Kineska firma dobila nove poslove u BiH. Vlasti RS zadužuju se za 500 milijuna eura
KINESKA tvrtka China Overseas Engineering Group (COVEC) sklopila je nove ugovore o cestogradnji na teritoriju Bosne i Hercegovine vrijedne više od 500 milijuna eura koji će biti realizirani kroz kreditne aranžmane s kineskim bankama, s kojima u dužnički odnos ulaze vlasti Republike Srpske.
Potvrdio je to danas direktor tvrtke Autoputevi RS Radovan Višković koji je s predstavnikom COVEC-a u Banjoj Luci tijekom dana potpisao ugovor o gradnji dionice autoceste između Brčkog i Bijeljine u dužini od oko 17 kilometara.
Samo izgradnja te dionice na autocesti kojom vlasti u RS žele povezati Banju Luku sa Srbijom, odnosno Beogradom, stajat će oko 163 milijuna eura, a prije sedam dana potpisan je ugovor o gradnji dionice između Vukosavlja kod Orašja i Brčkog u vrijednosti nešto manjoj od 390 milijuna eura.
Direktor u COVEC-u: Danas je važan dan
"Velika je naša zahvalnost vladi Kine za sve projekte koje rade u RS", kazao je nakon potpisivanja sporazuma Višković.
Li Gang, direktor u COVEC-u, potvrdio je kako će se vlasti RS zadužiti kod kineskih banaka i najavio da će Kina kroz ovakve projekte i ubuduće nastojati održati prisutnost u BiH.
"Danas je važan dan, kada Autoputevi RS i kineske banke potpisuju ugovor o kreditu što znači da projekt uskoro ulazi u fazu implementacije. U budućnosti ćemo i dalje pokazati odgovornost i graditi te doprinijeti blagostanju i ekonomskom razvoju naroda RS", naveo je Gang.
Kinezi njeguju vrlo bliske odnose s vlastima u Banjoj Luci
Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA), Kinezi su u tu zemlju uložili više od tri milijarde dolara. U toj je strukturi oko 2,5 milijardi dolara u kreditnim aranžmanima koje izravno podupire kineska vlada preko banaka koje su s njom povezane.
Pritom je znatno veća razina investicija na području RS nego u Federaciji BiH, a s vlastima u Banjoj Luci Kinezi njeguju vrlo bliske odnose. Kineske kredite analitičari smatraju spornim jer se nerijetko zaključuju s klauzulama nedostupnim javnosti, a u slučaju nemogućnosti isplate čak i državna infrastruktura postaje vlasništvo kineskih vjerovnika.