NA DNU oceana zapadno od Grenlanda otkrivena je zaliha prirodnog plina zarobljena u ledenom kavezu, koja bi mogla biti najdublji zabilježeni hladni izvor plinskog hidrata, a istovremeno vrvi životinjskim svijetom. Ovo jedinstveno stanište, nazvano Freya, pronađeno je na dubini od čak 3640 metara, piše Science Alert.

Neočekivano otkriće u arktičkim dubinama

Nakupine plinskog hidrata Freya otkrivene su tijekom ekspedicije Ocean Census Arctic Deep EXTREME24, koju su vodili istraživači s Arktičkog sveučilišta Norveške (UiT). Plinski mjehurići u vodenom stupcu upozorili su znanstvenike na neobičnu aktivnost duboko ispod njihovog broda, što ih je potaknulo da pošalju daljinski upravljano vozilo (ROV) kako bi istražili o čemu se radi.

Na dnu su naišli na izložene nakupine kristalnog materijala poznatog kao plinski hidrat - smrznuta mješavina metana i vode, održavana u krutom stanju zbog visokog tlaka i niskih temperatura. ROV je prikupio uzorke metana, sirove nafte i sedimenta koji je sadržavao iznenađujuću raznolikost morskog života.

"Ovo otkriće mijenja pravila igre za arktičke dubokomorske ekosustave i kruženje ugljika", izjavila je suvoditeljica ekspedicije Giuliana Panieri. "Pronašli smo ultra-duboki sustav koji je geološki dinamičan i biološki bogat, s implikacijama na bioraznolikost, klimatske procese i buduće upravljanje Visokim sjeverom."

Život bez Sunčeve svjetlosti

Dubokomorske životinje koje nastanjuju nakupine Freya ne ovise o Suncu. Umjesto toga, hrane se kemotrofnim mikrobima koji kemikalije poput metana, sulfida i drugih ugljikovodika pretvaraju u biološko gorivo. Upravo te tvari istječu s morskog dna na novootkrivenim lokacijama.

Među otkrivenim životinjama nalaze se cjevaši, rakovi slični kozicama, četinaši i školjkaši.

Znanstvenici ističu da je ovaj ekosustav po sastavu sličan arktičkim hidrotermalnim izvorima na sličnim dubinama. Spojevi pronađeni u sedimentu sugeriraju da nafta i plin potječu od cvjetnica koje su rasle na nekoć toplom i šumovitom Grenlandu tijekom miocena, prije 23 do 5,3 milijuna godina.

Prijetnja dubokomorskog rudarstva

Ovakve naslage bogate ugljikom čine Freyu idealnim staništem za specijalizirane organizme, ali i metom interesa rudarske industrije i nekih vlada. Iako se dubokomorsko rudarstvo dosad fokusiralo na polimetalne nodule bogate rijetkim mineralima, plinski hidrati predstavljaju potencijalni energetski resurs.

"Unatoč značajnom napretku u razumijevanju distribucije i koncentracije plinskih hidrata, veliki izazov ostaje u procjeni plinskih hidrata kao energetskog resursa i njihove uloge u globalnim klimatskim promjenama", napominju autori studije objavljene u časopisu Nature Communications.

Znanstvenici upozoravaju na opasnosti koje takve aktivnosti predstavljaju za krhke i još uvijek nedovoljno istražene ekosustave.

"Vjerojatno postoji još vrlo dubokih hladnih izvora poput Freye koji čekaju otkriće, a morski život koji uspijeva oko njih mogao bi biti ključan za bioraznolikost dubokog Arktika", rekao je morski ekolog Jon Copley sa Sveučilišta Southampton, koji je sudjelovao u ekspediciji.

"Veze koje smo pronašli između života na ovom izvoru i hidrotermalnih izvora na Arktiku ukazuju na to da će ova staništa nalik otocima na oceanskom dnu trebati biti zaštićena od svih budućih utjecaja dubokomorskog rudarstva u regiji", zaključio je Copley.