Ključni summit EU za rješenje krize: Stotinu interesa i samo jedan pravi gazda - Njemačka!

Ključni summit EU za rješenje krize: Stotinu interesa i samo jedan pravi gazda - Njemačka!

Foto: AFP

ČELNICI 27 zemalja Europske unije sastali su se danas na ključnom summitu EU-a, na kojem bi trebalo biti dogovoreno rješenje dužničke krize u eurozoni, ili barem okvir unutar kojeg će se u budućnosti tražiti rješenja.

Međutim, mnogi detalji iz posljednjih dana ukazuju na to da danas neće biti doneseno nikakvo finalno rješenje, prvenstveno zbog činjenice da oko glavnih tema i dalje postoje velika neslaganja nekih zemalja, a čini se kako je pukla i glavna osovina Njemačka-Francuska.

Summit neće ponuditi čudesno rješenje za sve probleme

"Postoji previše problema za riješiti i previše pregovora koji tek trebaju biti odrađeni. Sumnjam da će sve biti gotovo na ovom summitu", kazala je novinarima Angela Merkel pred dolazak u Bruxelles, nakon što je dobila odriješene ruke od Bundestaga da pregovara o modelu proširenja ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF).

"Svijet gleda Europu i Njemačku. Moramo pokazati da smo spremni preuzeti odgovornost i riješiti najveću krizu s kojom se Europa susreće još od Drugog svjetskog rata", dodala je. Simptomatično je i da je naprasno otkazan sastanak ministara financija EU, koji je trebao biti održan pred glavni summit u Bruxellesu.

Na Italiju otpada 25 posto europskog duga


Iako je problema "stotinu", tri su ključna segmenta na koja će biti usmjerena pažnja političara i investitora. Najvažnije pitanje definitivno predstavlja pronalazak načina da se zaštiti Italiju i Španjolsku, što je moguće učiniti jedino povećanjem opsega EFSF-a.

Naime, na Italiju otpada 25 posto ukupnog europskog duga, a na Španjolsku devet. Za usporedbu, dugovi Grčke, Portugala i Irske zajedno čine sedam posto ukupnog europskog duga.

Razdor oko EFSF-a na relaciji Njemačka - Francuska


Merkel je najavila da bi sredstva EFSF-a trebala biti povećana na preko bilijun eura, iako financijski analitičari i investitori smatraju kako bi ta cifra trebala biti višestruko veća da pruži optimalnu zaštitu ugroženim zemljama. Problem predstavlja činjenica da se ta cifra može postići samo stvaranjem neke vrste osiguranja za one koji će ući u rizik financiranja projekta.

Tu dolazi do ključnog razdora. Francuska želi da iza EFSF-a stane Europska središnje banka (ECB), jedina koja ima moć stvaranja novca, te da mu osigura sredstva za pozajmljivanje u iznosu od tri bilijuna eura. Ali Njemačka se protivi takvoj ideji i malo je vjerojatno da će je prihvatiti. Nijemci žele model prema kojem će EFSF zemljama poput Italije i Španjolske pomoći tako što davati samo parcijalne garancije investitorima i bankama koji će im posuđivati novac. Osim toga, francuski prijedlog je i u sukobu s aktualnim zakonima EU.

Berlusconi pristaje samo na okvirna obećanja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je riječ o Italiji, valja spomenuti kako europski čelnici očekuju da se Berlusconi pred njima pojavi s konkretnim planom mjera štednje i ekonomskih reformi, na čije će se ispunjenje službeno obvezati. Međutim, Berlusconi je spreman ponuditi samo općenita obećanja, jer bi u protivnom njegova vlada sigurno pala. Ipak, uspio je partnere u Sjevernoj ligi uvjeriti da podignu dob za odlazak u mirovinu na 67 godina, što je skandaliziralo talijansku javnost.

Koliko duga treba oprostiti Grcima da nitko ne bude ugrožen?

Drugo ključno pitanje tiče se grčkog duga, to jest pronalaska načina njegovog smanjenja. Konkretno, potrebno je pronaći optimalnu razinu otpisa duga. Čelnici eurozone nadaju se da će grčke vjerovnike uspjeti uvjeriti da pristanu na "šišanje" čak 60 posto iznosa grčkog duga. U zadnjem izvješću trojke stoji kako bi grčki dug mogao biti smanjen na 120 posto BDP-a do 2020- godine kada bi se odobrio otpis polovice duga.

Naravno, banke i investitori koji imaju grčke obveznice svim se snagama pokušavaju oduprijeti tom "šišanju". Tvrde da bi otpis više od 40 posto duga doveo do visokih odštetnih zahtjeva i kolaterala, što bi posljedično značilo krah za Španjolsku i Italiju zbog visokih prinosa na njihove obveznice.

Veći otpis grčkog duga zahtijeva veću dokapitalizaciju europskih banaka

Treće pitanje je rekapitalizacija ranjivih banaka. Naime, summit nije posvećen samo spašavanju zaduženih zemalja, već i jačanju banaka koje tim zemljama posuđuju novce.

Pitanje je donekle povezano s odgovorom na prethodno, jer što veći bude otpis grčkog duga, to će veća morati biti dokapitalizacija izloženih banaka, samo kako bi "ostale na površini".

Već je dogovoreno kako će za to biti osigurano najmanje 100 milijardi eura, a pokušat će se pronaći model da dobar dio tog iznosa osiguraju komercijalni kreditori. Međutim, dok god će na tržištu trajati neizvjesnost oko dužničke krize, nacionalne vlade i EFSF morat će iznijeti veći dio te kapitalizacije na svojim leđima.

Banke moraju osigurati obvezne rezerve u visini od devet posto kapitala visoke kvalitete

Tako je večeras postignut dogovor prema kojem će banke do 30. lipnja sljedeće godine morati osigurati obvezne rezerve u visini od devet posto kapitala visoke kvalitete kako bi se zaštitile od mogućih gubitaka. Kao što je već rečeno, do novog kapitala bi banke najprije trebale pokušati doći same na financijskom tržištu. Ako im to ne uspije, onda se obraćaju vladama u svojim zemljama, a EFSF predstavlja zadnje utočište.

MMF i vodeće američke banke mogli bi uskočiti u pomoć, iako oni smatraju kako će za istinsku rekapitalizaciju europskih banaka biti potrebna nekoliko puta veća suma od dogovorene.

Sastanak članica eurozone sa strane

Valja imati na umu i kako će sutra u sklopu summita EU 17 članica eurozone održati poseban sastanak na kojem bi se trebao dogovoriti princip integracije i monitoringa zajedničkog proračuna, kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti. Međutim, takva će centralizacija dodatno produbiti jaz između zemalja koje koriste euro i onih koje to ne rade, neovisno o tome hoće li takav sporazum trebati promjenu nekih principa i zakon temeljnog sporazuma o EU. Velika Britanija već se oglasila kako ne želi biti izostavljena iz procesa donošenja ključnih financijskih odluka.

Njemačka će imati posljednju riječ

Kao što je Angela Merkel već najavila, ne treba očekivati da će na ovom summitu biti pronađen čudotvorni lijek za sve probleme s kojima je EU suočena, ali bi bilo dobro kad bi bili poduzeti bar mali, ali odlučni koraci u pravom smjeru. Nekakva vrsta kompromisa morat će se pronaći, ali ostaje osjećaj da će na kraju biti onako kako kaže trenutni gazda - Njemačka!

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara