SDP-OV Joško Klisović komentirao je stanje u Iranu i na Bliskom istoku, istaknuvši kako je iranski režim iznimno otporan na vanjske pritiske te da Europska unija zbog vlastite razjedinjenosti nema značajnu ulogu u rješavanju krize. Osvrnuo se i na položaj Hrvatske, koja se, prema njegovim riječima, nalazi pred izborom između principijelnog stava i svrstavanja uz zapadne saveznike, piše N1.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Otpornost iranskog režima

Klisović je u emisiji "Novi dan" na N1 televiziji objasnio kako je iranski režim desetljećima građen da se odupre smjenama i likvidacijama vodećih ljudi, što je, kako kaže, uobičajen način ratovanja na Bliskom istoku u kojem je Izrael, uz Amerikance, vrlo uspješan. Naglasio je da se Iran od Islamske revolucije nalazi u stalnom kriznom stanju i pripravnosti za napad.

"Ovo što se sada događa prvo je poglavlje u razrješavanju situacije. Ne mislim da će sve ostati isto jer su temeljni ciljevi Irana, zbog kojih i stvaraju kaos na Bliskom istoku, da ih se u budućnosti drugačije tretira. Žele pokazati da ih se ne može vojno pobijediti, da se unutarnja situacija ne može mijenjati kako tko hoće te da je država dovoljno čvrsta da funkcionira", rekao je Klisović.

Dodao je kako će se situacija u Iranu sigurno promijeniti ako uspiju nametnuti nova pravila igre u odnosu s međunarodnom zajednicom, što podrazumijeva dugotrajan rat. Ako cijene energenata porastu i preliju se na gospodarstvo, američka javnost tražit će brzi završetak rata, što bi Iranu omogućilo ostvarenje političkih ciljeva, smatra Klisović.

Regionalno suparništvo i poticanje nemira

Komentirajući percepciju Irana kao neprijatelja Zapada, dok je Saudijska Arabija saveznik, Klisović je pojasnio da je ključ u gospodarskim odnosima. "Kvaka je u tome s kime imate ugovore o nafti i plinu, s kim imate razvijene gospodarske odnose i o čijim energentima ovisite. I Saudijska Arabija i Iran pretendiraju da budu vodeća zemlja regije", izjavio je.

Smatra da Iran trenutno pokušava stvoriti kaos u arapskim državama napadima na civilnu infrastrukturu, poput naftnih postrojenja. Cilj je, kaže, pokazati da ih američke vojne baze ne mogu zaštititi, ali i potaknuti unutarnje nemire u tim zemljama, slično onome što SAD i Izrael žele postići u Iranu.

"Iranski režim teško će se promijeniti izvana. Puno lakše će se promijeniti iznutra, ali trenutno nema političkih snaga koje bi to mogle učiniti. S druge strane, režim je tako čvrsto ustrojen da bi svaku naznaku takvih snaga fizički eliminirao", naglasio je.

Razjedinjenost Europske unije

Na pitanje o poziciji Hrvatske kao članice NATO-a i EU-a, Klisović je ocijenio da ni Hrvatska, a ni Europska unija neće igrati odlučujuću ulogu u smirivanju krize na Bliskom istoku.

"Europska unija se jednostavno utapa u suverenističkim težnjama unutar svojih država članica, što šteti jedinstvu i brzom donošenju odluka. EU ni danas nema zajedničku politiku oko rata u Iranu. Ta potpuna razjedinjenost čini je, nažalost, nerelevantnom u ovom kontekstu", rekao je.

Prema njegovim riječima, svijet prelazi iz multilateralnog u multipolarni poredak s glavnim polovima SAD-om i Kinom, dok Indija i Rusija pokušavaju zauzeti pozicije trećeg i četvrtog pola. "Hrvatska će, naravno, gravitirati prema zapadnom polu, kao i cijela EU. Umjetnost će biti pronaći pravilnu poziciju između principijelnosti i pola kojem želite pripadati", kazao je Klisović.

Hrvatska, Izrael i ulazak u OECD

Upitan o neslužbenim informacijama da bi Izrael mogao blokirati ulazak Hrvatske u OECD ako bi se protivila izraelskim politikama, Klisović je poručio da Hrvatska nema razloga za takav stav. "Hrvatska ne treba imati nikakav povijesni kompleks prema Izraelu, kao što ga Njemačka mora imati i ima ga", rekao je, dodavši kako nije siguran da bi Izrael posegnuo za blokadom zbog OECD-a.

"OECD je sjajna stvar, ali treba biti pažljiv i ne kompromitirati se pred cijelim svijetom. Volio bih da što prije uđemo u tu organizaciju", zaključio je Klisović.