USTAVNI sud jutros je objavio dvije odluke u kojima su odbačeni zahtjevi referendumskih inicijativa "Narod odlučuje" i Istina o Istanbulskoj" za raspisivanje referenduma. Ustavni sud je obje odluke utemeljio na proceduralnim načelima, ustvrdivši da su prigovori iz inicijativa na postupanje vlade i drugih državnih tijela neutemeljeni te da su se u prebrojavanju prikupljenih potpisa poštovale demokratske procedure.

S druge strane, Ustavni sud se nije bavio samim meritumom referendumskih pitanja - a to su izmjena izbornog sustava u RH te ukidanje manjinskih prava i ukidanje ratifikacije Istanbulske konvencije - što je u jedinom izdvojenom mišljenju kritizirao sudac Miroslav Šumanović.

Izdvojeno mišljenje ustavnog suca Šumanovića

“Prema imperativnoj normi iz članka 87. stavka 3. Ustava, Hrvatski sabor mora raspisati referendum, ili, prema članku 95. Ustavnog zakona kao normi ustavnog ranga, može uputiti zahtjev da Ustavni sud, između ostaloga, utvrdi je li ostvaren ustavni prag od 10 % potpisa birača za aktiviranje referenduma narodne inicijative. O utvrđenju Ustavnog suda ovisi sudbina referendumske inicijative. Treće opcije nema!” piše Šumanović u svojem izdvojenom mišljenju.

Odluka Ustavnog suda kojom se odbacuje tužba inicijative "Narod odlučuje" je prilično kratka - sveukupno 12 stranica, od kojih četiri otpada na Šumanovićevo izdvojeno mišljenje. Prvih sedam stranica je, pak, posvećeno objašnjavanju konteksta odluke, dok na samu odluku, tj. Ocjenu Ustavnog suda, otpada jedna stranica, osma po redu. Kada je, pak, riječ o odluci po tužbi inicijative "Istina o Istanbulskoj", ona se sastoji od 27 stranica teksta, no i u toj odluci devet stranica odlazi na Šumanovićevo izdvojeno mišljenje.

Odluke Ustavnog suda predstavljaju poraz za obje referendumske inicijative

Sudeći samo po prostoru koji je za argumentaciju odluke trebao Ustavnom sudu, tužba inicijative "Istina o Istanbulskoj" je u pravnom smislu bila bolje postavljena od "Narod odlučuje", čiju je tužbu Ustavni sud pokopao u jednoj stranici teksta.

O pravnim aspektima obje odluke Ustavnog suda u stručnoj i široj javnosti sigurno  će se još raspravljati, no već sada se naziru političke posljedice koje proizilaze iz ovih odluka Ustavnog suda.

Jasno je da odluke Ustavnog suda predstavljaju politički poraz obje inicijative. Treba i podsjetiti da su te inicijative od samoga početka bile u otvorenom sukobu, koji se doduše pokušavao prikriti, te da je i to što su jedna drugoj bile konkurencija zasigurno dio njihovog neuspjeha. Inicijativu "Istina o Istanbulskoj" vodila je Kristina Pavlović, klerikalna aktivistica i sestra predsjednika marginalne ultrakatoličke stranke Ladislava Ilčića, dok je iza inicijative "Narod odlučuje" stajala Željka Markić i njena udruga U ime obitelji. Poznato je da su Ilčić i Markić nekad bili u istoj stranci, prvoj verziji Hrasta kojoj je Markić čak bila i predsjednica, te da se ta stranka raspala u nasilnom raskolu tijekom kojega su se članovi sukobljenih frakcija čak i potukli oko kompjutera.

"Istina o Istanbulskoj" i "Narod odlučuje" su u sukobu od samog početka

U svakom slučaju, iako Ilčić i Markić u mnogočemu dijele rigidne svjetonazorske stavove, osobno nisu baš u dobrim odnosima, što je svojedobno potvrdio i Ilčić izjavivši da se “gospođa Markić voli svađati”. Isto tako, na portalu Narod.hr iza kojeg stoji Markićkina udruga, Ilčić je persona non grata, o njemu se skoro nikad ništa ne objavljuje, a medijsku blokadu na tom portalu je doživjela i inicijativa "Istina o Istanbulskoj".

No Željka Markić nije samo na tome stala, nego je nakon što je "Istina o Istanbulskoj" objavila da će skupljati potpise u dva tjedna svibnja, odlučila da će i "Narod odlučuje" u istom periodu skupljati potpise za svoj referendum. Uz to, narod odlučuje se oglasio i priopćenjem u kojemu tvrdi da prijedlog "Istine o Istanbulskoj" nema šanse na Ustavnom sudu, čime se konkurente s ekstremno desnog spektra dodatno sabotiralo. Bila je uočljiva i podjela u podršci stranaka - "Istinu o Istanbulskoj" najviše je promovirao i podržavao Hrast, dok su se za "Narod odlučuje" zauzeli Nezavisni za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića, koji je stari saveznik Željke Markić, te Most, čiji je ustavni stručnjak Robert Podolnjak radio na osmišljavanju referendumskih pitanja za "Narod odlučuje".

