Foto: Hina; 123rf

FINANCIJSKA AGENCIJA jučer je reagirala na Indexov tekst "OVRŠNI BIZNIS Na blokadama građana FINA, odvjetnici i lupači pečata zaradili milijarde kuna", u kojem opisujemo troškove kojima su opterećeni dužnici u postupcima ovrhe. 

>OVRŠNI BIZNIS Na blokadama građana FINA, odvjetnici i lupači pečata zaradili milijarde kuna

Državna agencija na poslovima prisilne naplate ostvaruje prihode od oko 145 milijuna kuna, a kako to nisu tržišni poslovi, odnosno nemaju konkurenciju, mogu naplaćivati naknade kakve god žele (odnosno kakve im odobri vlasnik - država), pa tako printanje stranice papira, ovisno o kakvom dokumentu se radi, može koštati i 40 kuna, kao što je vidljivo iz njihovog cjenika.

No Fina smatra da je njihova uloga u prisilnim naplatama pozitivna, pa u demantiju koji su nam poslali navode da je prisilna naplata od 2011., od kada se oni time bave, postala transparentna, brza, učinkovita itd.

>FINA:"Postupci ovrhe kod nas su brzi i učinkoviti"

"Kako je postupak pred Finom brz i ekonomičan, ne zahtijeva sudjelovanje odvjetnika jer je jednostavan, nikako ne možemo govoriti o velikim troškovima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima iz razloga jer je od 2011. godine ovrha na novčanim sredstvima po računu uistinu zaživjela ali na jedan transparentan, brz, učinkovit i ekonomičan način te je zbog toga došlo do rasterećenja sustava od drugih postupaka a time i ukupnog pojeftinjenja troškova same provedbe ovrhe, a ne povećanja troškova kako se to zlonamjerno navodi u tekstu", navodi se u demantiju Financijske agencije.

Ovršni postupci putem FINA-e toliko su brzi i učinkoviti da čak i prevarantima omogućuju da vam skinu novac s računa, a ekonomični su jer kriminalcu treba samo nekoliko falsificiranih isplatnih lista, koje treba predati na njihovom šalteru.

> "Snalazite se ili krepajte": Ovako prevaranti uz pomoć Fine kradu novac tvrtkama

Već ranije smo pisali o nekim slučajevima u kojima su ljudima blokirani računi zbog nepostojećeg duga.

Poznat je slučaj poduzetnika Zvonimira Despota kojem je Fina 2014. godine blokirala račun nakon što je netko krivotvorio pečat i potpis te im predao papire sa zahtjevom da mu se isplati devet neisplaćenih plaća. Despot je sve na vrijeme primijetio i brzo reagirao, pa nije ostao bez više desetaka tisuća kuna.

Iz Fine su se tada pravdali da nije njihov posao da provjeravaju dokumentaciju, a oko 2200 kuna koje su mu naplatili kao troškove lažne ovrhe, nisu željeli vratiti dok sud ne utvrdi da su dokumenti zaista lažni.

"Ističemo kako je postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima strogo formalan postupak te je Fina provedbeno tijelo koje nema ovlasti utvrđivati prava i obveze stranaka kao niti položaj stranaka u postupku, već ista provodi ovrhu temeljem dostavljenih osnova za plaćanje u skladu sa zakonskim odredbama. Također, Fina nije ovlaštena utvrđivati vjerodostojnost isprava koje se podnose Fini radi provedbe ovrhe, obzirom da to nije u njenoj nadležnosti, a odgovornost za eventualno počinjenje kaznenog djela utvrđuje i sankcionira sud", pojasnili su tada 2014. svoju ulogu.

> Još jedan slučaj krivotvorenih dokumenata: Prevaranti i dalje uz pomoć Fine pljačkaju poduzetnike

U sličnoj situaciji skoro se našao i poduzetnik Saša Cvetojević. Prevarant je prepoznao "brzinu i učinkovitost" Financijske agencije i pripremio lažnu dokumentaciju kojom je planirao provesti ovrhu nad Cvetojevićevom firmom, također zbog neisplate nepostojeće plaće, no policija je - poučena prethodim slučajevima - to spriječila. Ulovili su ga prije nego što je došao do Fine.

U veljači ove godine pozornost javnosti dobio je slučaj Puljanina kojem je zbog ogromnog propusta, Fina blokirala račun i ovršila u iznosu od 650 tisuća kuna.

> Puljanin bijesan na FINA-u: Sjeli mu na račun i greškom ovršili 650 tisuća kuna

Kada je shvatio što se dogodilo zatražio je da isprave pogrešku, odnosno odblokiraju račun i vrate novac. Do greške je došlo zato što ima isto prezime kao osoba nad čijim je računom je trebala biti provedena ovrha , a s kojom on nema nikakve veze. Fina očito kod provođenja ovrhe nije provjerila OIB, a osoba kojoj je zapravo trebalo blokirati račun je preminula.

Osim što se može dogoditi da Vam prevaranti putem Fine skinu novac s računa, prema hrvatskim zakonima možete doći u situaciju da sami sebi morate blokirati račun.

Upravo to se dogodilo tisućama samozaposlenih osoba, koje su same sebi zakasnile isplatiti plaću.

Prema Zakonu o osiguranju potraživanja radnika koji je stupio na snagu 1. rujna prošle godine, radnici koji su sami sebi ujedno i poslodavci, prisiljeni su putem Financijske agencije sami sebi plijeniti novac s poslovnog računa tvrtke i ovrhom prebacivati na svoj tekući račun.

> Kako se uništavaju male tvrtke: Samozaposleni moraju sami sebi blokirati račune

Znači, imate firmu u kojoj sami radite, zakasnili ste s isplatom plaće, i dužni ste podnijeti zahtjev za prisilnu naplatu Financijskoj agenciji. Ako to ne učinite, Ministarstvo financija obavještava Inspektorat rada, koji izdaje rješenje kojim nalaže Fini da vam obustavi iznos minimalne plaće, od 3029,55 kuna (bruto I), dok sami sebi ne pošaljete ovrhu.

Ako tvrtki u međuvremenu sjedne novac na račun, Fina ga obustavom "skida" s računa, a poslodavac koji je ujedno i radnik, nakon toga putem ovrhe blokira vlastiti račun.
Nakon što si je radnik-poslodavac blokirao račun, mora kod Fine dobiti potvrdu (koja košta 50 kuna) da si je uspješno blokirao račun, te tu potvrdu šalje Inspektoratu rada.

Cijeli taj cirkus, u kojem sami sebi plijenite neisplaćenu minimalnu plaću, može vas koštati oko 600 kuna kroz razne naknade koje Fina naplaćuje.