TRGOVINSKI rat između Kine i SAD-a ponovno se rasplamsao nakon višemjesečnog zatišja, a ovoga puta u središtu sukoba su rijetki kemijski elementi. Kina, koja drži monopol nad tim mineralima ključnim za proizvodnju električnih automobila, elektronike i vojnog oružja, posljednjih je mjeseci pooštrila kontrolu nad njihovim izvozom. Najnovijim mjerama od kineskih se tvrtki zahtijeva da dobiju vladino odobrenje prije slanja minerala u inozemstvo, što je zadalo velik udarac SAD-u, čija industrija uvelike ovisi o uvozu ovih dragocjenih metala. Analitičari smatraju da Kina koristi svoju dominaciju kao ključni adut u trgovinskim pregovorima s Washingtonom, piše BBC.

Što su rijetki kemijski elementi?

Rijetki elementi su skupina od 17 kemijski sličnih elemenata koji su neophodni za proizvodnju mnogih visokotehnoloških proizvoda. Iako je većina njih obilna u prirodi, nazivaju se "rijetkima" jer ih je teško pronaći u čistom obliku, a njihovo je vađenje iznimno opasno. Imena poput neodimija, itrija i europija možda vam ne zvuče poznato, ali proizvodi u kojima se koriste itekako jesu. Neodimij se, primjerice, koristi za izradu snažnih magneta u zvučnicima, računalnim tvrdim diskovima, motorima električnih vozila i mlaznim motorima, čineći ih manjima i učinkovitijima. Itrij i europij ključni su za prikaz boja na televizijskim i računalnim zaslonima. "Sve što možete uključiti ili isključiti vjerojatno radi na rijetkim elementima", objašnjava Thomas Kruemmer, direktor tvrtke Ginger International Trade and Investment. Uz to, ti rijetki elementi presudni su i za medicinsku tehnologiju, poput laserske kirurgije i magnetske rezonancije, kao i za ključne obrambene sustave.

Kineska dominacija

Kina ima gotovo potpuni monopol nad vađenjem rijetkih elemenata te nad njihovom rafinacijom, procesom odvajanja od drugih minerala. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), Kina čini oko 61% svjetske proizvodnje rijetkih elemenata i čak 92% njihove obrade. To znači da Peking trenutno dominira cijelim opskrbnim lancem i ima moć odlučivati koje će tvrtke dobiti pristup zalihama. I vađenje i obrada ovih minerala skupi su i izrazito zagađujući procesi.

Budući da svi resursi rijetkih elemenata sadrže i radioaktivne elemente, mnoge druge zemlje, uključujući članice EU, nerado ih proizvode. "Radioaktivni otpad iz proizvodnje apsolutno zahtijeva sigurno, usklađeno, trajno odlaganje. Trenutno su sva odlagališta u EU privremena", ističe Kruemmer. Kineska dominacija nije se dogodila preko noći, već je rezultat desetljeća strateških vladinih politika. Još 1992. godine, kineski vođa Deng Xiaoping slavno je izjavio: "Bliski istok ima naftu, a Kina ima rijetke elemente". Gavin Harper, istraživač s britanskog Sveučilišta u Birminghamu, pojašnjava: "Počevši od kasnog 20. stoljeća, Kina je prioritet dala razvoju svojih kapaciteta za rudarstvo i preradu rijetkih elemenata, često uz niže ekološke standarde i troškove rada u usporedbi s drugim nacijama. To im je omogućilo da podbiju globalne konkurente i izgrade gotovo monopol u cijelom lancu vrijednosti."

Kako Kina ograničava izvoz?

Kao odgovor na carine koje je Washington uveo u travnju, Kina je počela ograničavati izvoz sedam minerala rijetkih elemenata, od kojih je većina poznata kao "teške" rijetke elemente, ključne za obrambeni sektor. One su rjeđe i teže za obradu, što ih čini vrjednijima. Od tada sve tvrtke moraju dobiti posebne izvozne dozvole. U listopadu je Kina dodatno proširila kontrolu, pa strane tvrtke sada moraju imati odobrenje kineske vlade čak i za izvoz malih količina te moraju detaljno objasniti njihovu namjenu. Prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), to SAD čini posebno ranjivim jer izvan Kine ne postoji kapacitet za obradu teških rijetkih elemenata.

Posljedice za SAD

Izvješće Američkog geološkog zavoda navodi da se između 2020. i 2023. godine SAD oslanjao na Kinu za 70% svog uvoza spojeva i metala rijetkih elemenata. Stoga pekinška ograničenja mogu teško pogoditi američko gospodarstvo. Američki ministar financija Scott Bessent opisao je kineske poteze kao "ekonomsku prisilu" i "preuzimanje moći u globalnom lancu opskrbe". Teški rijetki elementi koriste se u brojnim vojnim sustavima, poput projektila, radara i trajnih magneta. Izvješće CSIS-a navodi da obrambene tehnologije, uključujući borbene zrakoplove F-35, projektile Tomahawk i bespilotne letjelice Predator, ovise o tim mineralima. "Utjecaj na američku obrambenu industriju bit će značajan", rekao je Kroemmer. Osim obrane, pogođena je i američka proizvodnja. "Proizvođači, posebno u obrambenoj i visokotehnološkoj industriji, suočavaju se s potencijalnim nestašicama i kašnjenjima u proizvodnji", rekao je dr. Harper, dodajući da se očekuje nagli rast cijena, što bi moglo usporiti proizvodnju.

Može li SAD "proizvoditi" vlastite rijetke elemente?

SAD ima jedan operativni rudnik rijetkih elemenata, ali nema kapacitet za odvajanje teških rijetkih elemenata i mora slati svoju rudu u Kinu na obradu. Do 1980-ih, SAD je bio najveći proizvođač, no američke tvrtke napustile su tržište kada je Kina preuzela dominaciju nižim cijenama. Vjeruje se da je američki predsjednik Donald Trump upravo zbog smanjenja ovisnosti o Kini pokazivao interes za sporazume o mineralima s Ukrajinom i Grenlandom, koji ima osme najveće rezerve na svijetu.

Međutim, kako zaključuje dr. Harper, SAD se suočava s dvostrukim izazovom: "S jedne strane otuđio je Kinu koja osigurava monopolnu opskrbu rijetkim elementima, a s druge strane antagonizira mnoge nacije koje su prethodno bile prijateljski suradnici kroz carine i druge neprijateljske akcije".