Dramatična rasprava o Rusiji i Ukrajini, lideri EU u sobi bez mobitela. Pobjeda Meloni
ČELNICI Europske unije sastaju se danas u Bruxellesu na jednom od najnapetijih summita posljednjih godina kako bi se dogovorili o donošenju ključne odluke o financiranju Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.
Ključne informacije:
ČELNICI Europske unije sastaju se danas u Bruxellesu na jednom od najnapetijih summita posljednjih godina kako bi se dogovorili o donošenju ključne odluke o financiranju Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.
Ključne informacije:
- Rasprava EU lidera nastavit će se dugo u noć. Nalaze se u sobi bez mobitela
- Trgovinski sportzum s Mercosurom odgođen. Njemačka: Bit će ratificiran do sredine siječnja
- Belgijska delegacija predstavila je svoje zahtjeve za podršku ključnom zajmu Ukrajini
- Rusija prijeti protumjerama ako SAD nastavi s nuklearnim testiranjima
- Ruska središnja banka najavila je da će podnijeti tužbe protiv europskih banaka zbog pokušaja korištenja zamrznute ruske imovine
- Premijer Belgije: Ne želimo sami snositi rizik, tražimo neograničena jamstva
- Poljski premijer Tusk: Stvar je jednostavna. Ili novac danas ili krv sutra
- Ključno pitanje je kako osigurati najmanje 90 milijardi eura za financiranje Ukrajine u iduće 2 godine, nakon povlačenja SAD-a iz tog dijela pomoći
- Na stolu je tzv. reparacijski zajam, koji bi se temeljio na zamrznutoj imovini Ruske središnje banke i omogućio Ukrajini beskamatni zajam preko Europske komisije
- Belgija zasad predvodi otpor planu zbog pravnog rizika vezanog uz Euroclear, gdje se nalazi većina ruske imovine
- Europska komisija i dio država članica upozoravaju da summit mora završiti dogovorom, jer bi neuspjeh plana ostavio Ukrajinu bez ključnih sredstava i Belgiju bez zaštite od pravnih rizika
Završavamo s noćašnjim praćenjem napetog EU summita. Nastavljamo u 6 ujutro!
Dok su čelnici na zatvorenom sastanku, diplomati nisu dobili izvješća iz prostorije. Nitko ne zna kako su prijedlozi primljeni i što se možda priprema iza zatvorenih vrata. Četiri nacionalna dužnosnika rekla su za Politico da je sve utihnulo otkako je nastavljena sjednica nakon večere.
Međutim, činjenica da nisu morali izaći i masovno se savjetovati s pomoćnicima, prema riječima jednog izaslanika, znači da se vjerojatno ostvaruje napredak. Ostaje za vidjeti hoće li se morati vratiti sutra kako bi formalizirali dogovor.
Čelnici Europske unije još uvijek raspravljaju o prijedlogu zajma osiguranog zamrznutom imovinom koji je osmišljen kako bi umirio Belgiju, a koji je podijeljen prije večere, izjavio je jedan diplomat EU-a.
Nakon uvida u nacrt, većina čelnika EU-a složila se da je potrebno napraviti značajne promjene koje bi u osnovi ublažile dalekosežne belgijske zahtjeve kako bi se postigao dogovor, rekao je diplomat.
"Čelnici su sada sami bez mobitela", rekao je drugi diplomat EU-a. "U svakom slučaju, svi se slažu da je posljednji prijedlog bio tu da bude odbijen kako bi se moglo pojaviti nešto novo."
Trojica najeuroskeptičnijih lidera EU-a iskoristili su priliku za održavanje vlastitog privatnog sastanka.
Premijeri Češke, Slovačke i Mađarske - Andrej Babiš, Robert Fico i Viktor Orban okupili su se na tihom razgovoru prije večere kako bi raspravili najnoviji belgijski prijedlog, prema riječima jednog europskog diplomata.
Čelnici još uvijek održavaju razgovore tijekom večere kako bi raspravili financiranje Ukrajine. Glavni gradovi i dužnosnici jedinstveni su u izjavi da je ovo pitanje dana i nitko neće moći otići prije nego što se pronađe rješenje.
Rasprave se održavaju u ograničenom formatu - bez telefona i s gotovo svim pomoćnicima isključenima iz razgovora. Bit će to ključni test najnovijih prijedloga Komisije, osmišljenih da umire Belgiju, koji predviđa neograničena jamstva u slučaju sudskih sporova ili odmazde.
Diplomati iz nekoliko velikih gospodarstava izrazili su zabrinutost zbog tih ustupaka i kada se čelnici ponovno budu mogli savjetovati sa svojim savjetnicima, imat ćemo osjećaj može li se pronaći put naprijed.
Malo je naklonosti prema belgijskim zahtjevima za neograničenim financijskim jamstvima za paket od 210 milijardi eura za Ukrajinu, prema riječima triju diplomata – od kojih je jedan tu ideju nazvao "ubojitom za dogovor".
Najnoviji nacrt zaključaka s današnjeg Europskog vijeća spominje "punu [i neograničenu] solidarnost i podjelu rizika", ali riječi u zagradama vjerojatno neće preživjeti noć.
Malo koja zemlja bi s radošću pretvorila svoj nacionalni proračun u bezgranični izvor novca iz kojeg bi Belgija mogla crpiti, piše Politico.
Čelnici institucija EU-a predstavili su svoje zajedničke prioritete za 2026. godinu, ističući da će se usredotočiti na predlaganje zakonodavstva za jačanje konkurentnosti Europske unije i njezine obrane, kao i na sljedeći dugoročni proračun EU-a.
Planovi su objavljeni u zajedničkoj deklaraciji koju su potpisali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Parlamenta Roberta Metsola i danska premijerka Mette Frederiksen, koja predstavlja dansko predsjedništvo Vijeća EU-a, na marginama summita Europskog vijeća.
Visoki njemački dužnosnik izjavio je da je kancelar Friedrich Merz tijekom današnjeg sastanka Europskog vijeća rekao kolegama kako je brza ratifikacija sporazuma s Mercosurom, predviđena za sredinu siječnja, ključna za osiguranje budućeg gospodarskog rasta Njemačke, najvećeg gospodarstva Europske unije. Takav rast je ključan kako bi Berlin mogao osigurati važna plaćanja za sljedeći višegodišnji proračun bloka.
"Postoji poveznica s VFO-om, koji također treba financirati", rekao je dužnosnik, koristeći kraticu za višegodišnji financijski okvir EU-a.
Iako mega trgovinski sporazum EU-a s Mercosurom neće biti finaliziran ove godine, "čini se sigurnim da će biti potpisan sredinom siječnja", rekao je visoki njemački dužnosnik novinarima – pokušavajući dati pozitivan ton onome što je zapravo neuspjeh za kancelara Friedricha Merza, koji je inzistirao na potpisivanju sporazuma u subotu.
Dužnosnik je izjavio da su čelnici postigli dogovor kojim se talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni daje tri tjedna da predstavi sporazum poljoprivrednicima u svojoj zemlji.
Njemački dužnosnik dodao je da je datum sredinom siječnja važan jer zemlje EU-a žele ratificirati sporazum prije nego što Europski parlament glasa o rezoluciji kojom bi se sporazum poslao na Europski sud pravde – što bi moglo ugroziti ratifikaciju na godine.
Kako bi umirile belgijske strahove od ruske odmazde, zemlje EU razmatraju povećanje ranih novčanih rezervi za mega-zajam Ukrajini, koji bi se isplatio u trenutku.
Izvorni prijedlog Komisije navodi da bi dio ukrajinskog zajma mogao biti isplaćen jednom kad te novčane rezerve dosegnu 50 posto iznosa prve rate. To nije bilo dovoljno za Belgiju, pa najnoviji zaključci postavljaju brojku na 75 posto.
Nije poznato podržavaju li Belgijanci ili drugi čelnici EU najnovije promjene. Konačna brojka mogla bi biti kompromis između te dvije vrijednosti, rekao je jedan diplomat.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni sada se nalazi u nezavidnoj poziciji. Nakon što je ostvarila jasnu pobjedu obećanjem da će trgovinski sporazum s Mercosurom biti odgođen, sada je pod pojačanim pritiskom da popusti u svom protivljenju planu EU-a o zamrznutim sredstvima – i time omogući pobjedu njemačkom Merzu.
"Ne može izgubiti i Mercosur i zamrznuta sredstva," izjavio je jedan europski vladin dužnosnik. No, dodao je, ne može ni Merz.
Čelnici EU-a proučavaju novu verziju zaključaka Vijeća, zajedničku izjavu koju čelnici objavljuju nakon summita, za koju Komisija očekuje da će dobiti podršku Belgije.
Najosjetljiviji dio teksta, u koji je Politico imao uvid, odnosi se na "punu [i neograničenu] solidarnost i podjelu rizika", što bi trebalo ublažiti zabrinutost Belgije da neće biti zaštićena od drugih članica EU-a ako Kremlj povrati zamrznuta sredstva. (Napomena: Uglate zagrade znače da je taj dio teksta još uvijek predmet pregovora.)
Belgijski premijer Bart De Wever više je puta zatražio neograničena financijska jamstva. Međutim, većina drugih vlada EU-a odbija to prihvatiti, ne želeći ponuditi ono što smatraju "bjanko čekom".
Čelnici su do sada izbjegavali najspornija pitanja za zajedničkim stolom, dok se prava aktivnost odvija na marginama summita.
Europska komisija, Belgija i Njemačka održale su popratni sastanak kako bi razgovarali o planu EU-a za zamrznuta ruska sredstva, rekao je dužnosnik jedne europske vlade. Ranije je Belgija predložila dokument od dvije stranice, ustrajući na svom zahtjevu za neograničenim jamstvima od drugih zemalja.
Njemački Merz i talijanska premijerka Meloni također su održali bilateralni sastanak kako bi izgladili svoje razlike, rekao je isti dužnosnik. To se vjerojatno odnosi na kontinuirano protivljenje talijanske premijerke planu EU-a za zamrznuta ruska sredstva i trgovinskom sporazumu Mercosur.
Summit čelnika Europske unije odvija se u iznimno napetoj atmosferi, a očekuje se da će pregovori potrajati do kasno u noć, otkrio je jedan od diplomata EU-a. Prema njegovim riječima, ovo je "jedan od najtežih" sastanaka do sada.
Tijekom pauze u razgovorima, diplomat je novinarima potvrdio da su pregovori iza zatvorenih vrata "napeti". "Na dnevnom redu su komplicirane teme, ali i komplicirane teme koje nisu na dnevnom redu", dodao je, dajući naslutiti da se raspravlja i o pitanjima koja nisu službeno najavljena.
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač komentirao je na N1 Televiziji sastanak europskih čelnika u Bruxellesu te trenutnu geopolitičku situaciju, s posebnim naglaskom na stanje u Ukrajini.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako vjeruje da su pregovori o okončanju rata "sve bliže nečemu". Svoj je komentar dao u Ovalnom uredu uoči sastanka američkih i ruskih dužnosnika koji će se održati ovog vikenda.
Trump je tom prilikom izrazio i nadu u brzi napredak s ukrajinske strane. "Nadam se da će se Ukrajina brzo pomaknuti", poručio je.
Poljoprivrednici iz cijele Europe traktorima su danas blokirali ceste u Bruxellesu, prosvjedujući protiv trgovinskog sporazuma između Europske unije i nekoliko južnoameričkih zemalja.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sletio je u Varšavu, neposredno nakon svog sudjelovanja na sjednici Europskog vijeća.
Tijekom petka sastat će se s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim, a potom ga očekuju i odvojeni razgovori s premijerom Donaldom Tuskom te čelnicima parlamenta.
Pritisak na belgijskog premijera Barta De Wevera da pristane na plan EU-a o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine se šojačava. Iako se jučer činilo da su Europska komisija i druge zemlje članice sklonije belgijskom prijedlogu o izdavanju zajedničkog duga, poznatijem kao "Plan B", do večeras se ploča u potpunosti okrenula.
Prema izjavama brojnih dužnosnika, korištenje zamrznute ruske imovine ponovno je postalo jedina opcija o kojoj se raspravlja. Dok je rasprava o ključnom financiranju Ukrajine ostavljena za kraj summita, iza zatvorenih vrata odvijali su se intenzivni pregovori. Dužnosnici Europske komisije neprestano su održavali sastanke s belgijskim tehnokratima u pokušaju da pronađu rješenje za prigovore Bruxellesa i pripreme novi tekst zaključaka Vijeća.
Jedan je dužnosnik potvrdio kako ideja o takozvanim euroobveznicama danas neće ni biti predstavljena čelnicima. Na stolu će se naći isključivo prijedlog o korištenju zamrznute imovine, stavljajući tako belgijskog premijera u iznimno težak položaj.
Čelnici Europske unije usuglasili su se oko gotovo svih ključnih točaka dnevnog reda, od proširenja i Bliskog istoka do migracija, no pred njima je duga noć jer je na stolu ostalo najteže pitanje - financiranje Ukrajine. Delegacije su još uvijek daleko od dogovora, piše Politico, pozivajući se na izjave europskih dužnosnika.
U slučaju neuspjeha pregovora, dužnosnici EU-a već istražuju pravni manevar kojim bi se zaobišla mađarska blokada. Taj alternativni plan omogućio bi zajedničko zaduživanje za pomoć Ukrajini, a temelji se na mehanizmu poznatom kao "pojačana suradnja". Glavna opcija, korištenje zamrznute ruske imovine, i dalje je na stolu, no nailazi na prepreke zbog prigovora Belgije.
Skupina zemalja predvođena Italijom i Belgijom zagovara aktivaciju "pojačane suradnje", koja bi Uniji omogućila da zaobiđe pravilo jednoglasnosti. Iako bi takav dogovor i dalje zahtijevao odobrenje svih 27 država članica, konačni aranžman predviđao bi da u financiranju sudjeluje manja skupina zemalja, isključujući Mađarsku.
Ukrajinski dronovi uništili su dva ruska raketna sustava S-400 u Belgorodskoj oblasti 14. prosinca. Napad je izvela 15. brigada dok su se sustavi kretali, što je značajan udarac ruskoj PZO.
>> Opširnije
Belgijska delegacija predstavila je svoje zahtjeve za podršku ključnom zajmu Ukrajini, koji bi trebao biti osiguran zamrznutom ruskom imovinom. Uvjeti su navedeni u dokumentu na dvije stranice o kojem se raspravljalo tijekom tehničkih razgovora na marginama summita, otkrio je za medije diplomat EU-a.
U novom dokumentu, koji je duži od prethodne verzije, Bruxelles traži zaštitu u obliku "bjanko čeka". Time zahtijevaju jamstva u slučaju da ih Kremlj odluči tužiti zbog korištenja milijardi eura zamrznute ruske imovine koja se nalazi u Belgiji. Kako navodi diplomat, upravo je to zahtjev kojem se ostale zemlje članice EU-a dugo protive.
Na dan napetog EU summita o financiranju Ukrajine i reparacijskom zajmu, Jadranka Kosor pita tko u RH odlučuje o dugoročnim posljedicama.
>> Opširnije
Posada helikoptera Mi-24 iz 12. zasebne brigade vojnog zrakoplovstva "General-kornet Viktor Pavlenko" poginula je tijekom borbene misije, objavila je brigada na društvenim mrežama, a prenosi Pravda.
"Posada helikoptera Mi-24 poginula je tijekom obavljanja borbene zadaće. Ovo je nenadoknadiv gubitak za zrakoplovstvo, za državu i za obitelji koje su svoje najmilije čekale kod kuće", navodi se u priopćenju.
Okolnosti pod kojima je posada stradala nisu objavljene.
12. zasebna brigada vojnog zrakoplovstva "General-kornet Viktor Pavlenko" postrojba je ukrajinskog vojnog zrakoplovstva smještena u gradu Novij Kaliniv u Lavovskoj oblasti. Izravno je podređena Zapovjedništvu kopnenih snaga Oružanih snaga Ukrajine.
Čelnici Europske unije uskoro započinju ključne formalne rasprave o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine, nakon što je ta točka dnevnog reda pomaknuta kako bi se dobilo na vremenu za rješavanje prigovora Belgije. Unatoč početnom pesimizmu, sada vlada optimizam da bi se dogovor mogao postići, dok su razgovori o drugim važnim temama, poput dugoročnog proračuna i proširenja, protekli glatko, piše POLITICO.
Dva visoka dužnosnika EU-a upoznata s raspravama izjavila su kako su sada optimističniji da bi se nacrt dogovora mogao postići već u četvrtak navečer, ili barem u ranim jutarnjim satima petka. Time su opovrgnuta pesimističnija očekivanja koja su prevladavala uoči summita.
S druge strane, budućnost trgovinskog sporazuma s Mercosurom i dalje je neizvjesna. Prema izjavama dvojice diplomata EU-a, čelnici se još nisu dotaknuli te teme, a očekuje se da će o njoj raspravljati tijekom večere. Ključno pitanje ostaje kako osigurati potporu Italije i Francuske za sporazum, o kojem bi se moglo glasati u petak.
Dužnosnici EU-a potvrdili su da su rasprave o ostalim važnim točkama dnevnog reda - koje uključuju dugoročni proračun i proširenje - protekle glatko i bez većih prepreka.
Litavski predsjednik Gitanas Nausėda izjavio je na summitu kako se neslužbeno govori o tome da Mađarska radi na alternativnim prijedlozima za financijsku podršku Ukrajini. "U kuloarima se priča da Mađarska iznosi neke prijedloge, ali ne želim komentirati glasine", rekao je.
Prema njegovim riječima, zemlje članice uskoro će razgovarati o načinima jačanja financija Kijeva, a ishod tih pregovora je neizvjestan. Naglasio je kako će se "ili sve riješiti vrlo brzo, ili bi se moglo odužiti mnogo duže".
Nausėda je potvrdio da korištenje zamrznute ruske imovine kao izvor sredstava još uvijek nije isključeno. "Nije kao da su naši predstavnici i savjetnici povukli crtu i rekli da proces više nije moguć", pojasnio je.
S druge strane, odlučno je odbacio mogućnost korištenja duga EU-a zajamčenog zajedničkim proračunom bloka, ocijenivši tu alternativu kao "vrlo lošu". Napomenuo je da bi takva odluka "zahtijevala jednoglasnost... a to bi se naravno potencijalno moglo suočiti s otporom Mađarske".
Unatoč neizvjesnosti i potencijalnim preprekama, litavski predsjednik izrazio je nadu u pozitivan ishod. "Ako bi nešto propalo... o tome ne želim ni govoriti. Nadam se da će sve uspjeti", zaključio je.
Mađarski premijer Viktor Orbán kritizirao je 'briselsku bahatost' zbog odnosa prema Srbiji i poručio da Mađarska neće sudjelovati u financiranju rata u Ukrajini, ostajući u Bruxellesu 'koliko god treba'.
>> Opširnije
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko objavio je da je ruski raketni sustav Orešnik stigao u Bjelorusiju i stavljen u stanje borbene pripravnosti, dan nakon najave Vladimira Putina.
>> Opširnije
Kremlj je ocijenio kako su odnosi Rusije sa Sjedinjenim Državama "razoreni", no izrazio je i nadu da bi se mogli obnoviti. Preduvjet za to vide u napretku koji se postiže u Ukrajini, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA.
Iz Moskve su poručili kako vjeruju da bi američko posredovanje u postizanju mirovnog sporazuma moglo značajno poboljšati veze između dviju zemalja.
Ruska središnja banka objavila je u četvrtak da će, osim belgijskog depozitara Eurocleara, tužiti i europske banke na ruskom sudu zbog namjere da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini.
>> Opširnije
Američki plan koji je procurio u javnost i koji poziva na povrat zamrznute ruske imovine Moskvi naveo je mnoge europske čelnike na zaključak da se Washington protivi planu EU-a o zajmu za ratnu odštetu Ukrajini. Međutim, stvarna je slika znatno složenija, s obzirom na to da su istaknuti američki zakonodavci podržali plan, dok je ministar financija Scott Bessent izrazio opreznu podršku kroz mehanizam skupine G7.
Iako je pregovarač Steve Witkoff, kojeg je imenovao Trump, navodno podržao ideju vraćanja imovine Rusiji u sklopu mirovnih pregovora, visoki ukrajinski dužnosnik naglašava kako "ovo nije službeni stav SAD-a". Isti izvor dodaje da novije verzije nacrta mirovnog plana ne uključuju povrat imovine Rusiji.
Stav administracije dodatno je pojasnio ministar financija Scott Bessent. Prema ukrajinskom izvješću o razgovoru između Bessenta i ukrajinske premijerke Yulije Svyrydenko početkom prosinca, američki ministar je izjavio: "Američka administracija neće niti poticati niti ometati mehanizam zajma za reparacije. Sjedinjene Države će pričekati odluku EU-a i, ovisno o njoj, poduzeti daljnje korake."
Takav se pristup poklapa i s prosinačkom izjavom skupine G7, koja poziva na podršku "širokom rasponu opcija financiranja za potporu Ukrajini, uključujući potencijalno korištenje pune vrijednosti ruske suverene imovine." Kao konačna potvrda podijeljenosti, ali i snažne podrške unutar SAD-a, stiglo je i pismo skupine od sedam američkih senatora - šest demokrata i jednog republikanca. Oni su neposredno prije današnjeg sastanka Europskog vijeća pisali belgijskom veleposlaniku u SAD-u, pozivajući Belgiju da se pridruži inicijativi za zajam.
Estonija je započela izgradnju mreže od 600 betonskih bunkera na granici s Rusijom. To je dio Baltičke obrambene linije, slojevitog sustava za zaštitu istočnog krila NATO-a od moguće invazije.
>> Opširnije
Na marginama summita EU-a vode se intenzivni pregovori između Europske komisije i Belgije oko ključnog plana za pomoć Ukrajini korištenjem 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine. Kako navodi pet diplomata i dužnosnika EU-a upoznatih s razgovorima, belgijski premijer Bart De Wever traži čvršća financijska jamstva ostalih članica prije nego što pristane na plan.
Dok su čelnici Unije raspravu o Ukrajini stavili niže na dnevni red, glavna se diplomatska aktivnost sada odvija u hodnicima. Dvojica diplomata potvrdila su kako De Wever povremeno napušta glavnu dvoranu kako bi održao bilateralne sastanke s kolegama.
Istovremeno, Europska komisija ulaže posljednje napore kako bi uvjerila belgijskog premijera da su ponuđena jamstva dovoljna za otklanjanje njegovih zabrinutosti, potvrdila su dva dužnosnika EU-a.
Ruski operativci, povezani s tvrtkom Moran Security i Wagnerom, špijuniraju Europu s tankera 'flote u sjeni', stvorene za zaobilaženje sankcija. Sumnja se i na sabotaže i lansiranje dronova.
>> Opširnije
Direktor ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin održao je telefonski razgovor s novom čelnicom britanske tajne službe MI6, Blaise Metreweli, prenosi ruska državna novinska agencija Tass. Sam Nariškin potvrdio je da je do razgovora došlo, opisavši ga kao "prilično dugog".
"Prije nekoliko dana, imao sam prilično dug telefonski razgovor s novoimenovanom šeficom MI6-a Metreweli", izjavio je Nariškin. Također je dodao kako ruski obavještajci službeno djeluju u Londonu, dok službenici MI6-a imaju svoje predstavništvo u Moskvi.
Rusija će poduzeti protumjere ako Sjedinjene Države odluče nastaviti s nuklearnim testiranjima, upozorio je visoki ruski vojni zapovjednik Valerij Gerasimov. Njegova izjava dolazi u trenutku rastućih napetosti i neizvjesnosti oko budućnosti kontrole naoružanja, s obzirom na to da ključni sporazum Novi START istječe početkom sljedeće godine, prenosi ruska državna novinska agencija Interfax.
Gerasimov je naglasio kako Washington još uvijek nije odgovorio na ruske prijedloge o produljenju ili zamjeni Novog START-a - sporazuma osmišljenog za ograničavanje strateškog nuklearnog naoružanja dviju sila. Trenutni sporazum istječe 5. veljače 2026. godine, što ostavlja malo vremena za pregovore.
"Ako američka strana nastavi s tim testiranjima, uslijedit će odgovarajuće protumjere", izjavio je Gerasimov, jasno dajući do znanja da je Moskva spremna reagirati na bilo kakve poteze Washingtona koje smatra prijetnjom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon današnje konferencije za medije u Bruxellesu, oglasio se na društvenim mrežama kako bi dodatno pojasnio svoj poziv na korištenje zamrznute ruske imovine za obranu od agresije.
U nizu objava na platformi X, ponovivši ključne poruke iz svog govora pred Europskim vijećem, Zelenski je poručio kako je Rusija izgubila "sve što je pokušala iskoristiti da prijeti ili slomi" Kijev i Europu. "Ako smo svi postigli toliko toga, kako se onda Europska unija sada može slomiti?", upitao je.
Prema njegovim riječima, odluka o korištenju ruskih sredstava jedna je od najvažnijih pred Unijom. "Odluka koja je sada na stolu - odluka o potpunom korištenju ruske imovine za obranu od ruske agresije - jedna je od najjasnijih i moralno najopravdanijih odluka koje se ikada mogu donijeti."
Zelenski je naglasio kako to mora biti suverena odluka Europe, a ne nekoga izvana, te da će ona s vremenom dokazati svoju ispravnost. "A ako - ili kada - ova odluka bude donesena o potpunom korištenju ruske imovine za obranu od ruske agresije, tada će svima s vremenom postati jasno - ovo je bio pravi izbor i učinio je Europu jačom."
Osvrnuo se i na ruske prijetnje upućene zemljama koje podržavaju ovu inicijativu. "Znam da Rusija zastrašuje različite zemlje zbog ove odluke. Ali ne bismo se trebali bojati prijetnji - trebali bismo se bojati slabe Europe", poručio je.
Na kraju je istaknuo kako bi Europska unija od ovoga mogla imati i izravnu ekonomsku korist, jer bi se tim novcem financirala kupnja oružja proizvedenog u europskim tvrtkama.
Rusija poduzima aktivne korake kako bi summit čelnika Europske unije o Ukrajini doživio propast, upozorava bivši britanski veleposlanik u Moskvi, Sir Tony Brenton. Istaknuo je kako u Bruxellesu vlada "veliko oklijevanje" među državama članicama koje se i same suočavaju s domaćim financijskim problemima dok pokušavaju osigurati financiranje za Kijev.
Na pitanje hoće li Vladimir Putin i Rusija jednostavno čekati da vide hoće li summit propasti, Brenton je bio jasan. "Ne samo da čekaju. Rade na tome da propadne", rekao je. Kao primjer naveo je izravne prijetnje Moskve. "Rusi su, primjerice, zaprijetili da će zaplijeniti mnogo europske imovine koja se trenutno nalazi u Rusiji. Govore 'Vi uzmite naš novac, a mi ćemo uzeti vaš', što dodatno pojačava nervozu unutar EU."
Situaciju dodatno komplicira i stav Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju vlastite planove za zamrznutu rusku imovinu. "SAD ima vlastite stavove o tome što bi se trebalo dogoditi s imovinom, a navodno su i lobirali u pozadini govoreći 'Nemojte to činiti, jer mi želimo taj novac kao dio našeg mirovnog plana'. Dakle, to je nered", ocijenio je Brenton.
Brenton smatra da bi EU mogla pribjeći svojoj uobičajenoj strategiji kada se nađe pred naizgled nerješivim problemom. "Tradicija EU-a, kada se suoči s nemogućim problemom, jest da se pozabavi malim dijelom toga i 'gura problem pred sobom'", dodaje. Sugerirao je kako bi konačni dogovor mogao rezultirati paketom pomoći Ukrajini od 50 milijardi dolara, umjesto prvotno predviđenih 200 milijardi, čime bi se kupilo vrijeme, ali ne i riješio ključni problem.
Ruska središnja banka najavila je da će pred ruskim arbitražnim sudom podići tužbe protiv europskih banaka, tražeći odštetu zbog pokušaja upotrebe njezine zamrznute imovine.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se belgijskoj javnosti kako bi odgovorio na njihovu zabrinutost oko korištenja zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. Naglasio je kako je, s moralne strane, jedino pošteno iskoristiti ruska sredstva za obranu od napada na suverenu zemlju.
Zelenski je priznao kako postoje strahovi od mogućih pravnih postupaka koje bi Rusija mogla pokrenuti, ali kaže da to "nije tako zastrašujuće kao kad vam je Rusija na granicama".
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je kako je Europska unija postigla značajan napredak u dogovoru o pronalaženju pravednog načina korištenja zamrznute ruske imovine u Europi. Iako se čini da blok još nije u potpunosti usuglasio konkretan mehanizam, dok je Ukrajini financiranje očajnički potrebno, Tusk je potvrdio da se razmatra neka vrsta reparacijskog zajma temeljenog na tim sredstvima.
Tusk je također uputio snažno upozorenje, rekavši kako bi neovisnost Poljske bila ugrožena ako bi Ukrajina bila prisiljena na predaju. Najavio je da će Poljska i druge članice nastojati pronaći rješenje kako bi se ublažile brige Belgije, koja se najglasnije protivi planu. Protivljenje Bruxellesa proizlazi iz činjenice da se većina imovine nalazi u jednoj tvrtki u zemlji, zbog čega strahuju od pravnih posljedica.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, tijekom posjeta Bruxellesu, uputio je snažan apel čelnicima Europske unije, ističući kako se Ukrajina sljedeće, 2026. godine, suočava s golemim financijskim deficitom od 45 do 50 milijardi eura. Upozorio je da će, ako Kijev ne osigura zajam ili financijsku potporu do proljeća, biti prisiljen smanjiti ključnu proizvodnju dronova.
Govoreći o razgovorima s belgijskim premijerom Bartom De Weverom, Zelenski je pokazao razumijevanje za zabrinutost Belgije, ali je naglasio neusporedivo težu situaciju svoje zemlje. "Imali smo dobar razgovor, razumijemo se", rekao je Zelenski novinarima. "Razumijem njegove rizike, ali mi imamo veće rizike."
Ukrajinski predsjednik složio se s izjavom poljskog premijera Donalda Tuska da EU čelnici moraju birati između "novca danas ili krvi sutra", no dodao je kako ne želi nikoga plašiti ili zastrašivati. Naglasio je kako se konačna odluka o načinu financiranja Ukrajine u nadolazećim godinama - bilo kroz zamrznutu rusku imovinu ili na drugi način - mora donijeti do kraja ove godine.
Glavna točka rasprave je korištenje zamrznute ruske imovine, što objašnjava belgijsku zabrinutost. Većina od 190 milijardi eura ruske imovine, zamrznute nakon početka invazije 2022. godine, nalazi se upravo u Belgiji, pohranjena u briselskoj financijskoj klirinškoj kući Euroclear. Zbog toga Belgija strahuje od mogućih pravnih posljedica korištenja tih sredstava za pomoć Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je danas u Bruxelles, gdje se održava ključni summit čelnika Europske unije. Glavna tema razgovora je nastavak financijske pomoći Kijevu u obrani od ruske agresije.
Zelenski je uoči sastanka izjavio novinarima kako se odluka o tome hoće li se zamrznuta ruska imovina koristiti za zajam za reparacije Ukrajini "svodi na političku volju". Upozorio je da se Ukrajina suočava s proračunskim deficitom od 45 do 50 milijardi eura za sljedeću godinu te izrazio neizvjesnost oko ishoda današnjih razgovora o financiranju.
Zelenski je naglasio da bi Ukrajina, ako do proljeća ne dobije više novca, morala smanjiti proizvodnju dronova, što predstavlja ozbiljan rizik za obrambene sposobnosti zemlje.
Prema njegovim riječima, Ukrajina čini sve što je u njezinoj moći da okonča rat, no nema jamstva da će taj proces uspjeti, osobito uzimajući u obzir manje pomirljive poruke koje stižu iz Kremlja. Zbog toga je, kako je rekao, nužno da Ukrajina ostane jaka i nastavi se boriti.
Komentirao je i razgovor s belgijskim političarem Bartom De Weverom, ocijenivši ga dobrim. Potvrdio je da postoji međusobno razumijevanje pozicija, ali je podsjetio da se Ukrajina, kao zemlja u ratu, suočava s neusporedivo većim rizicima.
Poljski premijer Donald Tusk uputio je dramatično upozorenje, istaknuvši kako bi neovisnost njegove zemlje mogla biti ugrožena ako Ukrajina bude prisiljena kapitulirati zbog loših odluka ili izostanka djelovanja Europe. Tusk se kratko obratio novinarima nakon teških pregovora europskih čelnika o daljnjoj pomoći Kijevu.
Premijer je opisao razgovore kao "vrlo težak proces" u pokušaju postizanja dogovora. Naveo je kako skupina kritičnijih zemalja, predvođena Belgijom, traži jasna jamstva i zaštitne mjere. Riječ je o državama koje su, kako je rekao, "teoretski najviše izložene nekoj vrsti odmazde ili financijske akcije Rusije". Dodao je kako se traže načini da se sve zemlje osjećaju ugodno s predloženim rješenjima.
Tusk je oštro pojasnio što je ulog u ovim razgovorima. "Želim da ovo konačno svima sjedne - ne samo našim kolegama ovdje u Europi, već i svima u Poljskoj - da kada govorimo o nužnosti podrške Ukrajini korištenjem tih ruskih sredstava, to je zato što vrlo dobro znamo da ukrajinska neovisnost odmiče rizik od agresije ili rata od poljskih granica. Suprotno tome, pad Ukrajine kao rezultat ovog rata značio bi izravnu prijetnju Poljskoj", poručio je Tusk.
Dronovi ukrajinske službe sigurnosti (SBU) napali su vojni aerodrom Belbek na Krimu. Uništena su dva radara Nebo-SVU, postaja sustava S-400, sustav Pancir-S2 i zrakoplov MiG-31.
>> Opširnije
Ukrajinske snage izvele su uspješan protunapad kod Limana u Donjeckoj oblasti. Tvrde da su uništile cijelu rusku pukovniju, zarobile vojnike i poboljšale svoj taktički položaj na bojišnici.
>> Opširnije
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola poručila je da rat u Ukrajini mora biti okončan, a ne samo privremeno odgođen.
Govoreći novinarima nakon razgovora s europskim čelnicima, Metsola je istaknula da je ključno zadržati politički momentum i ostati ujedinjen uz Ukrajinu. Naglasila je da su potrebne odlučne mjere kako bi se osiguralo da rat ne bude samo "zamrznut", već stvarno završen, uz snažna i čvrsta sigurnosna jamstva za Ukrajinu, a time i za Europu.
Dodala je da je današnji summit ključan dan za donošenje odluka o financiranju Ukrajine.
Ruska središnja banka najavila je da će podnijeti tužbe protiv europskih banaka zbog pokušaja korištenja zamrznute ruske imovine, javlja Reuters.
Prema navodima Reutersa, tužbe bi bile podnesene ruskim sudovima, a odnose se na planove zapadnih zemalja da zamrznutu rusku imovinu iskoriste za financiranje pomoći Ukrajini. Većina od oko 190 milijardi eura ruske imovine, koja je zamrznuta nakon početka rata 2022. godine, nalazi se u Belgiji, točnije u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu.
Kako navodi Reuters, Europska unija zasad još nije postigla konačan dogovor o tome hoće li i na koji način ta sredstva biti korištena za financiranje Ukrajine.
Velika Britanija izuzela je iz sankcija ruskom energetskom divu Rosneftu plinsko polje Zohr u Egiptu, objavilo je danas ministarstvo financija.
>> Opširnije
Predsjednik Europskog vijeća António Costa objavio je da je sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bruxellesu započeo, poručivši da Europa ostaje čvrsto uz Ukrajinu.
“Mir nije jeftin. Mir je neprocjenjiv. Od početka ruske agresije ukrajinski narod plaća najveću moguću cijenu za svoju slobodu. Europa ostaje odlučna podržavati ih koliko god bude potrebno”, poručio je Costa, poželjevši Zelenskom dobrodošlicu na summit čelnika EU-a.
Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je nove sankcije Rusiji, objavila je britanska vlada na svojim službenim stranicama. Na popis sankcioniranih dodano je još 24 osobe i subjekta povezane s Rusijom, među kojima su i dvije ruske naftne kompanije - Tatneft i Russneft.
Podsjetimo, dvije najveće ruske naftne tvrtke, Rosneft i Lukoil, Ujedinjeno Kraljevstvo sankcioniralo je još u listopadu. Ovim potezom London se pridružio najnovijim mjerama Europske unije usmjerenima na ruski energetski sektor.
Belgija ne želi sama snositi rizike reparacijskog zajma korištenjem zamrznute ruske imovine i može pristati na to samo ako ostale članice pristaju na podjelu rizika, a oko toga još nema dovoljnog napretka, rekao je danas belgijski premijer Bart De Wever.
U članicama EU-a nalazi se 210 milijardi eura ruske imovine koja je zamrznuta. Većina tih sredstava, 185 milijardi deponirana je u belgijskoj tvrtki Euroclear.
De Wever je rekao da je Komisija u svojim prijedlozima napravila napredak u pogledu raspodjele financijskog rizika u slučaju nepovoljne arbitražne odluke i po pitanju toga da sve institucije u EU-u u koje drže rusku imovinu budu jednako tretirane kao Euroclear.
