POVJESNIČAR Hrvoje Klasić za N1 je analizirao aktualna politička zbivanja u regiji i svijetu. Komentirao je izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, izbore u Bosni i Hercegovini i Srbiji te polemike oko novog filma Lordana Zafranovića o stradanju Srba u NDH.

O Trumpu i američkom društvu

Klasić se na početku osvrnuo na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Kad sam ga prvi put vidio u javnosti i čuo što govori, mislio sam da takvi ljudi postoje samo u filmovima. Ali, očito ne. Onda je došao prvi mandat, pa drugi... On više nije problem, problem su birači. Zanimaju me ljudi koji su se možda mogli prevariti jer su željeli promjenu, ali i dalje imaju određeno biračko tijelo nakon svega", rekao je Klasić.

Povukao je i povijesnu paralelu. "Kad su Sovjeti lansirali prvu bombu pedesetih, kod Amerikanaca je nastala panika. Takvi su, bace bombu i onda straše druge da bi je mogli baciti na njih. Tako je i s Iranom. A ovo da bi žrtvovao svoje gradove je nevjerojatno. Ipak, ljudi u publici mu urliču. To znači da svaka roba ima svog kupca."

Izbori u Bosni i Hercegovini

Klasić je komentirao izbore u Bosni i Hercegovini i pohvalio uvođenje nove tehnologije koja je spriječila prijevare. "Ako bih morao birati pobjednika, to su Milorad Dodik i njegova stranka. Mislim da je srpski narod najveći gubitnik, i to svojom voljom. Živjeti u prošlosti, a ne u budućnosti je poražavajuće", ocijenio je.

Analizirao je i situaciju unutar hrvatskog političkog tijela. "I za Željka Komšića glasa dobar dio Hrvata, iako je kod nas percepcija da to nije tako. Zagreb i Mostar sada su dobili ono što govore godinama, HDZ ima člana Predsjedništva BiH. Vidjet ćemo hoće li se što drastično promijeniti. Svi znamo da se to ne može dogoditi, no u javnosti bi se mogli malo relaksirati odnosi, kao i oni između Zagreba i Sarajeva. I dalje će se tražiti promjena izbornog zakona, ali uklonjena je najveća prepreka u odnosima. Vidjet ćemo sad hoće li život Hrvata u BiH biti bolji", kazao je.

Istaknuo je i loše rezultate HDZ-a u središnjoj Bosni. "Kad govorimo o BiH, govorimo o vrlo kompleksnom društvu i državi. Koliko god to ne želim izgovoriti, tamo postoji država u državi. Ona to nije de jure, ali de facto se tako ponaša. Dodik i Republika Srpska često neskriveno govore o izlazu iz BiH i pripajanju Srbiji. Kad imate gotovo polovicu teritorija i velik broj stanovnika koji želi nešto slično, kako vjerovati da žele dobro toj državi? Pritom ne bih abolirao Bošnjake i Hrvate", naglasio je.

Klasić smatra da je BiH više država nacija nego građana. "Mislim da se u predizbornoj kampanji, kao i posljednjih 20 ili 30 godina, uporno govori o tome što će tko dobiti, hoće li biti zadovoljniji Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Ne bih pritom izdvajao samo Republiku Srpsku, ali ona je najveći problem", dodao je.

Izbori u Srbiji

Prije analize izbora u Srbiji, koji se održavaju 25. listopada, Klasić je još jednom ukazao na složenost sustava u BiH. "Vrlo je komplicirano. Mi sve to svedemo na pitanje Hrvata, Srba i Bošnjaka, ali toliku birokraciju bi teško izdržale i Norveška ili Švedska", rekao je.

Za Srbiju kaže da je desetljećima bila glavni faktor nestabilnosti u regiji, a zadnjih 15 godina i za samu sebe. "Vrlo je tijesno tko će sve prijeći prag. On je u Srbiji tri posto, a trenutno ga prelaze Vučićev SNS, Studentska lista - Studenti pobeđuju, Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića i, navodno, Platforma za europsku Srbiju", naveo je.

