TIM KINESKIH znanstvenika i liječnika objavio je da je prvi put uspio izliječiti pacijenta od dijabetesa pomoću terapije matičnim stanicama. Ovaj proboj, ako se potvrdi, predstavljat će značajan napredak u liječenju dijabetesa i otvoriti nove mogućnosti za milijune ljudi koji od njega pate.

Već tri godine bez injekcija inzulina i lijekova

Pacijent, 59-godišnji muškarac koji je 25 godina bolovao od dijabetesa tipa 2, suočio se 2021. s ozbiljnim komplikacijama bolesti. Iako mu je 2017. transplantiran bubreg, izgubio je većinu funkcije otočića gušterače, ključnih za regulaciju razine glukoze u krvi, i bio je ovisan o višestrukim dnevnim injekcijama inzulina.

U srpnju 2021. podvrgnut je transplantaciji programiranih matičnih stanica. Samo 11 tjedana kasnije više nije trebao doze inzulina, a u godini dana postupno je prestao koristiti oralne lijekove za kontrolu šećera u krvi. Kontrolni pregledi pokazali su da je pacijentova funkcija otočića gušterače učinkovito obnovljena, a on je sada bez injekcija inzulina već 33 mjeseca.

Proboj u regenerativnoj medicini

Tim pod vodstvom Yina Haoa, vodećeg istraživača u bolnici Shanghai Changzheng, programirao je pacijentove periferne krvne mononuklearne stanice. One su pretvorene u "sjemenske stanice", kojima je rekonstruirano tkivo otočića gušterače u laboratoriju.

Što su matične stanice?

Pluripotentne matične stanice su osnovne, nediferencirane stanice koje imaju sposobnost razviti se u različite tipove specijaliziranih stanica u tijelu. Postoje dvije glavne vrste takvih stanica - embrionalne i odrasle. Embrionalne matične stanice potječu iz ranog stadija embrija i imaju potencijal da se diferenciraju u bilo koju vrstu stanica u tijelu.

Odrasle matične stanice nalaze se u raznim tkivima u tijelu i obično su specijalizirane za obnavljanje i popravak onih tkiva u kojima se nalaze. One imaju ograničeniji potencijal diferencijacije u usporedbi s embrionalnim matičnim stanicama.

Kako se matičnim stanicama mogu liječiti bolesti?

Regenerativna medicina koristi sposobnost matičnih stanica da se razviju u specifične tipove stanica potrebne za popravak oštećenih ili bolesnih tkiva. Kod dijabetesa, posebno dijabetesa tipa 1, tijelo autoimunim reakcijama uništava beta stanice u otočićima gušterače koje proizvode inzulin.

Matične stanice mogu igrati ključnu ulogu u liječenju ove bolesti na nekoliko načina.

Jedan od njih je transplantacija stanica otočića gušterače. Znanstvenici u tom procesu nastoje iz matičnih stanica razviti beta stanice koje se mogu transplantirati u gušteraču pacijenata. Ove stanice mogu preuzeti funkciju proizvodnje inzulina i regulacije glukoze u krvi.

One se mogu uzeti iz pacijentove krvi ili koštane srži i reprogramirati u matične stanice, a zatim diferencirati u beta stanice koje proizvode inzulin. Na taj način, budući da se koriste pacijentove stanice, izbjegava se problem odbacivanja.

Kina ima najveću incidenciju dijabetesa u svijetu

Kineska populacija oboljelih od dijabetesa najveća je na svijetu, a prevalencija te bolesti nerazmjerno je visoka.

Iako Kina čini 17.7% svjetske populacije, njezina populacija dijabetičara čini čak četvrtinu ukupnog broja dijabetičara na svijetu, što predstavlja značajan zdravstveni teret za vlasti i zdravstveni sustav.

Prema Međunarodnoj federaciji za dijabetes, u Kini živi oko 140 milijuna ljudi s dijabetesom, od kojih je oko 40 milijuna ovisno o doživotnim injekcijama inzulina.

Moguće koristiti i buduća istraživanja

Ako se novi pristup stanične terapije pokaže uspješnim, mogao bi osloboditi pacijente od tereta doživotne konzumacije lijekova, poboljšati zdravlje i kvalitetu života te smanjiti troškove zdravstvene skrbi. Međutim, znanstvenici naglašavaju da su potrebna daljnja istraživanja koja uključuju više pacijenata kako bi se to ostvarilo.

Dr. sc. Kristina Blaslov, dr. med. specijalistica dijabetologije i endokrinologije iz Dijabetološkog centra, DZ Zagreb, znanstvena suradnica Sveučilišta u Zagrebu, kaže da je ovo prvi korak. „Radi se o jednom pacijentu, o jednom izoliranom slučaju. Međutim, o jednom izoliranom slučaju radilo se i kada je otkriven inzulin. Dakle, sve uvijek mora poći od jednog“, kaže Blaslov.

No ističe da ipak treba zadržati određene rezerve.

„Naime, radi se o metodi koja se istražuje već godinama. Imali smo i mi u Hrvatskoj modele s kojima smo radili. No dvije godine promatranja u jednom izoliranom slučaju premalo su da bi se moglo reći išta konačno. Imali smo slučajeve transplantacije i kod dijabetesa tipa 1 kada su stvari funkcionirale do 70% u drugoj, trećoj, pa i četvrtoj godini, da bi potom došlo do zakazivanja. Stoga su dvije godine promatranja premalo“, upozorava Blaslov.

Bolest se može vratiti - treba liječiti uzroke, a ne posljedice

Naša dijabetologinja kaže da se u tumačenju nove studije navodi da je uspješnija kada je riječ o dijabetesu tipa 2.

„S time imam problem jer je diabetes zapravo spektar autoimunih zbivanja tako da ne možemo striktno dijeliti tip 1 od tipa 2. Čovjek kojem su propale stanice koje stvaraju inzulin, tako da je završio na intenziviranoj terapiji i razvio sve te komplikacije koje se navode, vrlo vjerojatno ima autoimunu komponentu bolesti koja će se kad-tad manifestirati, a moguće i potencirati ovakvim načinom liječenja. Ako se dogodio imunološki proces u kojem su pacijentu stanice uništene prije terapije, proces mikroupale i razaranja, onda će se on neminovno dogoditi opet“, objasnila je.

Blaslov smatra da bi se dijabetologija generalno trebala više baviti autoimunim bolestima koje dovode do dijabetesa, dakle uzrokom, a ne posljedicama.

„Zapravo sva naša znanstvena istraživanja fokusirana su više-manje na liječenje posljedica, a tako su i sponzorirana. Kada bismo se više fokusirali na genomiku problema i imali istraživanja kakva imamo u slučaju tumorskih bolesti, kada bismo imali nekakva genetska liječenja koja bi mogla zaustaviti razvoj, odnosno progresiju bolesti, tada bismo svakako bili na većem dobitku.

Međutim, takvih istraživanja je malo unatoč tome što je danas sekvenciranje genoma postalo vrlo jeftino, puno jeftinije nego sve ovo što se radi oko programiranja matičnih stanica“, poručila je Blaslov.