maslin.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati