Karadžić se pred Haškim sudom ponovno odbio izjasniti o krivnji
SUDSKO vijeće Haškog suda unijelo je u zapisnik da se Radovan Karadžić, bivši vođa pobunjenih Srba u BiH, ne osjeća krivim za 11 točaka optužnice protiv njega.
Karadžić se danas ponovno pojavio pred Sudom za ratne zločine na na području bivše Jugoslavije u Haagu (ICTY) te se još jednom odbio izjasniti o krivnji pa je Sudsko vijeće automatski u zapisnik unijelo kako se on ne osjeća krivim.
Karadžić je osporio nadležnost suda, kao i prije te istaknuo kako nema uvjete za pripremu obrane, kao ni braniteljski tim.
"Ovaj sud nema prava da mi sudi", rekao je Karadžić. Predsjedavajući sudskog vijeća sudac Iain Bonomy odgovorio je kako Sud smatra da se Karadžić izjasnio kao da nije kriv po svih 11 točaka optužnice.
Karadžić ponovno spominjao Holbrookea
Negirajući nadležnost suda Karadžić se ponovno pozivao na usmeni sporazum iz 1996. godine s tadašnjim američkim izaslanikom Richardom Holbrookeom s kojim je postigao dogovor o imunitetu od međunarodnog suda ukoliko se potpuno povuče iz javnog i političkog života u BiH.
"Ja ovdje branim princip, a to je da ratovi ne mogu završiti niti se mirovni sporazumi ne mogu potpisivati na prevaran način", rekao je Karadžić. Sudac Bonomy ponovno ga je prekinuo rekavši mu kako će imati vremena da se pozabavi ovim pitanjem.
I dok bivši čelnik bosanskih Srba ustraje u nepriznavanju Haškog suda, protiv njega je pokrenut postupak zbog nepoštovanja toga suda. Suđenje po toj optužnici trebalo bi početi u petak. Karadžića se tereti za otkrivanje imena i ostalih osobnih podataka troje zaštićenih svjedoka.
Prošlog petka protiv Karadžića je podnesena treća izmijenjena optužnica, koju je podnijelo tužiteljstvo i koja je i dalje zadržala 11 točaka optužnice, no sad su joj pridodane i optužba za ubojstvo 140 zatočenika u logoru Sušici kod Vlasenice 1992. godine te dvije optužbe za genocid.
Haški sud Radovana Karadžića tereti za umiješanost u opsadu Sarajeva te masovni pokolj u Srebrenici koji je najteži zločin protiv čovječnosti nakon II. svjetskog rata u Europi.
Tijekom višegodišnje opsade Sarajeva umrlo je oko 12.000 civila, a Karadžića se tereti za zapovijedanje opsade bosanskohercegovačkog glavnog grada. Smatra ga se odgovornim i za deportacije i preseljenja civila po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, a sa ciljem etničkog čišćenja teritorija pod nadzorom srpskih snaga. Optužnica ga tereti i za uništavanja domova, kuća i poslovnih prostora te svetišta muslimana i Hrvata diljem BiH.
K.S.
Foto: ICTY
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati