POSLJEDNJIH pet godina cijene ovih teških droga su rapidno pale: heroin je u Europi pojeftinio 45, a kokain 22 posto. Pad cijene heroina je povezan sa još jednim padom: talibanskog režima, nakon čega su procvjetala afganistanska polja makova, ali i prodaja ove droge.

Povećane količine heroina na tržištu znače opravdanu bojazan o još većeg broja novih konzumenata, tvrde stručnjaci. Afganistan, koji je zaslužan za 90 posto svjetske proizvodnje opijuma čijom se preradom dobiva heroin, je nakon američkog svrgavanja talibanskog režima, još više nego dosad nastavio opskrbljivati narko-tržište.

"Afganistan je ključni igrač u globalnoj proizvodnji heroina i razvoj događaja u toj zemlji ima utjecaj na to s kojom ćemo se drogom najviše boriti u Europi", izjavio je Wolfgang Gotz, načelnik Europskog centra za nadgledanje droga i ovisnosti (EMCDDA).

On navodi da je 2004 u Europi zaplijenjeno ukupno 19 tona heroina, deset posto više nego prethodne godine. Uz to, u cijeloj Europi je prisutan trend pada cijena svih droga, od marihuane do ekstazija, često i do polovice prijašnje cijene.

EMCDDA iznosi i podatke o variranju cijena droge u raznim europskim zemljama; gram kanabisa u Portugalu košta 2.3 eura, a čak 12 u Norveškoj. Skandinavci se ističu i po skupoći heroina; dok gram u Turskoj vrijedi 12 eura, u Švedskoj se cijeni na 141 euro.

I na kraju, usporedbe radi u Hrvatskoj gram kokaina košta 600, a heroina oko 250 kuna.