Kako uopće nastaje vremenska prognoza i zašto je često pogrešna?

Kako uopće nastaje vremenska prognoza i zašto je često pogrešna?
Foto: Bruno Fantulin/PIXSELL, Screenshot

EKSTREMNE vremenske nepogode koje se događaju diljem svijeta na dnevnoj bazi jako puno utječu na život ljudi na pogođenim područjima.

Prije nekoliko dana zapadnu Europu i Veliku Britaniju pogodila je velika oluja koja je diljem europskog kontinenta paralizirala život. Vremenska prognoza uvelike pomaže ljudima da se pripreme za takve stvari i preveniraju štetu.

No, kako nastaju vremenske prognoze? I još važnije, zbog čega toliko griješe?

Podaci koji se tiču vremenskih prilika i stanja u atmosferi se prikupljaju i pohranjuju u moćne superkompjutere. Mjere se temperature zraka, tlak, vlažnost, kao i brzina vjetra. Ovi podaci se prikupljaju na globalnoj razini, pa se na osnovi njih određuje vremenska prognoza.

>> Velika Britanija ulaže 1,4 milijarde eura u superračunalo za prognozu vremena

Otežavajuća okolnost je, zapravo, brzina kojom superkompjuteri uspijevaju obraditi podatke o stanju u atmosferi. Tako je baš prije nekoliko dana objavljena vijest da Velika Britanija ulaže 1,4 milijarde eura u superračunalo koje će im služiti upravo za prognozu vremena.

Meteorolozi, pritom, provode dodatna mjerenja, kako bi predvidjeli bilo kakve promjene i na temelju njih upotpunili prognozu.

Zašto su prognoze često pogrešne usprkos detaljnim i opširnim podacima?

Naša atmosfera je toliko osjetljiva da i najmanje promjene u svjetskim oceanima, na primjer, mogu utjecati na to kakvo će vrijeme biti na kopnu. Atmosfera je širok i složen sustav, te je zato nemoguće precizno je nadgledati u cijelosti, što znači da su propusti u meteorološkim ispitivanjima neizbježni.

Primjerice, sedmodnevna prognoza tako će se vrlo vjerojatno promijeniti.

No, dobre vijesti su da će s razvojem tehnoloških dostignuća i sustav praćenja vremenskih prilika biti sve točniji. Tako britanski Met Office navodi da je četverodnevna prognoza danas točna kao što je prije trideset godina bila prognoza za jedan dan.

Ni dugoročne prognoze nisu naodmet i dobar su pokazatelj hoće li vlažnost, primjerice, biti iznad ili ispod prosjeka

Također, postoje kompjuterski programi koji nam omogućuju predvidjeti klimu i nekoliko desetljeća unaprijed, piše BBC.

Kakvo nevrijeme je teško predvidjeti?

Poteškoću predstavlja precizno prognoziranje za određenu lokaciju. Padaline su posebno nezgodne i nepredvidive. Često pomislimo da je vremenska prognoza pogriješila jer smo očekivali pljusak, a nije se dogodio. Zapravo, dogodio se, samo nekoliko kilometara od nas.

Također, različite svjetske meteorološke organizacije koriste vlastite kompjuterske programe, zbog čega je moguće dobiti nekoliko prognoza koje nisu istovjetne za jedno područje.

Sve je veći broj i aplikacija zaduženih za praćenje vremenskih prilika, koje nerijetko koriste drugačije pristupe prognoziranju. Ako postoji 30% vjerojatnosti da će pasti kiša, jedna aplikacija će označiti vrijeme kišobranom, dok će druga to učiniti oblačićem, jer i dalje postoji 70% šanse da će biti suho.

Svakako, s razvojem sve istančanije tehnologije, i sama vremenska prognoza će postati preciznija, brže dostupna i odnosit će se na uže određena područja.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara