Kina porasla iznad svih očekivanja. Honda seli dio proizvodnje u Ameriku
DONOSIMO najnovije informacije o trgovinskom ratu SAD-a i Kine.
Ključne informacije:
- Kineska ekonomija u prvom kvartalu porasla iznad očekivanja
- Prvi udar Trumpovih carina na kinesku ekonomiju se tek očekuje
- Kina: Trumpovo trgovinsko nasilje ozbiljno narušava globalni poredak
- Bijela kuća: Kini treba dogovor, a ne nama. Mi imamo ono što Kina želi - američkog potrošača
- Xi Jinping u diplomatskoj ofenzivi diljem Azije: "Rušimo zidove kako bismo gradili savezništva"
- Honda seli dio proizvodnje u Ameriku
Kineski predsjednik Xi Jinping danas boravi u Maleziji, a zatim putuje u Kambodžu, u sklopu turneje po jugoistočnoj Aziji kojom promiče gospodarsku suradnju.
Jučer je završio posjet Vijetnamu, gdje je potpisao niz bilateralnih sporazuma i poručio svom domaćinu, predsjedniku To Lamu, da se zajedno trebaju "suprotstaviti jednostranom maltretiranju".
Zemlje jugoistočne Azije trenutačno su među onima koje trpe najviše američke carine – 46 posto na uvoz iz Vijetnama i čak 49 posto iz Kambodže, i to prije nego što je prošlog tjedna uvedena 90-dnevna pauza.
Dok vlade diljem svijeta pokušavaju dogovoriti trgovinske uvjete s administracijom predsjednika Donalda Trumpa, Kina poziva na zajedništvo protiv američkih mjera i odgovara vlastitom carinom od 125 posto na američki uvoz.
Xijeva "ofenziva šarma" nije promaknula Washingtonu. Trump je u utorak rekao novinarima da su razgovori između Kine i Vijetnama "njihov pokušaj da zajedno zeznu Sjedinjene Američke Države".
Azijska tržišta dionica bilježe pad danas zbog sve većih zabrinutosti oko trgovinskog rata između SAD-a i Kine, što negativno utječe na raspoloženje ulagača.
Trenutačno stanje indeksa:
- Nikkei 225 (Japan): -1.3%
- Hang Seng (Hong Kong): -2.3%
- Shanghai Composite (Kina): -0.6%
Japanski automobilski div Honda objavio je da će premjestiti proizvodnju svog hibridnog modela Civic s pet vrata, namijenjenog američkom tržištu, iz Japana u Sjedinjene Države.
Prema riječima glasnogovornika tvrtke, proizvodnja tog modela u tvornici Yorii, nedaleko Tokija, vjerojatno će završiti u lipnju ili srpnju.
Odluka dolazi u kontekstu carine od 25 posto koju je administracija Donalda Trumpa uvela na vozila proizvedena izvan SAD-a i namijenjena američkom tržištu, što je namet koji je snažno pogodio Hondu, ali i druge proizvođače automobila izvan SAD-a.
Uz podatke o ukupnom gospodarskom rastu, kineski Državni zavod za statistiku danas je objavio i druge pokazatelje koji dodatno otkrivaju stanje ekonomije.
Maloprodaja, ključni pokazatelj potrošnje građana, porasla je za 5.9 posto u ožujku u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Za usporedbu, u siječnju i veljači zabilježen je rast od 4 posto, što znači da je ovo značajan skok. Porast su pogurale veće prodaje kućanske elektronike i namještaja, potaknute vladinim programom koji građanima omogućuje da zamijene stare uređaje za nove uz subvencionirane cijene.
Industrijska proizvodnja također je u ožujku porasla za 7.7 posto, više nego što su analitičari očekivali.
No usprkos tim pozitivnim brojkama, kriza na tržištu nekretnina i dalje povlači gospodarstvo prema dolje. Ulaganja u nekretnine pala su za gotovo 10 posto u prva tri mjeseca 2025. u odnosu na isto razdoblje lani. Cijene novih stanova ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec, što ukazuje na i dalje preveliku ponudu praznih nekretnina i slab interes kupaca.
Dužnosnici ističu da Peking još ima dovoljno prostora i alata za nove mjere potpore gospodarstvu, a poticanje domaće potražnje i potrošnje bit će ključna strategija za ublažavanje posljedica američkih carina koje uvodi administracija Donalda Trumpa.
Nakon posjeta Vijetnamu, kineski predsjednik Xi Jinping stigao je u Kuala Lumpur, gdje je dočekan uz sve državničke počasti, usprkos iznimno vrućem danu. U Istanu Negaru, nacionalnu palaču Malezije, već pristižu dužnosnici i diplomati, gdje će Xi sudjelovati na svečanoj državnoj večeri, a zatim održati razgovore s premijerom Anwarom Ibrahimom.
Posjet je dio šire diplomatske ofenzive kojom Peking želi demonstrirati snažne veze s jugoistočnom Azijom i uvjeriti partnere da kineska ulaganja, osobito u infrastrukturu i proizvodnju, neće stati.
Kako navodi BBC u analizi posjeta, poruka kineskog čelnika jasna je: "Ne zaboravite tko vam je najveći ulagač". Xi podsjeća da Sjedinjene Američke Države, a ne Kina, uvode carine na robu, što signal ne samo susjedima, već i Donaldu Trumpu, da Kina ima i druge trgovinske partnere.
Američki mediji javljaju da Bijela kuća planira iskoristiti predstojeće pregovore s manjim državama kako bi ih pritisnula da ograniče suradnju s Kinom. No malezijski ministar trgovine izjavio je jučer za BBC da njegova zemlja ne može i neće birati između SAD-a i Kine kada je riječ o gospodarskim odnosima.
Ryosei Akazawa, japanski ministar zadužen za pregovore sa SAD-om o carinama, putuje u Washington kako bi pokušao uvjeriti administraciju Donalda Trumpa da smanji carinske namete prema Japanu.
Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba prošlog su tjedna postigli dogovor o pokretanju pregovora, iako je Ishiba naglasio da Japan neće pristati na velike ustupke niti žuriti s dogovorom. Glavni tajnik vlade Yoshimasa Hayashi izjavio je jutros da će "Japan pozvati američku stranu da preispita svoje carinske mjere, koristeći cjelokupni institucionalni aparat kako bismo što prije postigli konkretne rezultate".
Kina je danas predstavila nove ideje kojima je cilj povećati domaću potražnju. Ministarstvo trgovine jutros je objavilo 48 novih mjera kojima želi "proširiti ponudu usluga, osmisliti raznolike scenarije potrošnje, poboljšati kvalitetu usluga i korisničko iskustvo".
Cilj je, navodi se u priopćenju, "osloboditi razvojni potencijal potrošnje u sektoru usluga i pružiti snažnu podršku visoko kvalitetnom gospodarskom razvoju".
Riječ je o najnovijoj u nizu poticajnih mjera koje su vlasti predstavile u proteklim mjesecima, uključujući subvencije za kupnju novih kućanskih aparata i prilagodbu minimalne plaće, a sve s ciljem jačanja gospodarstva u sve izazovnijim uvjetima.
Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi blago pali, izgubivši dio dobitaka od prethodnog dana, a trgovalo se oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati zbog neizvjesnosti oko carina.
>> Opširnije
Kina sve snažnije ističe svoju predanost međunarodnom jedinstvu u kontekstu trgovinskog rata s administracijom Donalda Trumpa i sve viših carina.
"U suočavanju s vanjskim neizvjesnostima, Kina će se držati načela pružene ruke, a ne stisnute šake. Rušenja zidova, a ne izgradnje barijera. Povezivanja, a ne razdvajanja", poručio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Lin Jian na redovnoj konferenciji za medije.
Izvoz kineskih proizvoda u SAD pogođen je carinama od 145 posto, dok američka roba u Kini trenutačno nosi carinsku stopu od 125 posto.
Kineski predsjednik Xi Jinping trenutno je u tzv. diplomatskoj ofenzivi u jugoistočnoj Aziji, gdje posjećuje Vijetnam, Maleziju i Kambodžu u nastojanju da učvrsti veze s ključnim trgovinskim partnerima.
Li Chenggang, bivši stalni predstavnik Kine pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), imenovan je novim glavnim kineskim pregovaračem za međunarodnu trgovinu. Zamijenit će dosadašnjeg zamjenika ministra trgovine Wanga Shouwena, koji je tu funkciju obnašao od 2022. godine.
Ova promjena dio je šire rekonstrukcije kineskog državnog vrha. Suočena s eskalacijom carinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kina je u više navrata naglašavala svoju predanost multilateralnoj trgovini i globalnim pravilima razmjene.
"Lopta je na kineskoj strani – Kina mora sklopiti dogovor s nama, mi ne moramo s njima", poručio je Donald Trump u izjavi koju je novinarima pročitala glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
"Kina želi ono što mi imamo... američkog potrošača", stajalo je dalje u izjavi. Leavitt je dodala kako je predsjednik "više puta jasno dao do znanja da je otvoren za dogovor s Kinom, ali da upravo Kina treba napraviti prvi korak prema Sjedinjenim Američkim Državama".
S druge strane, kineski predsjednik Xi Jinping i njegovi dužnosnici pozivaju trgovinske partnere da se ujedine protiv američkih carina, uz poruku da će "Kina u toj borbi ići do kraja". Ipak, Kina istovremeno ističe da je "vrata za pregovore" i dalje spremna držati otvorenima.
Kineski dužnosnici sve jasnije iznose svoj stav o stanju globalnog gospodarstva u trenucima dok se Peking priprema za puni učinak američkih carina. Gospodarski rast u prva tri mjeseca godine nadmašio je očekivanja, potaknut snažnijom maloprodajom i industrijskom proizvodnjom.
Zamjenik ravnatelja kineskog Državnog zavoda za statistiku, komentirajući upravo objavljene podatke o BDP-u, izjavio je da kineska vlada oštro osuđuje "američke carinske barijere i trgovinsko nasilje". Sheng Laiyun ustvrdio je da takve mjere krše međunarodne zakone i načela Svjetske trgovinske organizacije (WTO) te da imaju ozbiljan učinak na globalni ekonomski poredak.
Dodao je da objavljeni podaci pokazuju otpornost kineskog gospodarstva u kriznim uvjetima, ali da će "visoke carine koje nameću Sjedinjene Države donijeti određeni pritisak na vanjsku trgovinu i šire gospodarstvo Kine".
Unatoč tome, poručuje da carine neće dugoročno zaustaviti kineski rast te da će Kina odgovoriti proaktivno: "Peking ima bogat arsenal mjera za poticanje rasta i spreman je poduzeti konkretne korake kako bi podržao gospodarstvo", rekao je Sheng.
Poštanska služba Hong Konga objavila je da prestaje sa slanjem pošiljki u Sjedinjene Američke Države kao odgovor na nadolazeće povećanje carina na robu iz tog teritorija.
Odluka dolazi u trenutku kada uskoro prestaje vrijediti izuzeće poznato kao "de minimis", koje je omogućavalo da pošiljke iz Kine u vrijednosti do 800 dolara (oko 750 eura) uđu na američko tržište bez carinskih davanja. Izuzetak će biti ukinut 2. svibnja.
Hongkong Post poručuje da "definitivno neće ubirati nikakve takozvane carine u ime SAD-a", nazivajući te namete "nerazumnima i nasilničkima". Pošiljke koje se šalju morem više se neće zaprimati, a zračni promet bit će obustavljen od 27. travnja. Pošiljatelji su upozoreni na "nečuveno visoke i nerazumne troškove".
Hong Kong je 1997. postao posebna upravna regija Kine, a upravlja se prema načelu "jedna zemlja, dva sustava", prema kojemu Peking toj regiji jamči visoku razinu autonomije.
Najnoviji podaci o rastu kineskog gospodarstva nadmašili su očekivanja. Većina ekonomista predviđala je rast od oko 5.1 posto za razdoblje od siječnja do ožujka ove godine. No Peking je objavio da je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao za 5.4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ti podaci odnose se na razdoblje prije nego što su američke carine skočile s 10 na 145 posto, pa analitičari procjenjuju da dio rasta može biti rezultat ubrzane aktivnosti u tvornicama, koje su požurile proizvesti i izvesti robu prije nego što strože mjere stupe na snagu, što je fenomen poznat kao "front loading".
Peking cilja na godišnji gospodarski rast "oko 5 posto", no analitičari upozoravaju da je to ambiciozan cilj, s obzirom na dugotrajnu krizu u sektoru nekretnina, slabu domaću potražnju i sveobuhvatne američke carine na kinesku robu koje dodatno opterećuju gospodarstvo.
Za kineske tvrtke, porez na izvoz mnogih proizvoda u Sjedinjene Američke Države trenutačno iznosi čak 145 posto. Tvrtke se pritom suočavaju s teškim odlukama - trebaju li povećati cijene za kupce, preuzeti dio troška carina na sebe ili kombinirati oba pristupa.
Sve te opcije mogu značiti nižu dobit, što smanjuje ukupni doprinos poduzeća kineskom gospodarstvu. Budući da Kina uvelike ovisi o izvozu, to bi moglo negativno utjecati na gospodarski rast.
Carine također narušavaju povjerenje investitora. Posljednjih tjedana objave o novim carinama potresle su financijska tržišta diljem svijeta, uključujući i ona u Kini. Ipak, analitičari napominju da se puni učinak još ne vidi u današnjem izvješću o BDP-u, koje pokriva prvo tromjesečje ove godine.
Louise Loo iz konzultantske tvrtke Oxford Economics smatra da će se "udar na rast vidjeti tek u podacima za svibanj ili lipanj". "To je trenutak kada pošiljke u tranzitu budu u potpunosti pogođene carinama, što će se odraziti na smanjenje poslovnih ulaganja i proizvodnje", dodaje.
Stephen Innes iz tvrtke SPI Asset Management procjenjuje da s novim carinama "kineski gospodarski put odavde izgleda neumoljivo loše". "Prognoze za sljedećih nekoliko tromjesečja padaju ispod 4 posto, što je strmoglavi pad u odnosu na službeni cilj Pekinga od 5 posto rasta", kaže Innes.
Kinesko gospodarstvo poraslo je za 5.4 posto na godišnjoj razini u prva tri mjeseca 2025., pokazuju upravo objavljeni podaci kineske vlade. Rezultat je bolji od očekivanja većine analitičara, no sve izraženiji trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama donosi lošije prognoze za ostatak godine.
Ovakav rast vjerojatno će povećati pritisak na Peking da uvede nove poticajne mjere kako bi ublažio rastuće troškove i potaknuo domaće gospodarstvo.
Donosimo pregled ključnih činjenica o carinama koje potresaju globalnu ekonomiju:
- Američki predsjednik Donald Trump 2. travnja najavio je niz takozvanih "recipročnih" carina, uključujući osnovnu stopu od 10 posto na sav uvoz te dodatne poreze za određene zemlje.
- Carine od 10 posto stupile su na snagu 5. travnja, no Trump je već 9. travnja, svega nekoliko sati nakon što su uvedene više stope, objavio 90-dnevnu odgodu tih viših carinskih stopa svima osim Kini. Odluka je donesena dok su čelnici diljem svijeta žurno pokušavali ispregovarati smanjenje carina koje prijete njihovim izvoznicima na američko tržište.
- Kina, koja je najavila da će se boriti protiv Trumpove protekcionističke politike, suočila se s još višim nametima nakon što je uvela protumjere. Trenutno su SAD i Kina u trgovinskom ratu. Američka roba pogođena je carinama od 125 posto, dok kineska roba podliježe carinama od 145 posto.
- Neki proizvodi – poput čelika, aluminija, vozila i autodijelova, podliježu dodatnim sektorima specifičnim carinama od 25 posto. Pojedini sektori, poput farmaceutike i proizvodnje poluvodiča, prethodno su bili izuzeti, ali Trumpova administracija najavljuje mogućnost uvođenja carina i za te industrije.