ZAMJENIK šefa ureda američkog predsjednika Donalda Trumpa i jedan od njegovih ključnih savjetnika, Stephen Miller, u razgovoru za CNN govorio je o tome kako administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa upravlja situacijom u Venezueli nakon uhićenja Nicolása Madura, ali se dotaknuo i Grenlanda, poručivši da bi taj teritorij trebao postati dio Sjedinjenih Država.

Miller je rekao da je američka vojska "raspoređena izvan Venezuele" te da je Trumpova administracija "postavila uvjete i pravila". Dodao je i da SAD nije isključio mogućnost podizanja optužnica protiv drugih venezuelanskih dužnosnika, upozorivši ih pritom da surađuju s Washingtonom.

"Apsurdno je Machadu staviti na čelo države"

U kontekstu budućeg političkog vodstva Venezuele, Miller se osvrnuo na izjave oporbene čelnice Marije Corine Machado, koja je prethodno pohvalila Trumpovu odluku o uhićenju Madura. No Miller je odbacio svaku ideju da bi ona mogla preuzeti vlast.

"Bilo bi apsurdno i besmisleno da je jednostavno prebacimo u zemlju i stavimo na čelo države", rekao je Miller, obrazlažući to tvrdnjom da je venezuelanska vojska ne bi smatrala legitimnom.

Istaknuo je i da SAD zasad ne odustaje od pritiska na ostatak venezuelanskog državnog aparata, naglasivši da je suradnja s Washingtonom ključna za daljnji razvoj događaja.

Grenland "treba biti dio SAD-a"

Miller je u istom intervjuu iznio i stav da "Grenland treba biti dio Sjedinjenih Država", dodavši kako "nitko neće ratovati s nama oko budućnosti Grenlanda". Ta je izjava izazvala oštre reakcije u Danskoj.

Danski zastupnik Rasmus Jarlov reagirao je na Millerove riječi, dovodeći u pitanje njegovu procjenu. "I on misli da se nećemo boriti da ga zadržimo? Pogrešno", poručio je Jarlov.

U nastavku je kritizirao američku administraciju zbog, kako je rekao, nepromišljenih izjava i postupaka. "Zar vi u SAD-u nemate neke sposobne ljude koje možete staviti da odlučuju? Nekoga tko barem malo čita prije nego što odluči napasti saveznike i uništavati zapadni savez", rekao je Jarlov.

Millerove izjave dodatno su pojačale zabrinutost europskih političara zbog smjera američke vanjske politike, osobito nakon nedavnih događaja u Venezueli i sve otvorenijih poruka iz Washingtona o Grenlandu.