Foto: Hina

SABORSKI zastupnik SDP-A Joško Klisović ocijenio je da non-paper kojim je Europska komisija (EK) odbila dio prigovora Hrvatske vezanih uz srbijansko otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 nije "odbijenica" nego samo stajalište EK.

"Mislim da to nije odbijenica, nego je samo EK izrazila svoje mišljenje, a naš je stav i do sada bio da taj zakon nije dio europske pravne stečevine i da on ne treba biti dio zatvaranja poglavlja, no tu se radi o nekim dodatnim stvarima za koje smatramo da su važne u kontekstu otvaranja ovog poglavlja", kazao je Klisović novinarima u Saboru.

Uvjeren je kako zakon kojim je Srbija svoju kaznenu jurisdikciju proširila na druge države na području bivše Jugoslavije ne pridonosi regionalnoj suradnji, koja je, ističe, važan dio pristupnih pregovora Srbije.

"Tu je i problem pravne sigurnosti naših državljana koji ne znaju smiju li ili ne smiju izaći iz države", napomenuo je Klisović, koji smatra da bi u kontekstu regionalne suradnje i dobrih bilateralnih odnosa bilo dobro da se hrvatska i srbijanska Vlada dogovore "za stolom".

"Mislim da bi bilo dobro da se sjedne za stol i da se riješi to pitanje, koje smo i mi u bivšoj vladi pokušavali riješiti sa srpskim vlastima, ali, na žalost, bezuspješno. Nisu htjeli povući taj zakon, još uvijek ga ne žele povući. Naše dizanje tog pitanja u kontekstu pristupnih pregovora Srbije samo je dodatna želja i htjenje da se to pitanje ozbiljno shvati u Beogradu, da se ozbiljno shvate njegove implikacije, prvenstveno političke implikacije za bilateralne odnose i odnose u regiji, ali i za poštivanje pravne države, načela sigurnosti i svega onoga što jesu vrijednosti EU", kazao je Klisović.

Osvrnuo se i na tumačenje EK da slične zakone imaju i druge članice EU, primjerice Francuska, koja je 90-ih donijela zakon o jurisdikciji nad ratnim zločinima počinjenim na području bivše Jugoslavije i Ruande.

"Pretpostavljam da je Francuska tada procijenila da nema političke volje u tom trenutku na tim prostorima da se procesuiraju takvi zločini. Sjetimo se, u tom je trenutku bio Milošević, bio je jedan potpuno drugačiji kontekst, u kojem je možda bilo procijenjeno da je takvo nešto potrebno. Danas ne vidimo nikakvu potrebu za takav zakon i ekskluzivnu jurisdikciju Srbije na teritoriju Hrvatske, BiH i ostalih država na području bivše Jugoslavije", rekao je Klisović.