AMERIČKI vojni, ali i civilni stratezi sve su zabrinutiji zbog brzine kojom Kina razvija svoju ratnu mornaricu i brodogradnju općenito. Prema novom izvješću vašingtonskog think tanka Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Sjedinjene Američke Države ozbiljno zaostaju za Kinom u pomorskoj industriji, i to ne samo u broju brodova već i u kapacitetima za njihovu izgradnju, održavanje i zamjenu u slučaju rata.

Dramatična razlika u proizvodnim kapacitetima

Izvješće CSIS-a navodi da Kina danas ima udio od čak 50 posto u globalnoj komercijalnoj brodogradnji, dok SAD sudjeluje s tek 0.1 posto. Samo jedna državna kineska brodograđevna kompanija lani je proizvela oko 250 brodova, što je više nego što je cijela američka industrija izgradila od kraja Drugog svjetskog rata.

Posebno zabrinjava činjenica da se mnogi kineski civilni brodogradilišni kapaciteti lako mogu prenamijeniti za proizvodnju ratnih brodova. Ta "dvostruka" upotreba, kako navode analitičari, mogla bi u slučaju rata omogućiti Kini da masovno proizvodi ratne brodove, dok američka mornarica, zbog birokracije i dugih rokova, gradi nove razarače i nosače zrakoplova godinama.

Kineska flota brojnija i mlađa od američke

Prema podacima CSIS-a, kineska ratna mornarica danas ima oko 400 brodova, dok američka broji 295. I ne samo da ih ima više, već su kineski brodovi prosječno znatno noviji - čak 70 posto ih je porinuto nakon 2010., dok kod američke mornarice taj udio iznosi tek 25 posto.

Među kineskim plovilima nalaze se i novi modeli poput stealth razarača klase Type 055 Renhai te nosača zrakoplova Fujian s elektromagnetskim katapultima. Prošlog mjeseca Kina je uznemirila Australiju slanjem male flote koja je gotovo po vatrenoj moći odgovarala cijeloj australskoj mornarici.

Kineske snage u međuvremenu testiraju i amfibijske platforme, plutajuće pontonske mostove za brzo prebacivanje tenkova i vojnika na obale Tajvana, što dodatno pojačava strahove od moguće invazije.

Strukturni problemi američke industrije

Za razliku od Kine, američki brodograditelji suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage, kašnjenjima i nerealnim projekcijama troškova. Prema izjavi jedne dužnosnice Kongresnom odboru, američka brodogradnja je u "stalnom stanju kriznog menadžmenta".

Izgradnja nosača zrakoplova traje čak 11 godina, a podmornica ili razarača devet. U slučaju duljeg sukoba, SAD bi mogao ostati bez mogućnosti zamjene izgubljenih plovila, dok bi Kina nastavila s proizvodnjom zahvaljujući svojim golemim industrijskim kapacitetima.

Stephen Biddle, profesor s njujorškog Sveučilišta Columbia, uspoređuje situaciju s Drugim svjetskim ratom, ali u obrnutim ulogama. Tada je američka industrijska nadmoć nadoknadila početne gubitke u borbi protiv tehnički naprednije Japanske mornarice. Danas bi se, smatra on, sličan scenarij mogao odvijati u korist Kine.

"Koga briga što imamo 250 najboljih brodova kad ih Kina može izbaciti na tisuće?"

Unatoč kvantitativnoj prednosti Kine, američka mornarica i dalje ima niz prednosti: veća i bolje opremljena plovila, superiorne senzore i nuklearne podmornice, ali i posade s višestruko više borbenog iskustva. Kineski časnici, podsjeća se, nisu sudjelovali u većim pomorskim operacijama još od sukoba s Vijetnamom 1979.

No analitičari upozoravaju da bi ta prednost mogla biti nedovoljna u slučaju ozbiljnog pomorskog sukoba. "Tko mari ako imamo 250 najboljih brodova na svijetu kad ih Kina može izbaciti na tisuće?" pita se geopolitički analitičar Jacob Shapiro.

Trumpova strategija obnove pomorske moći

Američki predsjednik Donald Trump najavio je opsežno oživljavanje američke brodograđevne industrije. Najavio je i otvaranje posebnog ureda za brodogradnju pri Bijeloj kući, kao dio svog plana obnove strateških industrija.

Uz to, nova administracija uvela je visoke carine na kineske brodove i robu – u nekim slučajevima i do 104 posto – što je izazvalo uznemirenost među gospodarstvenicima i padove na svjetskim burzama.

Tajvan u središtu potencijalnog sukoba

Središnje pitanje pomorske sigurnosti i dalje je Tajvan. Neki američki dužnosnici tvrde da je kineski predsjednik Xi Jinping naložio vojsci da bude spremna za invaziju do 2027. godine, no postoje različita mišljenja o tome koliko je ta prijetnja realna i koliko su kineske snage doista spremne.

CSIS u svom izvješću poziva američku administraciju da pripremi odgovor: razbijanje kineskog "dvostrukog ekosustava" civilne i vojne brodogradnje, prekid financijskih veza s kineskim državnim brodogradilištima te ulaganje u vlastite i savezničke kapacitete izvan Kine.

Iako SAD još uvijek ima vojnu nadmoć u kvaliteti, iskustvu i vatrenoj moći, kineska industrijska snaga sve je veća prijetnja. Vrijeme koje SAD ima za odgovor sve je kraće.