POSMRTNI ostaci 55 žrtava partizanskih zločina protiv čovječnosti tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća, koji su pronađeni i ekshumirani na devet mjesta u općinama Plitvičkim Jezerima i Rakovici, pokopani su u zajedničku grobnicu na mjesnome groblju u Vagancu, a riječ je o civilima i vojnicima domobranske i ustaške vojske.

Pokop uz vojne počasti

Na pokopu uz vojne počasti bili su rodbina potomaka nestalih u Drugome svjetskom ratu, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanica hrvatske predsjednice Silvana Oruč Ivoš, predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti, vojske i policije, Generalskog zbora, Hrvatskoga žrtvoslovnog društva i Hrvatskog domobrana.

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja organizirala je i provela ekshumaciju od 24. travnja do 14. lipnja 2017. na devet mjesta u općinama Rakovici i Plitvičkim Jezerima, rečeno je, a sve se žrtve smatraju nevinima jer su, kako je istaknulo nekoliko govornika, "smaknute bez suđenja".

Ministar Medved rekao je da Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja čini "iznimne napore u traganju za posmrtnim ostacima iz Drugoga svjetskog rata i poraća, a posebice Domovinskog rata, jer sve žrtve, kao danas pokopane, tek s dostojanstvenim pokopom dobivaju svoj spokoj".

Medved govorio u ime premijera

"Nastavit ćemo provoditi istraživanja i ekshumacije ustrajno, ozbiljno i odgovorno u okviru zakonskih procedura i ništa nas u tome neće umoriti", poručio je ministar Medved u svoje ime i ime premijera Andreja Plenkovića te je svim članovima obitelji izrazio sućut, a pokojnicima "pokoj vječni i smiraj u ovoj napaćenoj hrvatskoj grudi“.

Kolindina izaslanica: Jedina im je krivnja bila što su bili Hrvati

Izaslanica hrvatske predsjednice Silvana Oruč Ivoš rekla je da su te dugo prešućivane žrtve partizanskih zločina likvidirane po istom obrascu kao i mnoge druge na oko 940 mjesta diljem Hrvatske.

"Bili su to sustavno planirani, iznimno brutalni zločini nad djecom, ženama, starcima iako im je krivnja bila samo to što su bili domoljubi, Hrvati i što su voljeli svoj narod i Katoličku crkvu, a počinitelji i nalogodavci ostali su nekažnjeni", rekla je Oruč Ivoš, podsjećajući da najveći broj nedužnih žrtava još nije našao svoj mir. 

"Danas s ovoga tužnog mjesta ne širimo mržnju prema krivcima i ne pozivamo na osvetu, samo vapimo za istinom", istaknula je.  

Osim civila, bilo je i vojnika kvislinške NDH

Prema riječima načelnika rakovičke općine Franje Franjkovića, preneražen je svjedočanstvima nekoliko mještanki rakovičkih sela koje se sjećaju, iz vremena kad su bile djevojčice, mučenja svojih očeva i rodbine, sve redom civila. No postoje i svjedočanstva o zarobljavanju i likvidaciji ustaša i domobrana bez suđenja, rekao je, ističući da je zapravo riječ o vojnicima "četničkog pokreta koji su se 1944. godine prerušili u partizane".

Na kraju svjedočenja o tim strahotama Franjković je rekao da zagovara praštanje i pomirbu jer bez toga nema mira.

Ima saznanja o više od 700 nestalih osoba s područja grada Slunja i triju općina -Rakovice, Cetingrada i Plitvičkih Jezera. "Ovdje se radi o nekima od njih, ali je odlučeno da se u složen i skup postupak identifikacije tih posmrtnih ostataka neće ići jer je riječ o žrtvama od prije 70 i više godina koje možda više i nemaju žive bliske rođake, a Hrvatska nema nacionalnu bazu DNA uzoraka“, rekao je čelnik Uprave za zatočene i nestale, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić. No, dodao je, "ako netko ima potrebe, ako se pretpostavlja tko su žrtve i postoje živi srodnici, može se pristupiti DNA analizi i utvrđivanju identiteta žrtve".

55 osoba

Objasnio je da se tijekom ekshumacije nije moglo odmah točno utvrditi o koliko je žrtava riječ pa je rečeno - najmanje 53, no za Zavodu za sudsku medicinu kosti su poslagane i pripremljene za pokop te je utvrđeno da je u devet jama bilo 55 žrtava.

Pokop i molitvu odrješenja za žrtve predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, uz svećenike Gospićko-senjske biskupije, a misa zadušnica služena je u crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vagancu.