EPIDEMIOLOG i član Znanstvenog savjeta vlade Branko Kolarić bio je gost N1 Studija uživo.

"Imamo dvije stvari koje treba uzeti u obzir. Prvo je da imamo zaista poboljšanje epidemiološke situacije. Imamo incidenciju ispod 300 na sto tisuća stanovnika. Imamo manji broj ljudi na respiratoru i manje umrlih. To pokazuje da mjere ipak donose rezultate", smatra Kolarić.

Kaže kako već imamo svojevrsno popuštanje mjera.

"Učenicima od 1. do 4. razreda te maturantima su dopušteni socijalni kontakti. Ono oko čega se trebamo brinuti su novi sojevi virusa, a moramo voditi računa da zadržimo ovako dobru epidemiološku situaciju", ističe.

Komentirao je popuštanje mjera za kafiće i restorane.

"Sportske aktivnosti i ugostiteljske aktivnosti su mjere koje su uvedene i o tome se razmišlja. Za taj dokument zaista ne znam, ne znam o čemu se radi. Za ugostiteljske objekte će se napraviti prioriteti kako će se regulirati prioriteti vezano uz epidemiološku situaciju", rekao je.

"Važno je za svaku intervenciju koja se radi gledati efekt na epidemiološku situaciju. Bilo bi logično prvo otvoriti terase pa onda dva tjedna gledati kako se razvija situacija", dodaje.

Novi sojevi koronavirusa

"Novi sojevi su nam nekakva prijetnja zbog koje više oklijevamo s popuštanjem. Imamo novu varijablu u cijeloj epidemiološkoj situaciji, a to je cijepljenje. Novi sojevi su ono zbog čega opreznije gledamo na popuštanje. Sreća je što te mutacije nisu tako značajne pa očekujemo da će ovo cjepivo biti dovoljno za te nove sojeve", kaže.

Osvrnuo se i na cijepljenje u domovima za starije.

"Mislim da ćemo ih brzo opskrbiti cjepivima. Radimo i dalje na motivaciji djelatnika u domovima za starije. Postotak djelatnika koji su cijepljeni je 30 posto. Razgovarat ćemo s njima i napravit ćemo istraživanje zašto se oni nisu cijepili. Cijeli kolektiv bi trebao imati 70 posto imunih da se epidemija ne bi razvijala. Morat ćemo jedno vrijeme, dok god traje epidemija, gledati kolika je kolektivna procijepljenost u svakom domu", rekao je Kolarić.

Kaže kako je dostupnost cjepiva glavni ograničavajući faktor.

"Sada ćemo kroz sljedeća dva tjedna procijepiti domove za starije. A za opću populaciju odnosno starije osobe trebat ćemo puno više vremena", ističe.

O nuspojavama cjepiva

"Što se tiče nuspojava, najozbiljnija nuspojava je anafilaktička reakcija, odnosno alergijska reakcija. Ali ta reakcija je izlječiva ako ste na mjestu cijepljenja. Zato svi nakon cijepljenja i ostaju 15 minuta. Ostale nuspojave koje su prijavljene u Hrvatskoj su uglavnom lokalne: bol na mjestu uboda, glavobolja i temperatura", objasnio je.

Kaže kako u principu ni jedno ni drugo cjepivo još nije još dovoljno u upotrebi da bi neki ljudi bili skroz procijepljeni.

"Dva tjedna nakon druge doze smatramo da bi cjepivo trebalo imati puni efekt, a to vrijeme nije prošlo", rekao je.

"To isto treba objasniti, cjepivo, da bi imalo bilo kakav efekt, ono uči naše stanice kako da se obrane od virusa, a za to je potrebno barem 10-14 dana. Puni efekt cijepljenja je dva tjedna nakon druge doze, a određenu zaštitu imamo i dva tjedna nakon prve doze", dodaje.

Objasnio je i koliko vremena treba proći nakon primanja prve doze cjepiva da bismo primili drugu.

"Druga doza Pfizerovog cjepiva se prima 21 dan nakon prve doze, a Moderninog 28 dana nakon prve doze", pojašnjava.

Kaže kako je presretan otkad su u Hrvatsku stigla cjepiva.

"Ja sam presretan otkad smo dobili cjepiva. Mjerama koje smo imali dosad usporavamo širenje, a cijepljenjem možemo zaustaviti širenje bolesti", rekao je zaključno Kolarić.