CIJENE goriva u Hrvatskoj jučer su snažno porasle. Litra osnovnog Eurosupera 95 poskupjela je za osam centi i sada stoji najviše 1.62 eura, dok je eurodizel poskupio za 16 centi, na 1.75 eura po litri.

Riječ je o najvišim cijenama osnovnih goriva na postajama izvan autocesta, koje vrijede 14 dana. Na autocestama i kod većine premium-goriva cijene se mogu slobodno određivati.

U tekstu koji je Index objavio ranije danas pokazali smo da je benzin u Hrvatskoj trenutačno skuplji nego u Švedskoj. Litra Eurosupera 95 u švedskom lancu St1 stajala je 1.39 eura, odnosno 23 centa manje nego u Hrvatskoj.

Iako Švedska nema vlastitu proizvodnju sirove nafte, cijenu je uspjela sniziti velikim smanjenjem poreza na gorivo.

Koliki dio hrvatske cijene zapravo odlazi državi?

Što čini cijenu goriva?

Cijena litre goriva ne ovisi samo o cijeni sirove nafte. Konačnu cijenu čine tržišna cijena gotovog benzina ili dizela, trošak biokomponente, premija trgovca, trošarina i PDV.

Tržišna cijena goriva ovisi o kretanju cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu, ali i o tečaju dolara prema euru.

Trošarina je fiksan iznos koji država naplaćuje za svaku prodanu litru. Nakon posljednjeg Vladina smanjenja trenutačno iznosi oko 42 centa po litri benzina i 33 centa po litri dizela.

Na ukupnu osnovicu, u koju ulazi i trošarina, obračunava se PDV od 25 posto. PDV je već uključen u cijenu na benzinskoj postaji i čini petinu konačnog iznosa koji plaća kupac.

Koliko dobije država?

Kod litre benzina koja stoji 1.62 eura državi kroz trošarinu i PDV odlazi oko 75 centi. To je približno 46 posto ukupne cijene.

Kod litre dizela od 1.75 eura država dobiva oko 68 centi, odnosno približno 39 posto cijene.

Švedska usporedba pokazuje koliko porezna politika može utjecati na konačnu cijenu. Dok hrvatska trošarina na benzin iznosi oko 42 centa po litri, ukupni švedski porez na benzin privremeno je smanjen na približno 14 centi.

To je ključan razlog zbog kojeg je benzin u Švedskoj trenutačno jeftiniji unatoč znatno višem životnom standardu i potpunoj ovisnosti o uvozu sirove nafte.

Kako je u drugim državama?

Hrvatska po poreznom opterećenju goriva trenutačno nije pri europskom vrhu. Dok državi odlazi oko 46 posto cijene benzina i 39 posto cijene dizela, prosjek Europske unije iznosi približno 49, odnosno 42 posto.

U Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj državi odlazi više od polovice cijene litre benzina, dok je u Švedskoj, zbog velikog privremenog smanjenja poreza, taj udio pao na manje od 30 posto.

Kolika je dopuštena premija trgovaca?

Dio cijene koji ne odlazi državi nije zarada benzinske postaje. Njime se pokrivaju osnovna cijena goriva, biokomponenta te troškovi distribucije, prodaje i poslovanja.

Vlada je ograničila takozvanu premiju energetskog subjekta, koju se često pojednostavljeno naziva trgovačkom maržom. Najviša dopuštena premija sada iznosi 14.35 centi po litri benzina i 11.45 centi po litri dizela. Ti su iznosi navedeni bez PDV-a.

Međutim, cijela premija nije čista zarada trgovca. Iz nje se pokriva dio troškova distribucije, prodaje i rada benzinskih postaja. Tek ono što ostane nakon podmirenja troškova predstavlja dobit.

Vlada je smanjila trošarine i premije trgovaca

Kako bi ublažila posljednje poskupljenje, Vlada je trošarinu na benzin smanjila za jedan cent, a na dizel za četiri centa po litri. Navedeni iznosi od približno 42 i 33 centa već uključuju to smanjenje.

Istodobno je najveću dopuštenu premiju trgovaca za oba goriva smanjila za jedan cent po litri.

Unatoč tome, cijene su porasle jer je snažno porasla tržišna cijena naftnih derivata. Vladino smanjenje davanja i premija zato nije spriječilo poskupljenje, nego ga je samo ublažilo.

Prema Vladinu izračunu, bez sniženih trošarina i ograničenih premija benzin bi bio oko 15 centi skuplji, a dizel oko 19 centi skuplji po litri.

Pojednostavljeno, država kroz trošarinu i PDV uzme oko 46 posto cijene benzina i oko 39 posto cijene dizela.