Foto: Wikipedia/Vmenkov, CC BY-SA 3.0

U 15. stoljeću Kina je imala najveću pomorsku flotu na svijetu - 3500 brodova na svom vrhuncu, od kojih su neki bili i pet puta veći od tadašnjih europskih brodova.

Kina je bila na dobrom putu da otkrije Novi svijet i obiđe zemaljsku kuglu prije Europljana. No u 16. stoljeću čuvena "Flota blaga" bila je uništena, a vladajuća dinastija Ming ušla je u dvjestogodišnje razdoblje opadanja.

Kako piše Jim Edwards za Business Insider, jako malo ljudi shvaća koliko je gospodarski i tehnološki razvijena Kina bila u to doba. Najveći kineski brodovi bili su dugi i do 120 m (dok je Santa Maria Kristofora Kolumba bila duga niti 20 m), imali su nekoliko paluba, do 9 jarbola i do 1500 članova posade.

Kineski brodovi plovili do Afrike prije nego se Kolumbo rodio

Pod zapovjedništvom generala Zeng Hea, kineski su brodovi redovito plovili do Afrike i natrag desetljećima prije nego se Kolumbo uopće rodio. Na jedno putovanje isplovilo je čak 317 brodova.

Međutim, vlasti su do 1470-ih uništile Heove zapise kako se njegova ekspedicija u Afriku ne bi mogla ponoviti. Do 1525. svi su brodovi iz flote bili uništeni, bilo da su zapaljeni ili ostavljeni da trunu u lukama.

Kineska elita se bojala moći trgovaca

Postoji više teorija zašto se ovo dogodilo. Prema nekim povjesničarima, car Jongle bio je zauzet kopnenim ratom s Mongolima. Prema drugima, ogromni troškovi "flote s blagom" bili su veći od blaga koje je zaista dopremala iz drugih dijelova svijeta.

Ali Angus Deaton, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju sa Sveučilišta Princeton, ima drukčije objašnjenje: kineska elita je uništila svoju flotu jer se bojala promjena koje donosi slobodna trgovina.

Naime, carevi birokrati postali su nervozni zbog rasta bogatstva i moći trgovačke klase. "Kineski carevi, zabrinuti zbog prijetnje trgovaca njihovoj moći, zabranili su prekooceanska putovanja 1430-ih, tako da su istraživanja admirala Hea bila kraj, a ne početak", tvrdi Deaton.

Rezultat je, kako se kaže, povijest: Europljani su prvi otkrili Novi svijet, prisvojili goleme kolonije i pokrenuli industrijsku revoluciju i globalizaciju temeljenu na slobodnoj trgovini. Kina, zatvorena u sebe, stoljećima je zaostajala za Zapadom - sve do početka ovog stoljeća.

Kineski predsjednik danas na braniku slobodne trgovine

Više je nego ironično da danas, pola tisućljeća nakon Zheng Heovih ekspedicija, nominalno komunistička Kina apelira na Ameriku, koja pod predsjednikom Donaldom Trumpom sve više preispituje slobodnu trgovinu i globalizaciju, da ne odustane od tih načela. Kineski predsjednik Ksi Jinping u svom je govoru na Ekonomskom forumu u Davosu slikovito predočio problem koji takva politika donosi:

"Ako se netko boji mora, prije ili kasnije utopit će se u njemu. Stoga je Kina poduzela hrabri korak naprijed i prihvatila tržište. Imali smo svoj udio davljenja u vodi i naišli smo na olujne valove. Ali naučili smo plivati u tom procesu. Bio je to ispravan strateški izbor...sviđalo nam se to ili ne, globalno tržište je veliki ocean iz kojeg ne možete pobjeći."

Sam Deaton napominje kako je ekonomska nejednakost velikim dijelom zaslužna za populizam koji je doveo do Brexita i do predsjednika Trumpa. "Imate veliki broj ljudi u bankama, farmaceutskim tvrtkama, vojsci itd. u SAD-u koji se izvanredno bogate tako da u biti kradu, i to nervira ljude", primjećuje Deaton.

No pitanje je leži li rješenje zaista u zatvaranju Amerike u sebe, kao što je to Kina napravila prije 500 godina - s katastrofalnim posljedicama.