DVADESETIM stoljećem dominirali su ratovi.

Procjenjuje se da je u dva svjetska rata živote izgubilo 80 milijuna ljudi. A onda je došao Hladni rat - utrka u naoružavanju između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Dvije fronte, jedna naspram drugoj, kako u Europi tako i u velikom dijelu svijeta. U Aziji, Africi, na Bliskom istoku i Latinskoj Americi svjetske sile su financirale krvave tzv. posredničke ratove.

Konačno su mirne revolucije 1989. dovele do pada Željezne zavjese, a Hladni rat proglašen je završenim. "Nadali smo se da će nakon Hladnog rata uslijediti era mira", kaže Sarah Brockmeier, stručnjakinja za mirovne procese UN-a iz berlinskog instituta "Global Public Policy", prenosi Deutsche Welle.

Je li danas manje ratova nego ranije?

Ova nada se brzo pokazala neosnovanom. Jer, još uvijek je širom svijeta jako puno sukoba. Štoviše, od polovice 2000.-ih njihov broj je u porastu. "Ponovo je više sukoba, više nasilja i - posebno otkako je izbio rat u Siriji - više mrtvih u ratnim sukobima", kaže Brockmeier.

Prije svega zbog unutardržavnih sukoba 90-ih godina prošlog stoljeća na koje nitko nije ni pomišljao nakon pada Berlinskog zida, kazala je Brockmeier, kao što su bili jugoslavenski ratovi, rat u Siera Leoneu ili Demokratskoj Republici Kongu. S ratom u Maliju od 2012. ili dugim sirijskim ratom koji je počeo 2011., ovaj trend se, izgleda, nastavlja.

Samo u posljednjih deset godina istraživači s Odsjeka za mir i istraživanje konflikata na Sveučilištu u Uppsali zabilježili su 23 rata, kao i 162 manja sukoba s manje od 100 mrtvih godišnje.

Sarah Brockmeier smatra da smo postali bolji kada je riječ o prepoznavanju znakova konflikta, ali i pored toga ih ne možemo spriječiti. "Još uvijek nismo naučili reagirati politički pravovremeno prije nego što izbiju oružani sukobi."

Konflikti postaju kompleksniji

S globalizacijom nakon pada Berlinskog zida ratovi su postali kompleksniji. Jer, osim dvije zaraćene tu su često uključene i druge strane koje, naprimjer, šalju svoje trupe, isporučuju oružje, obučavaju sigurnosne snage ili provode vojne ekspertize. Do početka 2000.-ih su u konfliktima u prosjeku bile uključene dvije do tri vanjske strane. Idućih godina se taj broj povećao na četiri do pet.

Osnovni razlog za to su kompleksni konflikti na Bliskom istoku. Naprimjer, u borbi protiv talibana 2009. bilo je uključeno 46 vanjskih sila. Tu se računaju i međunarodni savezi poput NATO-a, koji je u slučaju Afganistana predvodio međunarodne snage. Na sličan način je kompleksan i rat u Siriji. Početkom listopada 2019. izbrojano je deset različitih glavnih protagonista rata, čija se mreža interesa konstantno mijenja.

Izdaci za vojsku se smanjuju širom svijeta

2017. godine su zemlje u svijetu investirale 1,8 tisuća milijardi eura u svoje vojske. To je oko dva posto bruto nacionalnog dohotka u svijetu. Bila je to rekordno niska svota. I zaista, izdaci za vojsku su, relativno gledano, proteklih desetljeća u stalnom padu.