U OČEKIVANJU novih, strožih mjera koje će biti predstavljene danas u 14 sati, epidemiolog Branko Kolarić sa zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo i iz vladinog Znanstvenog savjeta kaže da se nada da će nove mjere biti adekvatne.

"Sada ići s nedovoljno snažnim mjerama, mislim da bi imalo pogubne posljedice. Također bi bilo bolje da smo snažnije mjere uveli već prije mjesec dana jer ne bismo imali ovoliki broj ozbiljno bolesnih ljudi", rekao je Kolarić za N1.

>> Kolarić: Ako ne uvedemo nove mjere, moguće je dnevno i do 80 i 100 umrlih u siječnju

Da se njega pita, on bi, dodaje, uveo iste mjere kao na proljeće osim zatvaranja među županijama.

Ne bi zatvorio ni frizerske salone

"Uveo bih sve mjere koje smo imali na proljeće osim zabrane kretanja između županija te zatvaranja svih trgovina (one u kojima se može držati razmak i obaviti kupovina bez dužeg zadržavanja) te ne bih zatvorio ni frizerske salone jer se pokazalo da uz pridržavanje mjera nije bilo prijenosa kao na proljeće", rekao je.

Komentirao je i broj zaraženih, koji je danas preko 4000, kao i veliki broj umrlih.

"Umiranje preko 50 osoba dnevno od zarazne bolesti za mene je zaista zastrašujući podatak. Uglavnom se radi o osobama s dvije ili više kroničnih bolesti te starije životne dobi. No to nikako nije razlog da kažemo: 'Onda je to u redu.' Nikako nije! Ne smijemo normalizirati ovako visok broj zaraženih i umrlih osoba", rekao je i dodao:

"Sve češće bilježe se i posljedice poremećaja zgrušavanja krvi kao posljedica infekcije SARS-CoV-2 te neke osobe naglo umru od posljedica plućne embolije. I nakon što se osoba smatra izliječenom od covida-19, može imati tromboze i embolije. Stoga se svaka oboljela osoba treba posavjetovati sa svojim liječnikom o eventualnoj potrebi uzimanja lijekova koji usporavaju/smanjuju zgrušavanje krvi."

O brzim testovima

Komentirao je i koliko su korisna brza antigenska testiranja.

"Brzi antigenski testovi imaju prednosti i nedostataka. Prednosti su da se mogu raditi izvan laboratorija, da su rezultati gotovi u roku od nekoliko minuta te su značajno jeftiniji od PCR testova. Nedostaci su upravo ovo što ste naveli, a to je niža osjetljivost, odnosno mogućnost da test bude negativan i kad je osoba ipak zaražena", rekao je Kolarić i dodao:

"To je problem u dijagnostici za nekoga za koga sumnjate da je zaražen (ima simptome, bio je u kontaktu sa zaraženom osobom). Stoga simptomatske osobe koje su na brzom testu negativne šaljemo još na PCR upravo iz tog razloga."

Unatoč problemima brzi testovi mogu biti korisni za masovna testiranja, ali Kolarić napominje da brzi testovi ne trebaju zamijeniti serološke testove.

"Kada se antigenski brzi testovi koriste za masovna testiranja, onda niža osjetljivost nije takav problem. Otkrijemo neke zaražene osobe bez simptoma koje ne bismo na drugi način otkrili te ih izdvojimo iz populacije kao izvor zaraze kroz mjeru izolacije. Brzi testovi mogu biti i lažno pozitivni. Stoga brzi antigenski testovi imaju svoje mjesto u masovnom i dijagnostičkom testiranju, no važno je znati njihova ograničenja i pravilno interpretirati rezultate takvog testa", zaključio je Kolarić.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.