Prema njegovim riječima, da je Srbija normalno društvo, nakon izbora bi se govorilo samo o postocima. "Već sad svjedočimo malverzacijama s dijasporom, gdje bi oko 20.000 ljudi moglo ostati bez prava glasa. Također, izbori će se održati po lokalnom vremenu, što nikad prije nije bilo i otežava izbor onima koji žive u udaljenim dijelovima svijeta", pojasnio je Klasić. Dodao je kako se zaboravlja da uskoro slijede i predsjednički izbori. "Može biti egal... Vučić ne ide na njih, a koga on postavi, mislim da će izgubiti. Tu mislim da studenti mogu dobiti novi zamah. Nije dobra situacija za Vučića", smatra povjesničar.

"Medijska scena u Srbiji je katastrofa"

Posebno je kritizirao medijsku scenu u Srbiji. "To je katastrofa. Ta propaganda sa svih strana, jer je svi mediji osim N1, Nove i još par njih provode, trebala bi se proučavati. Netko tko studira propagandu, marketing ili PR trebao bi pratiti ovo što se odvija u Srbiji", rekao je.

Za studentski pokret kaže da okuplja širok spektar aktera. "Ljudi u Hrvatskoj generalno ne razumiju srpsko društvo. Ono je devastirano u posljednjih 30 godina i tamo su normalizirane mnoge nenormalne stvari. Mladi koji su u studentskom pokretu odgajani su u njemu i ne mogu napraviti iskorak baš u svemu", kazao je i dodao da četnički pokret nije uz studente, iako među njima ima onih koji ga podržavaju. "Neka baci kamen iz Hrvatske tko je bez grijeha. To je kao da u Srbiji netko kaže da neće surađivati s vlastima koje kažu da neće surađivati s onima koji toleriraju 'Za dom spremni', relativiziraju Jasenovac ili govore da nije bilo genocida nad srpskim narodom."

Za studentski pokret kaže da predstavlja "nultu točku" u slučaju pobjede, ali i da je ta točka daleko. "Mislim da će biti potrebno nekoliko generacija da se Srbija približi europskim vrijednostima. Trenutno je puno sličnija Rusiji nego nekim europskim zemljama. No, treba pružiti podršku studentima i promjenama, a s vremenom će se iskristalizirati neke stvari", poručio je.

Na kraju je iznio prognozu za Srbiju u slučaju Vučićeve pobjede. "Srbija bi ostala na začelju Europe po razini demokracije, ljudskih prava i medijskih sloboda, a u samom vrhu po korupciji. Ne bi mogla ni sanjati ulazak u Europsku uniju i ostala bi faktor nestabilnosti", zaključio je.

Polemike oko filma "Djeca Kozare"

Klasić je komentirao i novi film Lordana Zafranovića "Djeca Kozare", koji je izazvao polemike jer ga je sufinancirala Srbija. "Kad čujete tko napada Zafranovića i njegov film, to su oni koji veličaju ZDS, veličaju ustaške zločine i Jasenovac. Rekao bih da oni koji napadaju Zafranovića, i bolje da to rade, bilo bi čudo da ga brane", kazao je.

Osvrnuo se i na pitanje financiranja. "Je li film dobio novac od Srbije? Treba vidjeti je li se scenarij prilagođavao srpskim interesima nakon dobivanja tog novca ili je ostao kao i prije, a napisan je prije nekoliko godina", rekao je Klasić.

"Ima li film grešaka? Naravno, ali one ne smiju biti izgovor da se ovakvi filmovi ne snimaju. Oni se trebaju snimati, prije svega u Hrvatskoj. I oni koji se pitaju je li Zafranović dobio novac od Srbije trebaju se pitati zašto ga nije dobio od Hrvatske", zaključio je.