Međutim, to još nije dovoljno u pogledu opsega pokrivanja rizika u slučaju neke arbitražne odluke u Rusiji ili u drugim jurisdikcijama trećih zemalja poput Kine ili Južne Afrike, koje su manje ili više bliske Rusiji.
Belgija želi podjelu ukupnog rizika i “neograničena jamstva” budući da se rizici ne mogu predvidjeti.
>> Opširnije
Europska unija uvela je nove sankcije protiv dodatnog 41 broda koji čine dio ruske takozvane „flote u sjeni“, objavilo je Vijeće EU-a. Sankcioniranim brodovima zabranjen je ulazak u luke EU-a te im je uskraćen širok raspon usluga pomorskog prijevoza.
Time se ukupan broj ruskih plovila pod sankcijama EU-a popeo na gotovo 600. Među njima je i tanker Dashan, za koji se sumnja da je dio flote u sjeni, piše Reuters.
Riječ je o mreži zastarjelih tankera koje Moskva koristi kako bi, unatoč zapadnim sankcijama, nastavila izvoz sirove nafte. Ti brodovi često imaju netransparentne vlasničke strukture te plove bez zapadnog osiguranja i sigurnosnih certifikata. Mnogi prolaze Baltičkim morem i kroz Finski zaljev, ključnu rutu za ruski izvoz energije.
Pojedine zapadne zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, već su ranije sankcionirale takve brodove, dok su neke države, poput Estonije, pokušavale fizički zaustaviti njihovo kretanje. Prošli tjedan ukrajinska mornarica i sigurnosne službe izvele su zajedničku operaciju u Crnom moru, u kojoj su dronovima napale jedan tanker iz ruske flote u sjeni i, prema njihovim navodima, izbacile ga iz upotrebe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u zgradu Europskog vijeća u Bruxellesu, gdje se danas održava summit čelnika Europske unije.
Njemački kancelar Friedrich Merz potvrdio je u Bruxellesu da podržava reparacijski zajam za Ukrajinu, poručivši da u ovom trenutku “ne vidi bolju opciju”. Govoreći uoči summita EU-a, diplomatski je uvažio zabrinutost Belgije zbog mogućih pravnih rizika te rekao da se nada da će ih članice uspjeti zajednički riješiti.
“Moramo to adresirati zajedno kako bismo prema Rusiji poslali signal snage i odlučnosti”, rekao je Merz.
Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je jutros u belgijskom parlamentu da njegova zemlja i dalje ima ozbiljne rezerve prema planu reparacijskog zajma za Ukrajinu ako bi Belgija ostala izložena mogućim pravnim tužbama Rusije. Poručio je da Bruxelles traži čvrsta jamstva da će se takvi rizici podijeliti među svim državama članicama EU-a.
“Treba nam padobran prije nego što skočimo. Ako se od nas traži da skočimo, onda skačemo svi zajedno”, rekao je De Wever, prema navodima lista Le Soir.
Dodao je da se stvari mogu promijeniti u posljednji trenutak, ali da u predloženom tekstu i dalje postoje otvorena pitanja koja zahtijevaju dodatni rad. Istaknuo je pritom da se spor ne vodi oko toga treba li financirati Ukrajinu, nego oko toga kako to učiniti, naglasivši hitnost donošenja odluke.
Britanac za kojeg Moskva tvrdi da se borio za Ukrajinu protiv ruske vojske osuđen je na 13 godina u zatvorskom logoru najvišeg sigurnosnog stupnja nakon što je proglašen plaćenikom, rekli su danas ruski tužitelji.
>> Opširnije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao je u Bruxelles na summit čelnika Europske unije i poručio da je nužno postići zajednički stav o prijedlozima vezanima uz Ukrajinu.
Kako je rekao novinarima po dolasku, Europska komisija iznijela je nekoliko opcija te su pokrenute važne rasprave o tome kako koristiti imovinu koju drži Rusija.
“Ono što želim reći jest da moramo okupiti sve za stolom. Pronaći ćemo zajedničku poziciju”, rekao je Macron. Dodao je da je uvjeren kako će se postići rješenje o financiranju Ukrajine jer među europskim državama postoji zajednička volja za dogovor.
Oko 180.000 ljudi u Ukrajini jutros je ostalo bez električne energije nakon noćnih ruskih napada, objavilo je ukrajinsko ministarstvo energetike.
Prekidi u opskrbi strujom zabilježeni su u južnim regijama Mikolajiv i Zaporižja, u središnjim regijama Čerkasi i Dnjepropetrovsk te u sjeveroistočnoj regiji Sumi, rekao je vršitelj dužnosti ministra energetike Artem Nekrasov u objavi na Telegramu.
Ukrajinski operator elektroenergetske mreže prošlog je tjedna u većini regija uveo izvanredna isključenja struje kako bi se izbjegli nekontrolirani nestanci električne energije, dok Rusija nastavlja s napadima na ukrajinski energetski sektor.
Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da Ukrajina nije spremna odustati od Donbasa, naglasivši da je ruska pozicija po tom pitanju jasna i nepromijenjena.
"Već sam nekoliko puta govorio o našoj poziciji oko Donbasa. Svi znamo kakav je stav Rusije. Oni žele potpuno zauzimanje Donbasa i sada traže da se mi povučemo iz Donbasa. To je njihova otvorena pozicija. Naša otvorena pozicija je da nismo spremni na takve korake, a Sjedinjene Američke Države traže kompromis", rekao je Zelenski.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je novinarima tijekom leta prema Bruxellesu, gdje sudjeluje na summitu čelnika EU-a, da bi se sredstva iz reparacijskog zajma, ako dođe do pozitivne odluke, mogla koristiti i za obnovu Ukrajine u slučaju završetka rata. Rekao je da su Sjedinjene Američke Države spremne pomoći u financiranju obnove, iako zasad nema konkretnih detalja, dok Europa o toj temi govori kontinuirano.
„Danas, kada govorimo o reparacijama, ne ograničavamo ovaj razgovor samo na obnovu. Ovo je rat i ta su nam sredstva potrebna kako bismo održali vojsku i poduprli domaću obrambenu proizvodnju. To prirodno uključuje europske sustave, ali i američke protuzračne rakete. Ako se donese pozitivna odluka, spremni smo ta sredstva koristiti u tu svrhu. No ako rat završi – a diplomatski činimo sve da se to dogodi – tada će, nakon dogovora o završetku rata, odluka o korištenju tih sredstava biti u potpunosti usmjerena na obnovu“, rekao je Zelenski.
Dodao je da odluka o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine u konačnici ovisi o političkoj volji. „Bez te političke volje Ukrajina će se suočiti s ozbiljnim poteškoćama“, rekao je Zelenski.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je u Bruxellesu da se nada kako će se postići dogovor o financiranju Ukrajine. Rekla je da razumije pritisak pod kojim se nalazi Belgija, ali je dodala da je Europska unija adresirala zabrinutosti koje je Bruxelles iznio oko korištenja zamrznute ruske imovine za takozvani reparacijski zajam.
Europska unija si ne može priuštiti neuspjeh u ovim pregovorima i mora pokazati snagu, poručila je Kallas. Procijenila je da su šanse za postizanje dogovora “50 prema 50”, rekla je Kallas.
Nakon dolaska na summit, predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je da čelnici neće napustiti sastanak bez konačne odluke kojom će se osigurati financijske potrebe Ukrajine. “Nećemo napustiti Vijeće bez konačne odluke kojom ćemo osigurati financijske potrebe Ukrajine”, rekao je Costa.
Njegove riječi nadovezuju se na ranije poruke predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je također poručila da se s današnjeg summita mora izaći s rješenjem za financiranje Ukrajine.
Ukrajinski pregovarači o miru putuju u Sjedinjene Države, gdje bi se sutra i prekosutra trebali sastati s predstavnicima Washingtona, javlja Reuters. Američkoj agenciji Volodimir Zelenski rekao je da zasad ne postoje konačni, usuglašeni mirovni prijedlozi. Ponovno je pozvao partnere da ojačaju Ukrajinu u slučaju da Rusija odbije prekinuti rat, navodi Reuters.
Zelenski bi uskoro trebao stići u Bruxelles, gdje se danas održava ključni summit čelnika Europske unije.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je po dolasku na summit EU-a u Bruxellesu da je, prema njegovu mišljenju, ideja korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine propala.
Orban je novinarima rekao da će u Europskoj uniji postojati dovoljan broj država članica za tzv. blokirajuću manjinu koja će spriječiti donošenje odluke o reparacijskom zajmu za Ukrajinu. Dodao je i da se Europska unija mora "držati podalje od rata" te "raditi na postizanju mira".
Poljski premijer Donald Tusk poručio je po dolasku na summit EU-a u Bruxellesu da se europski čelnici nalaze pred jasnim i teškim izborom. "Sada imamo jednostavan izbor – ili novac danas ili krv sutra", rekao je Tusk novinarima.
“Na nama je da donesemo odluku i to je pitanje sati. Mislim da svi europski čelnici konačno moraju preuzeti odgovornost”, rekao je Tusk, dodajući da se pritom ne radi samo o Ukrajini. "Ne govorim samo o Ukrajini, govorim o Europi", rekao je.
Dodao je da je riječ o odluci koja je isključivo u rukama europskih lidera. "Ovo je naša odluka i samo naša. Mislim da se svi europski čelnici konačno moraju uzdići do razine trenutka", poručio je Tusk.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je po dolasku u Bruxelles da s današnjeg sastanka čelnika EU-a ne namjerava otići bez pronalaska rješenja za financiranje Ukrajine. Naglasila je da se mora pronaći način kako zatvoriti financijski jaz s kojim se Ukrajina suočava.
Von der Leyen je rekla i da bi, u slučaju da se dogovori takozvani reparacijski zajam za Ukrajinu, rizici tog aranžmana morali biti podijeljeni među svim državama članicama EU-a, ponovivši time stav koji je ranije iznio i belgijski premijer Bart De Wever.
Dodala je kako je važno da se Europska unija već obvezala na to da pomogne Ukrajini u pokrivanju njezinih financijskih potreba. Von der Leyen je 3. prosinca službeno predstavila prijedlog Europske komisije o reparacijskom zajmu za Ukrajinu koji bi se financirao korištenjem zamrznute ruske imovine.
Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je uoči današnjih razgovora čelnika EU-a u Bruxellesu da se prijedlozi o tome kako financirati Ukrajinu u 2026. i 2027. godini i dalje mijenjaju, unatoč tome što se odluka očekuje već danas, javlja Reuters. Govoreći u belgijskom parlamentu, De Wever je rekao da takozvani reparacijski zajam za Ukrajinu nosi pravne, financijske i ekonomske rizike te da ne nudi potpuno čvrsta jamstva.
Ponovio je i raniji stav da Belgija inzistira na tome da se financijski rizik tog prijedloga ravnomjerno podijeli među svim državama članicama Europske unije. De Wever je dodao kako za predloženo korištenje zamrznute ruske imovine ne postoji presedan.
Reuters podsjeća da se većina od oko 190 milijardi eura ruske imovine, zamrznute nakon početka rata 2022. godine, nalazi upravo u Belgiji, i to u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu. I De Wever i Euroclear proteklih su tjedana u više navrata izražavali zabrinutost zbog mogućeg korištenja tih sredstava.
Čelnici Europske unije danas odlučuju mogu li se zamrznuta sredstva Ruske središnje banke koristiti za financiranje reparacijskog zajma za Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Zelenski ranije je upozorio da se zemlja suočava s ozbiljnim financijskim poteškoćama te da bez tog izvora financiranja neće moći „ostati ekonomski snažna“.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, Ukrajini će u 2026. i 2027. godini trebati oko 135 milijardi eura. Predsjednik ukrajinskog parlamentarnog odbora za proračun izjavio je da vlada još mora osigurati između 18 i 20 milijardi dolara vanjskog financiranja kako bi mogla pokriti proračunski manjak za sljedeću godinu.
Kijev planira najveći dio državnih prihoda usmjeriti na obranu. U 2026. godini na ratne napore trebalo bi otići nešto više od 27 posto BDP-a, dok se dnevni trošak borbi u 2025. procjenjuje na oko 172 milijuna dolara, u odnosu na oko 140 milijuna dolara godinu ranije, navode ukrajinski dužnosnici.
Ako korištenje zamrznute ruske imovine bude u potpunosti odobreno do siječnja, prve tranše reparacijskog zajma Ukrajini trebale bi stići u prvom tromjesečju 2026.
EU planira financirati Ukrajinu s 90 mlrd € 'reparacijskim zajmom' koristeći zamrznutu rusku imovinu. Belgija se protivi zbog pravnih rizika, no odbijanje plana ostavlja je bez zaštite.
>> Opširnije
Facebook
Google