Zanimljivo je i da se "Narod odlučuje" predstavljao kao građanska inicijativa koja se sastoji od raznih udruga i platformi, no osim U ime obitelji, nije se isticala nijedna druga udruga kao sudionica te inicijative. Na početku je kao glavno lice "Narod odlučuje" promoviran dotad nepoznati Zvonimir Troskot, dok je Željka Markić isprva ostala u poziciji sive eminencije, da bi on kasnije posve nestao iz te inicijative i medija.

Obje inicijative ne podnose Andreja Plenkovića i njegovu politiku

Iako u sukobu, obje inicijative koje su danas poražene na Ustavnom sudu imaju mnogo toga zajedničkog.

Obje su inicijative na kraju skupljanja potpisa objavile da su skupile jedan broj potpisa, da bi par dana kasnije objavili drugačiji, veći broj prikupljenih potpisa. Ostalo je i misteriozno gdje su se knjige s potpisima nalazile dok ih inicijative nisu predale saboru, kao i tko su financijeri obiju inicijativa, što prati svaku referendumsku inicijativu Željke Markić. Obje inicijative nisu bili po volji vladajućeg HDZ i premijera Andreja Plenkovića, jer su očito usmjerene protiv njega, i obje su nezadovoljne time kako je Ministarstvo uprave predvođeno Lovrom Kuščevićem odradilo provjeru broja prikupljenih potpisa tijekom koje se pokazalo da nema dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma. Zajedničko im je i što nijedna od dviju inicijativa nije ovaj put dobila otvorenu i sveobuhvatnu podršku Katoličke crkve, kao u slučaju skupljanja potpisa za uglavljivanje heteroseksualne definicije braka u Ustav, a nije došla ni jasna podrška od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je na trenutke koketirala naročito s Markićkinom inicijativom, ali se nije doista javno založila u njihovu korist.

Nakon nestanka Zvonimira Troskota, Markićkina inicijativa je pokušala u prvi plan progurati stanovitog Krpinu

Inicijativa "Istina o Istanbulskoj" je bila ad hoc reakcija na prijepore koji su pratili ratifikaciju Istanbulske konvencije, što se vidjelo i po tome da je ona medijski nestala vrlo brzo nakon predavanja potpisa saboru. Nasuprot tome, Markićkina inicijativa "Narod odlučuje" se kroz održavanje press konferencija skoro svaki tjedan, kao i tribina u više gradova Hrvatske, trudila svoj željeni referendum održati u žiži javnosti, što im nije uspjelo. U jednom trenutku jednostavno više nikome nije bilo zanimljivo što će reći stanoviti Hrvoje Pende ili Tvrtko Krpina, koje se pokušalo pogurati u prvi medijski plan nakon nerazjašnjenog povlačenja Zvonimira Troskota. 

Obje inicijative su bile u direktnom napadu na premijera Andreja Plenkovića i na njegov, po njima ljevičarski, HDZ i obje su, po svemu sudeći, izgubile svoju bitku za raspisivanje referenduma protiv različitih aspekata Plenkovićeve politike, od ratifikacije IK do koalicije sa zastupnicima nacionalnih manjina.

Hoće li oni koji su potpisali za referendume ubuduće uskratiti glas HDZ-u?

Obje inicijative su danas nakon objave odluke Ustavnog suda najavile kako će poduzeti još neke pravne korake, no teško je povjerovati da će to imati konkretnog efekta osim pokušaja da se mrtve referendumske inicijative predstavi barem kao političke zombije - hodajuće mrtvace. U sukobu s moćnim HDZ-om su i Ilčić i Markić te njihovi saveznici u ovom slučaju poraženi.

To ipak ne znači da obje referendumske inicijative ne predstavljaju i politički kapital koji će stranke koje s desna jurišaju na Plenkovića moći upotrijebiti na sljedećim izborima. Ipak je obje inicijative potpisalo više stotina tisuća građana, a mnogi od njih će Plenkoviću, Kuščeviću i HDZ-u zamjerati što referendumi nisu raspisani te bi stoga mogli HDZ-u uskratiti glas. S druge strane, pitanje je hoće li to na parlamentarnim izborima za dvije godine ikome biti toliko relevantno, no ta se taktika može testirati uskoro na izborima za Europski parlament. 

Nema sumnje da današnje odluke Ustavnog suda predstavljaju poraz u ovoj bitki za Željku Markić i ostale križare s ekstremne desnice, ali i da to sigurno nije njihov kraj. Rat za pretvaranje Hrvatske u ono što se kolokvijalno naziva katoličkom džamahirijom još traje.